Završena sjednica Doma naroda PSBiH, ovo su zaključci

Na prijedlog Kluba hrvatskog naroda, Dom naroda je usvojio zaključak kojim poziva na hitno usaglašavanje izbornog modela temeljem potpisanog Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH od 17. juna 2020. godine, kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te uklonili svi oblici utvrđenih nejednakosti i diskriminacija, a sukladno odluci Ustavnog suda BiH broj U-23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava koje još čekaju svoje izvršenje.

Usvojen je i zaključak kojim se pozivaju svi politički akteri na stalni dijalog kako bi hitno ostvarili preduvjete za redovno i nesmetano funkcioniranje, te ispunjavanje obaveza kako iz nadležnosti Vijeća ministara BiH tako i iz nadležnosti PSBiH.

Prijedlog zaključka Kluba hrvatskog naroda prema kojem "Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavno tijelo, niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. CIK nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu Javnog konkursa u skladu s procedurama i propisima Izbornog zakona BiH" je zbog nedostatka entitetske većine upućen Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Delegati su se izjašnjavali i o nekoliko prijedloga zaključaka Kluba srpskog naroda, koji su zbog nepostojanja entitetske većine upućeni Kolegiju doma na usaglašavanje, a jedna od njih je i odbijen.

Prvi prijedlog zaključka ovog kluba koji će Kolegij pokušati usaglasiti je onaj u kojem se navodi da je razlog za nefunkcioniranje Doma naroda PSBiH bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Inzka, kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, što nije imao pravo. Ovlaštenje za nametanje zakona od strane visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10 kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika.

Na usaglašavanje ide i prijedlog zaključka u kojem stoji da je neophodno da oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Inzka, istu i ponište. Vijeće ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili 'tragičan sukob u regionu', kako to definira Dejtonski sporazum.

Prijedlog zaključka Kluba srpskih delegata prema kojem Dom naroda konstatira da ne postoji visoki predstavnik kao predstavnik strana potpisnica Aneksa 10, jer Christiana Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a nije prihvaćen jer nije dobio opću većinu glasova delegata.

Klub srpskih delegata je predložio, ali potrebnu entitetsku većinu nije dobio prijedlog zaključka u kojem se navodi da Dom naroda PSBiH konstatira da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan svoje nadležnosti i suprotno ustavnom određenju da 'BiH nastavlјa svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, ali s unutrašnjim sistemom izmijenjenim kako je ovim Ustavom predviđeno', donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustav BiH u članu III 3. a) regulira da 'sve vladine funkcije i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijelјene institucijama BiH, pripadaju entitetima'. Ovaj zaključak također je upućen Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Kolegij će se pokušati usaglasiti i u vezi s predloženim zaključkom po kojem Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu, niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi Sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH.

Na usaglašavanje Kolegiju Doma upućen je i prijedlog zaključka u kojem stoji da Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine RS za razgovor i dijalog između RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost RS-a i Federacije BiH.

Hitna sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je danas, na zahtjev pet delegata u tom domu, koji su tražili da bude razmatra Informacija Kolegija Doma naroda PSBiH o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti.

Posljednja sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je početkom jula. Nakon toga su predstavnici iz Republike Srpske u institucijama BiH odlučili da ne učestvuju u radu državnih institucija zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.



(Vijesti.ba /  FENA)