Zajednički osvrt ambasadora o klimatskoj krizi i akcijama u BiH

Sastanci u Milanu i Glasgowu su jedna od posljednjih prilika da se pojača akcija prema obavezama iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, na šta upozorava i najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen u augustu ove godine.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres je opisao izvještaj IPCC-a kao „crveni alarm uzbune za čovječanstvo“, saopćeno je iz organizacije UN-a u Bosni i Hercegovini.

U zajedničkom osvrtu rezidentne koordinatorice UN-a u BiH Ingrid Macdonald, ambasadora Italije Marca Di Ruzza i Ujedinjenog Kraljevstva Matthewa Fielda, oni objašnjavaju šta klimatska kriza znači za Bosnu i Hercegovinu i njenu otpornost.

Smatraju da će klimatska kriza za Bosnu i Hercegovinu imati pogubne efekte po bogate vodene i šumske resurse, usjeve, proizvodnju hrane i stanovništvo.

- Uprkos određenom napretku u smanjenju rizika od katastrofa i pripravnosti, svjedoci smo ozbiljnih nedostataka u neposrednom odgovoru na poplave i požare ove godine, zbog čega su mjesta i gradovi često bili prepušteni sami sebi u upravljanju krizom. Bosna i Hercegovina je bila jedna od prvih zemalja na zapadnom Balkanu koja je ove godine dostavila nove utvrđene doprinose (NDCs), odnosno obaveze za smanjenje emisija, zakonski propisane Pariškim sporazumom. BiH se obavezala na smanjenje emisija za više od jedne trećine do 2030. godine i gotovo dvije trećine do 2050. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. Ove obaveze nude okvir za zelena ulaganja i politike koje mogu postaviti društvenu i ekonomsku transformaciju u samo središte oporavka zemlje od pandemije. Riječ je o pozitivnom iskoraku, ali još je mnogo toga što treba učiniti, posebno kad je riječ o prelasku s upotrebe ugljena na druge resurse. Prelazak na zeleniju ekonomiju predstavlja važnu priliku za otvaranje novih, zelenih radnih mjesta i
poboljšanje energetske efikasnosti - navedeno je u osvrtu.

Bosna i Hercegovina je u dobroj poziciji za iskorištavanje solarne energije, vjetra i drugih obnovljivih izvora energije jer ove tehnologije postaju dostupnije i povoljnije nego ikad prije, a na mnogim tržištima su već jeftinije od novih ulaganja u ugalj. Privredni subjekti mogu smanjiti svoj ugljični otisak dok istovremeno ostvaruju koristi od povećane produktivnosti i smanjenih troškova. Neki od njih to već i rade.

Što je najvažnije, mladi ljudi u Bosni i Hercegovini su zaokupljeni ovim pitanjem i spremni na djelovanje.

Miloš Kovačević i Merima Hrapović, predstavnici su koje uoči COP-a zemlja šalje na Samit mladih u Italiju o temu "Mladi za klimu: pokretanje ambicije", a imaju mnogo ideja o tome kako mladi mogu raditi na očuvanju okoliša, čišćenju gradova i ulica te smanjenju zagađenja. Taj potencijal treba iskoristiti za zeleniju budućnost, konatatiraju ambasadori UN-a, Italije i Velike Britanije.

Nesporno je da ljudsko djelovanje zagrijava svijet neviđenom brzinom. Ipak, ljudsko djelovanje također može spriječiti i ublažiti uticaj ovih nekontrolisanih promjena, s prilagođavanjima ekonomije i društva.

- Svako od nas ima svoju ulogu u borbi za čišći zrak, vodu, tlo i održivu budućnost. Pravi trenutak je sada jer će sutra biti prekasno - navedeno je također.

Mjesec juli ove godine je bio najtopliji u historiji mjerenja temperatura. U Sarajevu je 28. juli zabilježen kao najtopliji julski dan ikada, dok je sedmicu kasnije, gradić na jugu Sicilije oborio evropski rekord s temperaturom od 48,8°C. Ovog ljeta poplave su uništile gradove širom Njemačke, Austrije i Turske, a požari poharali Tursku i Grčku te nanijeli velike štete u Bosni i Hercegovini.

Klimatska kriza je već nastupila, navedeno je u zajedničkom osvrtu. Ekstremni vremenski događaji su sve češći, dok ozbiljne oscilacije padavina i temperature za vrijeme i izvan godišnjih doba izazivaju poremećaje u brojnim oblastima ekonomske i društvene aktivnosti, kao što se nedavno desilo u Bosni i Hercegovini s neuobičajeno toplim mjesecom februarom.

Najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen u augustu ove godine jasno ističe: „Nedvosmisleno je da je do zagrijavanja atmosfere, okeana i kopna došlo usljed ljudskog djelovanja“.

Izvještaj IPCC-a je snažno upozorenje da se svijet bliži klimatskoj prekretnici brže nego što je predviđeno te da su neke nastale promjene sada nepovratne. Poruka je jednostavna: ili nismo čuli ili slušali ranija upozorenja - i sada se čovječanstvo suočava s klimatskom katastrofom.

Prema Pariškom sporazumu, potpisanom 2015. godine, svjetski lideri usaglasili su se s mjerama koje bi zadržale globalno zagrijavanje na 1,5°C. Svijet je već na 1,2°C.

U novembru će Ujedinjeno Kraljevstvo biti domaćin COP26 konferencije u Glasgovu odnosno 26. sastanka potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

- Zajedno ćemo insistirati na većim ambicijama svih strana u pogledu smanjenja emisija, pristupa većim sredstvima za „zelena“ finansiranja, finansijskim politikama koje omogućavaju i podstiču zelenu tranziciju i snažnijem fokusu na prilagođavanju i otpornosti na posljedice klimatskih promjena. Plan za zadržavanje na 1,5°C je i dalje dostižan jedino ambicioznim opredjeljenjima u svim ovim oblastima - navedeno je u zajedničkom osvrtu.

(Vijesti.ba / FENA)