14°C
Mostar 16°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 16°C
Bihać 17°C
Powered by Dark Sky

25.12.2021 / 20:00 Komentari - Piše: Dženana Karup Druško

Najveća sigurnosna prijetnja za EU trenutno je - Mađarska

Najveća sigurnosna prijetnja za EU trenutno je - Mađarska
Preko fonda za pomoć Republici Srpskoj Mađarska navodno planira jačati namjensku proizvodnju u RS, a zajedno sa Srbijom planira uspostaviti humanitarni centar u Distriktu Brčko.

Takav “humanitarni“ centar u Brčkom imao bi veliki geostrateški značaj za Dodika i Vučića: objedinjavanje teritorije Republike Srpske koju distrikt sad presijeca i njeno nesmetano povezivanje sa Srbijom; presijecanje NATO koridora koji su Amerikanci uspostavili nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma što bi za Rusiju značilo jačanje prodora prema zapadnoj Evropi.

U samo nekoliko dana iz Mađarske su došle tri važne političke poruke Bosni i Hercegovini: u slučaju evropskih sankcija Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku oni će uložiti veto, zvanično se time svrstavši na stranu secesionista koje predvodi Dodik, osnivaju fond od 100 miliona eura kojim će pomoći Republici Srpskoj, a mađarski premijer Viktor Orban je izjavio: “Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi dva miliona muslimana. Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan.” Istovremeno, u veoma kratkom periodu Bosnu i Hercegovinu su posjetili mađarski predsjednik, premijer i, što je manje poznato, direktor obavještajne službe, a svoju posjetu Sarajevu je najavio mađarski premijer.

Zašto je Bosna i Hercegovina odjednom toliko bitna Mađarskoj, članici EU i NATO-a, pogotovo nekoliko mjeseci pred izbore u kojima raste inflacija u Mađarskoj, zbog antievropske politike im se blokiraju sredstva iz Bruxellesa, a mađarska opozicija se po prvi put od 2010. ujedinila protiv Orbana i njegove stranke optužujući ih i za korupciju i dužničko ropstvo u koje vode zemlju zbog kontroverznih projekata s Kinom?

Jačanje namjenske industrije RS

Krenimo od onoga što Mađarska planira raditi u BiH. Formiranjem fonda za pomoć RS zatečeni su i u Mađarskoj, jer je ovo prvi put da se na ovaj način dijele sredstva mađarskih građana kroz fondove koji su dosad isključivo bili namijenjeni mađarskim zajednicama u drugim državama. Zvanično, fond će davati bespovratnu podršku malim i srednjim preduzećima i poljoprivrednicima. Prema nezvaničnim informacijama Dodik i Orban su dogovorili da će mađarska državna firma u sklopu investiranja u Republici Srpskoj biti angažirana na jačanju namjenske industrije ovog entiteta, ali će i pokušati preuzeti dio namjenske industrije u Federaciji BiH koja je u ovom trenutku puno razvijenija.

Uz ovo, prema podacima zapadnih obavještajnih službi koje zadnjih mjeseci pažljivo prate dešavanja u BiH, Mađarska, sa Srbijom, u Bosni i Hercegovini planira praviti humanitarni centar koji će se baviti poslovima civilne zaštite.

U okviru Evropske unije postoji Mehanizam za civilnu zaštitu. Prije desetak dana u Banja Luci je održana završna terenska vježba u kojoj su učestvovali pripadnici CZ BiH i Hrvatske kao dio projekta “Izgradnja kapaciteta i priprema BiH za Mehanizam civilne zaštite Evropske unije" koji provodi Ravnateljstvo Civilne zaštite Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske sa Asocijacijom za upravljanje rizicima iz BiH, a korisnici projekta su Ministarstvo sigurnosti BiH, entitetske uprave civilne zaštite i Odjel za javnu sigurnost Brčko distrikta. U ovaj projekat EU je uložila 2,5 miliona eura i osigurala značajnu količinu specijalizovane opreme i specijalizirane obuke za pripadnike bh. civilne zaštite u skladu sa evropskim praksama.

S obzirom na ovo nije jasno šta će Bosni i Hercegovini mađarski humanitarni centar koji će se baviti poslovima civilne zaštite? Zašto se centar planira sa Srbijom, a uz podršku Austrije, Slovačke, Slovenije i Hrvatske?!

Na Zapadnom Balkanu trenutno postoji Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu u Srbiji koji se zvanično bavi poslovima civilne zaštite, a prema operativnim podacima zapadnih obavještajnih službi isti je planiran u Trebinju u sklopu aerodroma koji planiraju graditi Dodik i Aleksandar Vučić. Centar u Nišu je u neposrednoj blizini Bugarske (dakle, NATO-a), a trebinjski će Dubrovniku biti bliže od aerodroma u Ćilipima, u neposrednoj blizini granice BiH s Hrvatskom (dakle, na samoj granici s NATO-om).

Mediji su još prije nekoliko godina raskrinkali aktivnosti ovoga centra objavljujući fotografije pripadnika paravojne formacije Srbske časti koji su u centru u Nišu vježbali gađanje, a navedeno je i da to rade kako bi se suprotstavili protivnicima Milorada Dodika. Potvrda tome je informacija da su učestvovali u Dodikovoj vojnoj paradi organiziranoj u Banja Luci na proslavi 9. januara. Srbska čast je blisko povezana s još jednom paravojnom formacijom, Noćnim vukovima, koje je Dodik odlikovao, a koji su na američkoj crnoj listi zbog terorističkih akcija u Ukrajini. Zajedničko im je i da u javnosti ponavljaju da se bave isključivo “humanitarnim radom“.

Humanitarno djelovanje

Centar u Nišu povezivan je i sa pokušajem državnog udara u Crnoj gori, kao i incidentom u makedonskom Sobranju kojim se pokušala izazvati politička kriza u ovoj zemlji. Sve to potvrđuje da se ovaj centar najmanje bavi humanitarnim radom, odnosno da su ti tzv. humanitarni centri samo krinka za paraobavještajni rad i paravojno djelovanje dobro planirano u okviru tzv. novog načina ratovanja osmišljenog u ruskom ministarstvu odbrane koje već godinama vodi Sergej Šojgu. Iako je Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu zvanično osnovalo rusko Ministarstvo za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, Ivica Dačić, u vrijeme dok je bio ministar MUP-a Srbije, pohvalio se u jednom intervjuu da je on centar osnovao zajedno sa Sergejom Šojguom.

U februaru prošle godine ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan Harčenko, naglasio je da se djelatnost centra u Nišu nalazi pod stalnom kontrolom ruske Vlade i predsjednika Vladimira Putina. Zašto je Vladi Rusije i Putinu toliko važan jedan humanitarni centar u Srbiji, jasnije je ako se pogleda za šta je zvanično osnovan: u cilju pružanja humanitarnog reagovanja na vanredne situacije na teritoriji Srbije i drugih država regiona Balkana.

Podsjetimo na okupaciju Krima koju su, nakon “dešavanja naroda“ u Ukrajini za ruske interese uz tvrdnje o pravu naroda na samoopredjeljenje, izvele paravojne formacije, među kojima i one koje posjećuju “humanitarni“ centar u Nišu a koje je Dodik odlikovao.

Ukoliko se pokažu tačnim informacije, takav “humanitarni“ centar u Brčkom imao bi veliki geostrateški značaj za Dodika i Vučića: objedinjavanje teritorije Republike Srpske koju distrikt sad presijeca i njeno nesmetano povezivanje sa Srbijom; presijecanje NATO koridora koji su Amerikanci uspostavili nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma što bi za Rusiju značilo jačanje prodora prema zapadnoj Evropi pravcem Srbija, Mađarska, Hrvatska, Slovačka, Austrija i Slovenija, uz neupitnu dominaciju koju Rusija trenutno ima u Bjelorusiji i dešavanja u Ukrajini.

Zbog Milorada Dodika Bosna i Hercegovina je pogodno tlo za osnivanje centara iz kojih će se djelovati paraobavještajno i paravojno prema zapadnoj Evropi čime Rusija, a proruski mediji to i ne kriju, sebi obezbjeđuje dodatne argumente u geopolitičkoj partiji šaha između istoka i zapada u kojoj se odlučuje ko će upravljati “srcem svijeta“ (onaj tko vlada Istočnom Europom vlada Heartlandom, tko vlada Heartlandom vlada Svjetskim otokom; tko vlada Svjetskim otokom vlada svijetom”) koje je uzrokovalo dva svjetska i jedan hladni rat u Evropi, najavljujući veliki povratak Rusije predvođene Putinom na geopolitičku scenu.

Upravo u ovome je i objašnjenje zašto je Dodik, kao tek jedan pijun koji sluša mozgove iz Kremlja (kao uostalom i Vučić), odjednom promijenio priču i odustao od odcjepljenja Republike Srpske i počeo raditi na njenom jačanju rušeći sve državne institucije koje bi mogle kontrolirati šta se radi u Republici Srpskoj. Ruska procjena je da zapadni zvaničnici neće intervenirati u BiH sve dok je neupitan njen teritorijalni integritet i suverenitet, odnosno sve dok nema sukoba, bar ne do raspleta oko Ukrajine, odnosno dogovora SAD-a i Ruske Federacije koji se naveliko najavljuju (uz insistiranje SAD-a da u sve bude uključena i Evropa).

Kraj mađarske samoće

Proruski mediji koji su zadnjih godina značajno ojačali ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i u EU, već dugo najavljuju novi svjetski poredak u kome će Rusija imati puno značajniju ulogu od one koju je imala nakon okončanja hladnog rata u čemu važnu ulogu imaju političari desnice u Evropi među kojima je nesumnjivo Orban koji i ne skriva svoje autokratske ambicije koje Kremlj pažljivo hrani.

Upravo prema proruskim medijima “na evropskim prostorima se nakon Turske obnavlja moć još jedne, cijelo stoljeće podcjenjivane, teritorijalno opljačkane i na međunarodnoj sceni zapostavljene države. Viktor Orban je u pravu kada kaže da je sto godina mađarske samoće nepovratno prošlo i Mađarska se, svidjelo se to nekome ili ne, nakon što je u cijelom poslijeratnom razdoblju služila praktički kao tampon zona SSSR-a prema Zapadu ponovo nameće kao važna evropska država.”

Sve zasluge za obnovu ”mađarskog carstva” ovi izvori pripisuju upravo Orbanu jer “takva mađarska pozicija nije slučajna, niti ovisi o dobroj volji Bruxellesa i Berlina nego izvire iz promišljene i dugoročno planirane vanjskopolitičke strategije za premijerskih mandata Viktora Orbana nakon 2010. godine.“ Pri tome se ističe kako i pored brojnih kritika i pritisaka Orban nastavlja svoju blisku suradnju s Kinom i Rusijom pa je tako Mađarska “odbila sve pritiske iz Evropske unije i SAD-a da odustane od angažmana s Rusijom oko izgradnje druge faze mađarske nuklearne elektrane Paks. I sve to bez ikakvih posljedica. Negdje drugdje, pa i među članicama Evropske unije padale bi glave premijera, a njihove vlade bile rastjerane, ali kada je Mađarska u pitanju premijer Viktor Orban i njegova vlada praši dalje po svome bez problema.“ Na sličan način ruski sputnik veliča odnos Milorada Dodika prema EU i SAD-u i poteze koje vuče.

Kao što Milorad Dodik realno nema snagu za ono što radi bez ruske podrške, i Orbanova “veličina“ i “važnost“, ne proizilazi iz njegovog stvarnog položaja i uticaja u Bruxellesu, nego upravo od proruskih medija i podrške Kremlja i Pekinga. No, dobar ekonomski standard građana i veliki projekti EU zahvaljujući kojima je Orban bio na vlasti od 2010. ozbiljno su uzdrmani.

Izbori

Mađarska je početkom decembra bila prisiljena obustaviti investicije od milijardu dolara zbog manjka u budžetu, što je posljedica najveće inflacije u ovoj zemlji u posljednjih 14 godina. Uz to, Mađarskoj je uskraćeno 7,2 milijarde eura iz Bruxellesa zbog nepoštivanja mjera za borbu protiv korupcije, a Mađarskoj prijeti i opasnost kazne Evropskog suda i novčanih sankcija zbog zakona o migracijama, zbog čega sud već sankcioniše Poljsku s milion eura dnevno.

Mađarska u EU slovi kao najvjerniji partner Kine, a proteklih godina su najavljivane investicije mjerene milijardama eura koje su završile na najavama, ukoliko se ne računaju one u koje je Mađarska ušla uzimanjem ogromnih kredita od Kine dovodeći zemlju u dužnički odnos od koga neće imati skoro nikakve koristi. Uz to se ti veliki projekti, među kojima i gradnja pruge Budimpešta-Beograd, već povezuju s korupcijom iza koje stoje Orbanu bliski pojedinci. No, najveću prašinu podigla je najava izgradnje kampusa podružnice Šangajskog sveučilišta, čija izgradnja bi trebala koštati 1,5 milijardi eura za šta je Mađarska, također, uzela kredit od Kine, iako se ovo sveučilište povezuje i s kineskim tajnim službama. Zbog izgradnje kampusa u Mađarskoj su održati protesti na kojima je bilo hiljade građana.

Politika koju godinama provodi Orbanu bi u aprilu napokon mogla doći na naplatu, jer osim što nema podršku Bruxellesa za ono što radi, gubi i podršku građana. Prvi put od 2010. opozicija se ujedinila i izlazi sa zajedničkim kandidatom na izbore koji slovi kao proevropski, ali i proamerički jer je jedno vrijeme živio u SAD-u. Orbanu bliski mediji već najavljuju da će se u naredne izbore u Mađarskoj pokušati umiješati SAD i Bruxelles, jasno šaljući poruku na kojoj je to strani Mađarska u ovom trenutku i od koga će Orban i njegova partija imati podršku za ostanak na vlasti.

Aprilski poraz Orbana bio bi značaj i sa evropskog sigurnosnog aspekta, jer osim što godinama provodi antievropsku politiku, ono što radi i planira raditi u Bosni i Hercegovini ozbiljna je sigurnosna prijetnja za cijelu Evropsku uniju. Uz narušavanje zapadnih vrijednosti, koje sa drugim desničarima godinama podriva, Mađarska koju vode Orban i njegova partija postaju sve ozbiljnija sigurnosna prijetnja s obzirom na njihove veze i podršku paraobavještajnim i paravojnim snagama kojima je cilj stvaranje novog svjetskog poretka u kome bi dominirala neka nova/stara carstva predvođena autokratima koji na korupciji grade imperije za sebe i pojedince bliske njima, a na štetu svih građana. Zbog toga mađarska politika nije opasna samo za Bosnu i Hercegovinu nego za kompletnu Evropsku uniju.


(Avangarda.ba)

Izdvajamo