Rošić: S novim zakonima o porezu na dohodak i doprinosima do rasta plata

Riječ je o važnim zakonskim rješenjima čiji je cilj golemo rasterećenje poslodavaca, odnosno privrede, ali koji otvaraju šansu za rast penzija i plaća radnika.

Zastupnik SDA u Parlamentu FBiH Husein Rošić za Vijesti.ba kaže da se radi o reformskim zakonima čije je donošenje predviđeno Programskim aktivnostima Vlade FBiH, Reformskom agendom i preporukama MMF-a.

Smatra i da je šteta što do sada nisu usvojeni jer se njima pogoduje građanima, rasterećuje privreda i omogućava se rast plaća.

- Toliko je pozitivnih novina u predloženim zakonskim rješenjima koji će svakako doprinijeti konkurentnijoj ekonomiji i većoj socijalnoj pravdi. Novim zakonom o doprinosima su obuhvaćena sva obavezna osiguranja kao i dobrovoljno PIO (Važeći Zakon propisuje doprinose za obavezna osiguranja iz osnova radnog odnosa). Obuhvat doprinosa za sva obavezna osiguranja je posebno značajno da se cjelovito jednim zakonom uredi ova oblast i izbjegne neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obaveze doprinosa. Predloženi zakoni su usaglašeni sa odredbama Zakona o radu i Zakonom PIO. Nulta stopa poreza je na plaće do 800 KM, kaže Rošić i dodaje da je su on i zastupnik Suad Kaknjo amanadmanski predložil da nulta sopa poreza bude za iznose plaća do 1000KM jer je prosječna plata u FBiH od momenta slanja zakona u procedure, 2018. godine do danas porasla sa 840 KM na 1040 KM.

Rošić navodi da je predloženim zakonom o doprinosima smanjena zbirna stopa doprinosa sa 41,5% na 32,5% (PIO 17,5%, ZO 13,5% i doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 1,5%) uz neutralan utjecaj na prihode vanbudžetskih fondova.

- Ovo se postiže proširivanjem osnovice za obračun doprinosa: za naknade za topli obrok, prevoz i regres. Osnovica je proširena i na primanja po osnovu ugovora o djelu, članstva u raznim komisijama, upravnom i nadzornom odboru i sl. Do sada su se na ova primanja plaćali doprinosi po stopama 4% za ZO i 6% za PIO bez mogućnosti korištenja bilo kakvih prava iz uplaćenih doprinosa. Po novom zakonu se na ova primanja plaća doprinos za PIO (puna stopa). Doprinos za ZO (puna stopa) se plaća samo u slučaju da lice nije osigurano po drugom osnovu na obavezna osiguranja. Ovakvim zakonskim rješenjima je pojednostavljen obračun doprinosa i isti je smanjen, što u konačnici po prvi put u istoriji imamo činjenicu da se stvara okvir za povećanja plata zaposlenika i da tržište rada ide u korist radnika. Najednostavniji primjer je svakako preko egzamplarnog primjera obračuna doprinosa, kaže Rošić i pojašnjava da se po sadašnjem zakonu na iznos plate od 10.000 KM plaćaju doprinosi u iznosu od 6900 KM u neto iznosu, a po novom prijedlogu zakona će se platiti 5400 KM u neto iznosu.

Dodaje i da će minimalna plata u novim uvjetima dobiti novu dimenziju.

- Pošto je osnovica za obračun poreza proširena uplatom poreza na topli obrok, regres i prevoz na posao, to će se tretirati kao dio plaće. Ti izdaci će sada svakako biti uključeni u minimalnu plaću. Realno je očekivati da će minimalna plaća rasti na iznos od 750 KM odn. 800 KM. Realan rast plata će biti do 180 KM a razlika od 406 KM do 800 KM će biti realno povećanje, smatra Rošić.

Kaže da su pozitivni efekti i harmonizacija osnovica za obračun doprinosa na teritoriji BiH ali i sa zemljama u okruženju.

- Novim zakonom o doprinosima je pojednostavljen obračun doprinosa, doprinosi na plaću se ukidaju i za svaku kategoriju osiguranika se detaljno propisuju: osnovica, stope doprinosa, obveznik doprinosa i obveznik uplate doprinosa kao i rok za uplatu doprinosa. Zakoni sadrže i određene socijalne elemente u vidu propisanih izuzeća za iznos osnovice na koji se vrši obračun doprinosa (za zaposlenike u rudnicima, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće, te niskoakumulativnim djelatnostima starih zanata). Povlaštena osnovica se utvrđuje kao umnožak prosječne plate i koeficijenta 0,35 uz uslov da se radniku isplati neto plaća u visini od 85% prosječne neto plate. Ta osnovica bi u 2022. god. iznosila 535 KM (1.529x0,35=535) uz uslov da se radniku isplati plata u iznosu do 839 KM. Dakle, za ovu neto platu, osnovica bi trebala biti 1252 KM, a propisana iznosi 535 KM na osnovu čega će poslodavci uplaćivati za 57,28 % manje doprinosa, kaže Rošić i dodaje:

- Smanjuje se “rad na crno” i zloupotrebe po raznim osnovama (procjena je da se na prostoru FBiH ne oporezuje cca 1,1 milijardu KM). Novim poreznim zakonima će zloupotrebe I malverizacije biti otklonjene a samim tim i smanjen “rad na crno”. Zakonom o porezu na dohodak se oporezuju i dividende, kamate na štednju i kapitalnih dobitaka. To su dohotci, izuzev kamata na štednju jer tu imamo i srednjeg sloja, najbogatijih ljudi u FBiH a do sada to nije bilo oporezivano. Po toj činjenici je BiH bila jedina zemlja u svijetu u kojoj dividenda nije bila oporezivana.

Na kraju navodi da postoje i određene negativnosti koje je moguće ispraviti.

- Tu prije svega mislim na IT sektor i Freelenceri. O tome ćemo zauzimati stavove na samoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zaključuje Rošić.

(Vijesti.ba)