Čiča: Značaj saradnje četiri nacionalna kulturna društva u BiH

... kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija", koja značajno doprinose kulturnom životu BiH, trebaju odvojiti od svih ostalih nevladinih udruga.

Istakao je da su to organizacije koje postoje više od 120 godina u BiH te da od svih kulturnih institucija u BiH, osim Zemaljskog muzeja koji slavi 133. rođendan, nema starije institucije na ovim prostorima.

- Iz tog razloga nam je vrlo bitna saradnja s tim organizacijama, ali nam je bitno i da se kroz zakonsku regulativu te četiri organizacije prepoznaju kao institucije, jer smo i u Dejtonskom mirovnom sporazumu decidno navedeni kao institucije od značaja za narod BiH. To često zaboravljamo, međutim, ako Dejton smatramo temeljnim ustavom, onda nas i vlasti moraju prepoznati na taj način - poručio je razgovoru za Fenu Čiča.

Smatra da kroz kulturu u svakom trenutku jedni drugima mogu ponuditi mnogo više te da se kao temeljene organizacije i institucije kulture u BiH, trebaju odvojiti od drugih.

- Pokrenuli smo niz zajedničkih projekata u velikim bh. gradovima Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar i Zenica i na taj način planiramo pokazati želju za zajedničkim i boljim životom na ovim prostorima - kazao je Čiča.

Zahvalio je Federalnom ministarstvu kulture i spora na dodjeli značajnih sredstava, kao i ministrici Zori Dujmović koja, kako je kazao, radi na tome da se četiri temeljna društva uvrste u budžet sa malo većim iznosom.

- Vrlo nam je bitno da se kroz zakonsku regulativu prepoznamo kao zaseban segment, kako bi pokazali da smo društveno odgovorne organizacije. Sav novac koji dobijemo plasiramo u svrhu podizanja nivoa kulture u BiH - naglasio je Čiča.

Izrazio je zadovoljstvo da sva četiri društva žele ići u istom pravcu te da rade sve kako bi ustrajali u tom cilju za dobrobit svih u BiH.  

Prošle godine su, dodao je, uspostavili značajnu suradnju sa Bošnjačkom zajednicom kulture Preporod, te su razinu razumijevanja i zajedničkog rada podigli na znatno viši nivo čemu svjedoči koncert u sarajevskoj Vijećnici održan u junu.

Također, Napredak je imao u planu tokom pošle godine organiziranje niza simpozija, među kojima su “Stanje  i perspektiva hrvatskog jezika u BiH“ u Sarajevu te simpozij o radu HKD Napredak u Zagrebu, ali slijedom okolnosti i zabrana kretanja, nisu uspjeli realizirati te projekte.

Čiča ističe da je prošla godina, za vrijeme pandemije koronavirusa, smanjila kapacitete djelovanja, ali je naglasio da će ih u ovoj godini pokušati ponovo pokrenuti. Međutim, ponosan je  što je unatoč svemu što se dešavalo, HKD Napredak uspio realizirati niz manifestacija i projekata.

Među njima je izložba Miroslava Bilaća "Vjetar života“ koja je prošle sedmice organizirana u galeriji "Mak" na kojoj je predstavljeno više od 40 djela tog umjetnika koji se čuvaju u fundusu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

- Miroslav Bilać je veliki sarajevski kulturni djelatnik koji je ostavio dubok trag i koji je imao više od 500 samostalnih izložbi u BiH, Hrvatskoj, a i šire. Te slike smo predstavili i pokazali koliko je bitno da neke stvari ponovo stavimo u fokus - kazao je Čiča.

Pohvalio je i manifestaciju "Napretkovi dani“ koja je krajem prošle sedmice otvorena u Tuzli predstavljanjem Hrvatskog narodnog godišnjaka, Napretkovog kalendara i izložbom slika Annale 2020, u Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković.

Događaj je način predstavljanja sarajevske Središnjice Napretka u Tuzli, a kompletan program manifestacije Napretkovi dani sadrži šest događaja i programa, koje su podružnice tog kulturnog društva realizirale u protekloj godini.

Čiča je potcrtao da su nakon određenog vremena pokrenuli i podružnicu u Banja Luci koja posljednje dvije godine odlično radi i posljednjih ih mjeseci imala nekoliko značajnih manifestacija, kao što su predstavljanje knjiga i održavanje koncerata.

- Pokušavamo u svakom gradu u BiH podići razinu kulturnog života i na taj način barem malo doprinijeti da kultura spajanja ljude, a ne razjedinjava - istakao je Čiča.

Podsjetio je da HNK Napredak ima 67 podružnica u osam evropskih zemalja na dva kontinenta.

- U BiH je teško naći mjesto gdje HNK Napredak nije dao značaj doprinos kulturi - istakao je Čiča te dodao da u većem broju mjesta u posjedu imaju nekretnine koje zbog zakona o restituciji nikada nisu vraćene Napretku.

Na prostoru bivše Jugoslavije, dodao je Čiča, u posjedu imaju više od 500 nekretnina, ali naglašava da su u posjed uspjeli vratiti zanemariv broj.   




(Vijesti.ba / FENA)