Počinje samit članica NATO-a, optimizam zbog Bidena

Čelnici 30 članica NATO-a okupit će se u ponedjeljak na samitu u Briselu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030., što uključuje prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.

“Skup 30 svjetskih čelnika ključni je trenutak za naš Savez i našu kolektivnu sigurnost”, rekao je u petak generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o temama kojima će se samit baviti, prenosi Hina.

Ovo je prvi samit NATO-a na kojem učestvuje novi američki predsjednik Joe Biden, čiji je izbor donio olakšanje saveznicima nakon četiri turbulentne godine pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prethodni stanar Bijele kuće nazvao je NATO zastarjelom organizacijom, prijetio izlaskom Sjedinjenih Država, dovodio u pitanje temeljeno načelo o kolektivnoj obrani.

Stoga će ključna poruka s ovog samita biti obnovljena predanost transatlantskom jedinstvu i jačanju veza koje su ozbiljno uzdrmane tokom Trumpovog mandata. Biden je već poništio Trumpovu odluku o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke.

NATO 2030

Sjedinjene Države su ključna članica NATO-a, koje na odbranu troše skoro dva i pol puta više nego svi ostali saveznici. Prema podacima za 2020. godinu, SAD je za obranu izdvojio 717 milijardi dolara, a svi ostali saveznici 311 milijardi dolara.

Ključna tema samita su reforme Saveza, inicijativa pod nazivom NATO 2030. Riječ je o “ambicioznom transatlantskom programu za obranu i sigurnost”, rekao je Stoltenberg.

Reforme uključuju jačanje političkih konsultacija među saveznicima, jačanje kolektivne obrane te jačanje otpornosti infrastrukture i opskrbnih lanaca.

Na samitu će biti prihvaćeno sedam dokumenata: zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumenti o kibernetičkoj odbrani, sprečavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvještaj o podjeli tereta troškova odbrane.

Generalni sekretar Stoltenberg je najavio uspostavu novih centara za poticanje tehnološke saradnje među saveznicima potpomognutih novim Fondom za inovacije za potporu startupovima.

Čelnici NATO-a trebali bi se također složiti da će izraditi novi Strateški koncept, koji će po prvi put kao izazov uključiti vojni uspon Kine.

Cilj dva posto BDP-a

Na samitu bi čelnici još jednom trebali potvrditi cilj da saveznici do 2024. za odbranu namijene dva posto svoga BDP-a. Na tome i dalje insistiraju Sjedinjene Države, iako ne više tako agresivno kako je to radio bivši predsjednik Trump.

Saveznici su još 2014. godine zacrtali cilj da će povećati izdvajanje za obranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 posto za vojnu opremu.

Prema najnovijim podacima koje je NATO objavio u petak, ove godine taj će cilj ispuniti 10 članica: Grčka, Sjedinjene Države, Hrvatska, Velika Britanija, Estonija, Latvija, Poljska, Litvanija, Rumunija i Francuska.

Povećanje budžeta

Stoltenberg je još u februaru predložio povećanje NATO-ovog zajedničkog budžeta, koji je inače vrlo mali, sadašnji iznosi 2,57 milijardi eura. Stoltenberg nije spominjao nikakve brojke koliko bi to povećanje trebalo biti, a prema nekim informacijama riječ je o iznosu od oko 20 milijardi dolara, koji bi NATO-u osigurali veću fleksibilnost u suočavanju s izazovima.

Povećanje zajedničkog budžeta jedno je od najosjetljivijih pitanja i na ovom se samitu ne očekuje odluka o tome.

Prema neslužbenim informacijama, saveznici su uglavnom oprezni, jer prvo žele ispitati što će tačno značiti jačanje zajedničkog finansiranja. Među najopreznijim je Francuska koja upozorava na moguće negativne posljedice jačanja savezničkog budžeta na odbrambene planove EU.

Na samitu će se razgovarati i o Afganistanu te o podršci Ukrajini i Gruziji.

“Na našem samitu u ponedjeljak, vodit ćemo dalekosežne rasprave i donijeti značajne odluke kako bismo naš Savez učinili jačim i nastavili garantovati sigurnost za milijardu ljudi”, rekao je Stoltenberg.

(Vijesti.ba / AJB)