3°C
Mostar 10°C
Tuzla -1°C
Banja Luka -2°C
Bihać -3°C
Powered by Dark Sky

20.09.2020 / 16:31 BiH - Svjetska banka

Zbog čega su ljudi na Balkanu manje produktivni od ostatka Evrope

Zbog čega su ljudi na Balkanu manje produktivni od ostatka Evrope
Foto: AP
Mladi ljudi u regiji Zapadnog Balkana imaju manje mogućnosti da izrastu u produktivne odrasle osobe kao što to imaju mladi u drugim razvijenim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike.

Sve to zbog nedovoljnog ulaganja u zdravstvo i obrazovanje tijekom djetinjstva i tinejdžerskih godina, proizlazi iz najnovijeg Indeksa ljudskog kapitala (HCI) koji je objavila Svjetska banka.

Izuzetak su Slovenija i Hrvatska, ujedno i članice Evropske unije pri čemu se Slovenija nalazi među 15 najboljih zemalja svijeta i u društvu je sa Švicarskom, Francuskom, Danskom ili Australijom, dok je Hrvatska u skupini sa Sjedinjenim Američkim Državama, Latvijom, Litvanijom ili Italijom i Španjolskom.

Svjetska banka stoga upozorava da nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti, kad govorimo o ljudima iz zemljama Zapadnog Balkana, tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život.

Produktivnost niža od evropskog prosjeka

Osoba rođena u Sloveniji tako će ostvariti 77 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo iskoristiti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje i više je od prosjeka regije Evrope i Centralne Azije u koju je Svjetska banka svrstava, a koji iznosi 68 posto, te više od prosjeka zemalja visokih primanja. Hrvatska je sa 71 posto produktivnog potencijala također iznad spomenutih prosjeka.

Što se tiče Srbije, mlada osoba rođena u toj zemlji će ostvariti 77 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo iskoristiti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje i niže je od prosjeka regije Evrope i Centralne Azije.

Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Sloveniji stopa vjerovatnost preživljavanja djece do pet godina, što je jedan od kriterija koji su uzeti u analizi, iznosi 100 posto dok je u Srbiji 99 posto. U Sloveniji će 93 posto 15-godišnjaka doživjeti 60. rođendan, u Hrvatskoj 92 posto, a u Srbiji 89 posto 15-godišnjaka.

Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. Dijete rođeno u Sloveniji će do 18 godine završiti 13,6 godina školovanja, a ako se mjeri što se stvarno naučilo, odnosno prilagođenost godina školovanja učenju, to će biti 11,4 godine. U Hrvatskoj će mladi do 18. godine završiti 13,4 godine školovanja, a ako se mjeri ono što je stvarno naučilo to će biti 11,4 godine školovanja.

U Srbiji će osoba do 18 godine završiti 13,3 godine obrazovanja, a ako se mjeri ono što je stvarno naučilo samo 9,8 godina.

Još jedan od kriterija koje je uzela Svjetska banka je zakržljalost, odnosno zaostajanje djece u razvoju. Za Sloveniju i Hrvatsku nisu objavljeni podaci, dok se za Srbiju navodi da je šest posto djece zaostalo u razvoju i da im prijete kognitivna i fizička ograničenja koja mogu trajati cijeli život. Na skali gdje 600 predstavlja maksimalni uspjeh u školi, a 300 minimalni, Slovenija ima 521 bod, Hrvatska 488 i Srbija 457 bodova.

Poslije Srbije, najbolje ocijenjene zemlje su Crna Gora i Albanija gdje mlada osoba, prema procjeni Svjetske banke, ostvariti 63 posto produktivnog potencijala.

Mladi u Albaniji će do 18 godine završiti 12,9 godina školovanja, ali samo devet godina ako se mjeri stvarno znanje, a u Crnoj Gori 12,8 godina, odnosno 8,9 godina ako se mjeri stvarno naučeno. Svjetska banka navodi da je 11 posto djece u Albaniji zakržljalo i da im prijete kognitivna i fizička ograničenja koja mogu trajati cijeli život, a u Crnoj Gori devet posto.

Vjerovatnost preživljavanja do pete godine u Crnoj Gori je 100 posto, a u Albaniji 99 posto, dok je u Crnoj Gori vjerovatnost da će 15-godišnjak doživjeti 60. godinu 91 posto, a u Albaniji 93 posto. Albanija, uz Azerbejdžan i Rusiju, spada među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu, a kad se govori samo o obrazovanju, zemlje koje su ostvarile poboljšanja spadaju Albanija, Crna Gora i Moldavija, navodi Svjetska banka koja je Albaniji posvetila i posebno saopćenje.

“Ova poboljšanja povezana su s intenzivnim reformskim naporima tokom posljednjeg desetljeća u Albaniji koji uključuju poboljšane politike zapošljavanja i naknade učiteljima, poboljšani kurikulum usredotočen na kompetencije, povećani pristup svim razinama obrazovanja i snažniji fokus na inkluzivno obrazovanje usmjeravanjem na najugroženije učenike”, saopćila je Maryam Salim, voditeljica Svjetske banke za Albaniju.

“Međutim, da bi se ishodi učenja poboljšali, prioritet bi trebala biti povećana potrošnja na obrazovanje, posebno u programima i politikama koje doprinose poboljšanju kvalitete i pravednosti obrazovanja. S obzirom na duboke učinke tekuće pandemije COVID-19, potrebni su politički odgovori kako bi se gubitak u nastavi sveo na najmanju moguću mjeru i osigurao kontinuitet učenja za sve studente što je moguće ravnomjernije”, dodala je Salim.



Gubitak ljudskog kapitala

Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kad odraste ostvarit će samo 58 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi Svjetska banka koja je ovoj zemlji na temu Indeksa ljudskog kapitala posvetila i zasebno saopćenje.

Taj je postotak niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.

“Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život”, naveo je Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

“Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend”, dodao je Salinas.

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj Svjetske banke pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja.

Stopa vjerovatnosti preživljavanja djece do pete godine u BiH je 99 posto, a stopa vjerovatnosti da će 15-godišnjak doživjeti 60. godinu iznosi 91 posto. Svjetska banka navodi da devet posto djece u Bosni i Hercegovini zaostaje u razvoju.



Što se tiče Kosova, Svjetska banka navodi da osobe rođene u ovoj zemlji mogu ostvariti 57 posto produktivnog potencijala. Vjerovatnost preživljavanja djece do pete godine je 99 posto, a 91 posto 15-godišnjaka doživjet će 60. rođendan. Što se tiče obrazovanja, mladi do 18. godine će završiti 13,2 godine školovanja, dok će efektivno obrazovanje iznositi 7,9 godina. Ni za Kosovo ne postoje podaci o djeci zaostaloj u razvoju.

Sjeverna Makedonija je na dnu liste zemalja Zapadnog Balkana koju je sačinila Svjetska banka koja navodi da osobe u ovoj zemlji mogu ostvariti 56 posto produktivnog potencijala. Mladi mogu očekivati da će do 18. godine završiti 11 godina školovanja, što je najmanje među navedenim zemljama.

Kad se govori o efektivnom obrazovanju, odnosno njegovoj kvaliteti to je ekvivalent 7,3 godine obrazovanja. Što se tiče ostalih kriterija, vjerovatnost preživljavanje djece do pete godine je 99 posto i 91 posto 15-godišnjaka doživjet će 60. godinu. Što se tiče zaostajanja u razvoju, Svjetska banka navodi da je takvih u Sjevernoj Makedoniji pet posto.

Ukoliko se gleda svjetski prosjek od 56 posto, sve navedene zemlje Zapadnog Balkana su na tom ili višem prosjeku.

Među vodećim zemljama su Singapur sa 88 posto, Hong Kong (Kina) sa 81, Japan sa 80 te Južna Koreja, Kanada, Finska, Makao (Kina) i Švedska sa 80 posto. Na dnu ljestvice su Centralnoafrička Republika sa 29 posto, Čad sa 30, Južni Sudan sa 31 , Niger, Mali i Liberija sa 30 posto te Nigerija, Mozambik, Angola i Siera Leone sa 36 posto.

Izazovi zbog pandemije COVID-19

Svjetska banka navodi kako se mladim ljudima u regiji Evrope i Centralne Azije, u koju je svrstano 48 zemalja, pružaju se mogućnosti za rast u produktivne odrasle osobe, zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje tokom djetinjstva i tinejdžerskih godina.

Od 48 zemalja, 33 su među gornjom trećinom , a gotovo sve su u gornjoj polovici.

“Izazovi koji su se pokazali u pandemiji COVID-19, međutim, zahtijevaju još jači odgovor politika, uključujući veću upotrebu tehnologije za poboljšanje pružanja usluga i poboljšane programe socijalne pomoći, kako bi se osiguralo da ljudi dobivaju kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu”, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Evrope i Centralne Azije.

Općenito za ovu regiju Svjetska banka navodi kako je tokom posljednjih deset godina stopa smrtnosti djece znatno opala te da su Azerbajdžan, Kazahstan i Turska u tome zabilježili su najveća poboljšanja.

Slično tome, stope zaostajanja djece u razvoju također su znatno opale, najviše u Albaniji, Azerbajdžanu, sjevernoj Makedoniji i Turskoj. U Albaniji je stopa zaostajanja u razvoju pala s 23 na 11 posto djece koja su izložena riziku od kognitivnih i fizičkih ograničenja koja mogu potrajati cijeli život. Stope smrtnosti odraslih također su značajno opale, a Kazahstan, Rusija i Ukrajina postigle su najbolja poboljšanja.


(Vijesti.ba / RSE)

Izdvajamo