NATO ponovio: OS BiH jedno od najvećih postugnuća

U intervjuu za Fenu, uoči posjeti BiH, Colomina je naglasio da su jedinstvene strukture Bosne i Hercegovine važne za stabilnost zemlje, a posebno Oružane snage Bosne i Hercegovine koje su jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji.

- Kao što je generalni sekretar Jens Stoltenberg već rekao prošle godine u povodu obilježavanja 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, jedno od najvažnijih postignuća bilo je stvaranje zajedničkih Oružanih snaga nakon rata, u vrijeme kad je bilo više od 400.000 vojnika, gorkom podjelom razvrstanih u tri vojske. Danas BiH ima jedinstvene profesionalne Oružane snage koje broje 10.000 pripadnika i 5.000 rezerve, s jedinstvenim lancem komandiranja - podsjeća Colomina.

Naglašava da bi bilo kakav pokušaj da se oslabe institucije na državnom nivou samo potkopao sigurnost Bosne i Hercegovine, a istovremeno imao i negativne posljedice na njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost.

- Dakle, u potpunosti smo posvećeni tome da i dalje podržimo sva nastojanja u interesu unapređenja reformi i efikasnog funkcioniranja državnih institucija. Istovremeno, pozivamo političke lidere da djeluju konstruktivno i pokažu političku volju na korist svih u Bosni i Hercegovini kako bi se unaprijedile euroatlantske aspiracije tako što će provoditi prijeko potrebne reforme, uključujući i one u okviru Programa reformi koji BiH ima prema NATO-u, ne prejudicirajući konačnu odluku o članstvu u NATO-u - kazao je Colomina.

Dodaje da je sadašnja dinamika sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu imala istaknuto mjesto na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a održanog u Rigi prije nekoliko dana, uz konstataciju da je ovaj region napravio velike iskorake od sukoba iz 90-ih godina.

Međutim, odnedavno je primjetan porast tenzija, kaže Colomina, uključujući situaciju na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, uz agresivniju retoriku, reforme u zastoju i strane aktere koji nastoje potkopati napredak.

No, napominje da NATO saveznice snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i najavljuje da će se nastaviti promovirati stabilnost, sigurnost i saradnju s regionom, uključujući tu i svakodnevne aktivnosti misije KFOR-a na Kosovu, kao i aktivnosti njihovih ureda u Beogradu i Sarajevu.

- U tom smislu, naša saradnja s Evropskom unijom ostaje od suštinske važnosti. Dakle, nastavit ćemo blisko sarađivati u cilju očuvanja stabilnosti i podrške reformama - podvukao je u intervjuu za Fenu Colomina.

Ocijenio je da postoji dobar nivo političkog dijaloga između BiH i NATO-a. Prošlog ljeta, nakon NATO samita u Briselu ministri vanjskih poslova i odbrane Bisera Turković i Sifet Podžić, posjetili su Sjedište NATO-a i susreli se s generalnim sekretarom Stoltenbergom te razmijenili mišljenja sa stalnim predstavnicima u Sjevernoatlantskom vijeću.

Govoreći o toj saradnji podsjetio je da Štab NATO-a u Sarajevu ima dvostruku misiju i to pružati podršku vlastima BiH u kontekstu reformi i obaveza vezanih za program Partnerstvo za mir i bliže integracije s NATO-om te pružati logističku i drugu podršku Snagama Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa sporazumom Berlin plus.

Naveo je i nekoliko primjera praktične saradnje od kojih se prvi tiče nastavka razvoja Oružanih snaga BiH. Od 2007. godine BiH učestvuje u Procesu planiranja i revizije u okviru Partnerstva za mir. To je proces koji predstavlja strukturiranu osnovu za određivanje snaga i sposobnosti koje bi mogle biti na raspolaganju Savezu za multinacionalnu obuku, vježbe i mirovne operacije i operacije upravljanja kriznim situacijama, uključujući i Afganistan, operaciju u kojoj su bh. pripadnici i pripadnice časno služili godinama.

Proces, također, služi i kao glavni mehanizam za usmjeravanje i mjerenje napretka ostvarenog u reformi državnih odbrambenih i sigurnosnih snaga, struktura i institucija. Bosna i Hercegovina je deklarirala određeni broj snaga i sredstava da budu potencijalno raspoloživi za aktivnosti u okviru programa Partnerstvo za mir, uključujući i inženjerijske sposobnosti (uništavanje eksplozivnih sredstava) i prateću opremu.

NATO i Bosna i Hercegovina također sarađuju na prevenciji i upravljanju situacijama prirodnih katastrofa. BiH razvija vlastite državne sposobnosti upravljanja civilnim vanrednim situacijama i katastrofama, uz konsultacije sa zemljama saveznicama, uključujući tu i razvoj pravnog okvira za civilne vanredne situacije i rad na uspostavljanju informacionog sistema za civilne krizne situacije za koordinaciju aktivnosti u takvim situacijama.

Prije nekoliko mjeseci BiH je poslala tim za civilne vanredne situacije na vježbu u Ohridu i Strugi u Sjevernoj Makedoniji, a koju su zajednički organizirali Centar za upravljanje kriznim situacijama Sjeverne Makedonije i NATO Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe.

Timovi iz 27 NATO i partnerskih zemalja, te 16 regionalnih i međunarodnih organizacija uvježbavali su sposobnost zajedničkog rada i spašavanja života u prirodnim katastrofama velikih razmjera.

Treće područje saradnje razvijeno je u okviru NATO programa Naukom za mir i sigurnost, posebno u područjima borbe protiv terorizma, kibernetičke odbrane, napredne tehnologije, otkrivanja i uklanjanja mina, i ljudskih i socijalnih aspekata sigurnosti.

Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine neposredno su uključeni u primjenu već spomenutog Sistema naredne generacije za upravljanje kriznim situacijama (Next-generation Incident Command System) i razvoj raznovrsnih tehnologija za suzbijanje opasnosti od eksplozije.

- Žao nam je da trenutni politički zastoj u zemlji utiče na saradnju s NATO-om. Ostajemo opredijeljeni za naš snažni politički dijalog i praktičnu saradnju s BiH i nastavit ćemo podržavati euroatlantska reformska nastojanja za dobrobit svih građana - najavio je Colomina.

Mandat EUFOR-a u BiH produžen je za još godinu dana. Veličina snaga EUFOR-a značajno je smanjena, ali Colomina kaže da je to od ključne važnosti za očuvanje stabilnost i mira BiH i cijelog regiona.

Pozdravio je stoga produženje mandata Operacije Althea Evropske unije u BiH i zahvalio je NATO članicama koje su pomogle da se to desi, dodajući da će NATO nastaviti pružati podršku operaciji koju EU vodi u Bosni i Hercegovini, u skladu sa sporazumom Berlin plus.

Budući da je najavljena mogućnost angažmana ruskih vojnih snaga u BiH, na pitanje da li s tačke gledišta NATO-a postoji takva mogućnost, Colomina kaže da nije na njemu da se upušta u bilo kakav hipotetički scenarij, ali dodaje da je NATO fokusiran na to da doprinese jačanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini i širem regionu zapadnog Balkana.

S tim u vezi, pozvao je Rusiju da na zapadnom Balkanu igra konstruktivnu ulogu iako smo svjedoci, naglašava Colomina, da Rusija čini suprotno podsjećajući da je prošlog mjeseca, u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija upravo Rusija pokušala podriti nastojanja međunarodne zajednice da se produži mandat misije Althea Evropske unije.

- To je samo jedan primjer ruskog uticaja na zapadnom Balkanu koji sve više odmaže. Vidjeli smo i hakiranja, dezinformacije, zastrašivanje i druge aktivnosti koje vode destabilizaciji. Poštujemo suvereno pravo svake države da bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane, a Rusiju pozivamo da čini isto. To je temeljni princip evropske sigurnosti za koji smo se svi opredijelili, uključujući i Rusiju - zaključio je u intervjuu za Fenu zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za političke poslove i sigurnosnu politiku Javier Colomina.

(Vijesti.ba / FENA)