Iza Merkel ostat će politički vakuum, Njemačka na prekretnici

Bit će to dostojanstven odlazak sa svojevrsnog trona europske politike. No, kako se bliže nedjeljni parlamentarni izbori, sve se više i gorljivije raspravlja o tome kako bi se karte mogle podijeliti, odnosno što Merkel ostavlja svojem nasljedniku, Njemačkoj, a onda i Europskoj uniji.

Olaf Scholz s lakoćom je izlazio kao pobjednik u svim televizijskim debatama. Socijaldemokratski kandidat za kancelara, aktualni ministar financija i vicekancelar čini se kao prirodni nasljednik Angele Merkel, mnogo više nego Armin Laschet, njezin nasljednik na čelu CDU-a i kandidat demokršćana za saveznog kancelara, piše HRT.

- Vjerujem da bi većina glasača htjela da CDU/CSU nakon svih ovih godina bude jednom u opoziciji, izjavio je kandidat SDP-a za kancelara Olaf Scholz.

- Europa se mora držati zajedno u ovim teškim vremenima. Želim klimatski neutralnu zemlju sa snažnim gospodarstvom i prije svega jasan smjer i unutarnju sigurnost, ističe Armin Laschet, kandidat CDU-a i CSU-a za kancelara.

SPD prvi put u 15 godina vodi u predizbornim anketama, s 26 posto potpore birača, CDU s bavarskim CSU-om ima 21 posto, što bi bio njihov najlošiji rezultat u poslijeratnoj povijesti, dok Zeleni mogu računati na 15 posto.

Početkom godine Unija CDU/CSU bila je uvjerljivo najjača politička snaga u zemlji i jedino pitanje bilo je s kim će vladati.

A onda je CDU izabrao novog šefa, Armina Lascheta, koji je postao i kandidat za njemačkog kancelara. Vrlo brzo ispostavilo se da nema karizme i da ga birači ne vole, a stranačka baza zamjera mu tromost. Najviše ga je stajalo to što se smješkao na području pogođenom poplavama.

- Netko je nešto glupo komentirao, a ja sam se nasmijao. Ljuti me to, glupo je to, ali ne mogu to promijeniti, ističe Laschet.

Za razliku od CDU-a, SPD nije za kancelara kandidirao slabo poznato i nekarizmatično stranačko vodstvo, nego 62-godišnjeg Olafa Scholza, čovjeka popularnijeg od vlastite stranke. Kažu da mu nedostaje strastvenosti i da ne može oduševiti ljude, ali zato nastupa staloženo i pobjednički.

- Zato jasno kažem: nova savezna vlada na čelu s CDU-om i CSU-om stajat će Njemačku napretka, radnih mjesta, blagostanja i budućnosti, ističe Olaf Scholz.

Posljednjih 8 godina na vlasti je velika crno-crvena koalicija. U 72-godišnjoj poslijeratnoj političkoj povijesti Njemačke, samo su CDU i SPD davali kancelare, demokršćani pet, socijaldemokrati tri, svojedobno su zajedno osvajali i 90 posto glasova, ali se politička scena u međuvremenu fragmentirala do te mjere da sada zajedno neće osvojiti većinu u Bundestagu.

Zeleni su postali treća politička snaga u zemlji i neizostavan partner za buduće koalicije.

- Zauzimam se za prave promjene, cjelovit angažman oko klime, politiku koja djecu i obitelj stavlja u središte te vanjsku politiku vođenu ljudskim pravima, istaknula je kandidatkinja Zelenih za kancelarku Annalena Baerbock.

U debatama se raspravljalo bez velike polarizacije, jer SPD i CDU zajedno vladaju već 8 godina i slično gledaju na vanjsku politiku. Zeleni se protive izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, Sjevernom toku 2, ali u socijalnim temama program im se preklapa s onim socijaldemokrata.

Obje stranke žele povećati minimalnu satnicu, čemu se protive demokršćani.

- Vi (Laschet) želite dati deset milijardi eura ljudima koji imaju najviše novca, a ja želim veće poreze za najbogatije kako bi djecu izvukli iz siromaštva, dodaje Baerbock.

- Svima je jasno o čemu se radi: Crveno-crveno-zelena koalicija ima drugačiji pogled na gospodarsku i financijsku politiku te bi Njemačku odvela u tešku gospodarsku krizu, kaže Armin Laschet, kandidat CDU-a i CSU-a za kancelara.

Moguće su četiri koalicije od tri stranke, ali nijedna iz prevelike ljubavi. Nitko ne želi s desničarskom Alternativom za Njemačku koja želi izlazak iz Europske unije. Najizglednija je koalicija SPD-a i Zelenih, ali trebat će im i treća stranka.

Ljevica je radikalna, traži izlazak iz NATO-a i priznanje Kosova smatra pogreškom, dok bi SPD koalicijom s liberalnom strankom naklonjenom biznisu, koja se protivi novim porezima, razočarao vlastite birače.

- SPD i Zeleni moraju razmisli hoće li njihova izborna obećanja o socijalnoj pravdi, višoj minimalnoj plaći i zaštiti klime, biti u skladu sa željama Konzervativaca i FDP-a. Oni žele upravo suprotno, ističe Janine Wissler, kandidatkinja Ljevice.

- Isključujemo više poreze i lakše gomilanje duga. Ne želimo pridonijeti skretanju Njemačke ulijevo, istaknuo je kandidat liberala (FDP) Christian Lindner.

Angela Merkel uz Helmuta Kohla najdugovječnija je njemačka kancelarka. Tijekom 4 mandata, posljednja dva u koaliciji sa SPD-om, Njemačku je potvrdila kao gospodarsku velesilu Europe i nije ignorirala nacionalne interese.

Na vanjskopolitičkom planu imala je konstruktivnu ulogu, što je posebno došlo do izražaja tijekom sukoba u Ukrajini.

Tko god postao 9. kancelar, sigurno je samo jedno - iza Angele Merkel ostat će politički vakuum. Njemačka će ući u potpuno novo razdoblje, a zbog fragmentiranosti političke scene, kancelarka na odlasku teško će dobiti utjecajnog nasljednika.

Sonnicksen za Agendu: SPD će formirati vladu, očekujem duge pregovore oko koalicije

A o izgledima i mogućim posljedicama nakon izlaska njemačkih glasača na birališta, u emisiji Agenda govorio je profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Darmstadtu, dr. Jared Sonnicksen.

- Možemo biti sigurni da jedna stranka neće biti u vladajućoj koaliciji, a to su desni populisti. Alternativa za Njemačku (AFD). Čini se da njih odbacuju sve stranke. Malo je vjerojatno da će ući u koaliciju i Die Linke, stranka s drugog kraja spektra. Barem su to signali koje šalju SPD i Zeleni. A konzervativni demokrati CDU i liberali isključuju koaliciju s ljevicom. Osim toga sve je moguće, poručio je.

Predviđa da će SPD formirati vladu, sudeći prema anketama. No, postoji strah da bi pregovori oko koalicije mogli biti dugotrajni , što bi moglo utjecati na stabilnost Njemačke pa čak i Europske unije.

- U puno zemalja vidimo fragmentaciju stranaka, a to se dogodilo i u Njemačkoj. Teže je postići dogovor. Primjer je nekoliko posljednjih izbora u Belgiji. Tamo se pregovaralo i više od godinu dana pa se država nije raspala. Moraju se u Njemačkoj naviknuti da se dugo pregovara. Mnogi međunarodni partneri pitaju što će biti nakon Angele Merkel. Što se tiče svih potencijalnih kancelara, njihova vanjska politika je slična. Snažni su europski i transatlantski partneri. Ne treba biti nervozan oko toga koja će koalicija voditi Njemačku, no sigurno da će pregovori potrajati, zaključuje Jared Sonnicksen.




(Vijesti.ba)