12°C
Mostar 17°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 15°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

10.12.2019 / 08:39 Svijet - Štokholm

Dodjela Nobelovih nagrada u znaku kontroverze i protesta

Dodjela Nobelovih nagrada u znaku kontroverze i protesta

U Štokholmu će danas biti održana svečana ceremonija dodjele Nobelovih nagrada za 2019. godinu, a u vrijeme njenog održavanja najavljen je i veliki protestni skup u švedskoj prijestolnici zbog dodjele nagrade Peteru Handkeu....

 ....austrijskom književniku koji odbacio presude Tribunala u Hagu i negirao zločine počinjene 90-ih godina u Bosni i Hercegovini.

Ceremonija dodjele nagrada na području fizike, medicine, hemije i ekonomije će biti održana u čuvenoj dvorani Konserthuset od 16.30 sati, a svečanosti će prisustvovati ovogodišnji dobitnici, članovi švedske kraljevske porodice, kao i veliki broj zvanica.

Najveću pažnju javnosti ove godine privukla je dodjela nagrade za književnost. Švedska akademija nauka je ove godine dodijelila dvije nagrade u toj oblasti nakon što je prošlogodišnja dodjela odgođena zbog seksualnog skandala u koji je bio uključen suprug jedne od članica Akademije. Dobitnicom nagrade za prošlu godinu, 10. oktobra imenovana je poljska književnica Olga Tokarczuk, dok je za 2019. nagrada pripala Peteru Handkeu, što je naišlo na oštre kritike, kako u Švedskoj tako u svijetu i u regionu.

Nakon što su kritikovali Švedsku akademiju, dva vanjska člana Nobelovog komiteta za književnost, Kristoffer Leandoer i Gun-Britt Sundstrom, nedavno su napustila to tijelo.

Autor Kristoffer Leandoer je izjavio da njegov odlazak nije povezan s odlukom o dodjeli nagrade za 2019. godinu austrijskom piscu, dok je Gun-Britt Sundstrom kazala da je izbor Handkea interpretiran kao da književnost stoji iznad politike, dodajući da ona, ipak, ne dijeli takvo mišljenje.

Izbor dobitnika Nobelove nagrade za književnost u prošlosti je kritikovan kao “muškocentričan,” što se posljednjih godina nastojalo promijeniti kroz veću zastupljenost spisateljica. Ipak, izbor Handkea izazvao je novi skandal s obzirom na njegovo negiranje zločina koji su se desili u BiH, podršku Slobodanu Miloševiću, njegovoj politici, kao i na prisustvo sahrani haškom optuženiku.

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini uputili su krajem oktobra pismo Nobelovom komitetu za književnost u kojem su izrazili protest i najdublje razočarenje zbog ove odluke. U pismu su naveli da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i torture.

Predsjedavajući Nobelovog komiteta Anders Olsson 18. novembra odgovorio je na pismo Muratu Tahiroviću, predsjedniku Udruženja žrtava i svjedoka genocida, navodeći kako književno djelo Petera Handkea razumiju na vrlo različite načine.

“Međutim, čini se da imamo zajedničko stajalište u tome što se svi u potpunosti oslanjamo na zakonite i pažljive zaključke Haškog tribunala. Za nas odluke Tribunala čine osnovu za razumijevanje suštinskog dijela evropske tragične historije iz koje, nadamo se, svi možemo naučiti”, naveo je tada predsjedavajući Nobelovog komiteta.

Oko 1.000 ljudi na protestima

Negodovanja zbog odluke Nobelovog komiteta traju već dva mjeseca. Mirna okupljanja organizovana su u Sarajevu i Prištini, a jedno od najvećih protestnih okupljanja najavljeno je za 10. decembar u glavnom gradu Švedske.

Teufika Šabanović, inicijatorka protesta koja je porijeklom iz Srebrenice, istakla je kako se na Normmalm trgu u 18 sati očekuje prisustvo više stotina ljudi.

“Nadamo se da će nas biti oko 1.000. Svjesni smo da nismo u moćnoj poziciji kao što je Švedska akademija i da naš protest vjerovatno neće uticati na njihovu odluku, ali ne možemo prešutjeti ovo. Moramo stati na stranu istine i pravde”, poručila je Šabanović za AA uoči protesta.

Istakla je da su brojna udruženja iz Švedske pružila podršku sutrašnjem skupu, navodeći kako su prisustvo najavili i brojni Šveđani.

U Štokholm je na proteste otputovala i veća grupa građana BiH, među kojima i članice Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja, je uoči polaska za AA kazala da u Štokholmu žele poslati poruku cijelom svijetu “da je svijet nepravedan prema muslimanima u BiH, prema muslimanima u cijelom svijetu i da ovo što se nama desilo nije se smjelo zaboraviti i ne smije se zaboraviti…”.

Istakla je kako je Handke na konferenciji za medije, održanoj u petak, kada je poručio da se ne boji najavljenih protesta, pokazao da se nije promijenio i da je upravo zbog nagrade “postao snažniji i ponosniji na sve ono što radi – vrijeđa majke, negira genocid, veliča ratne zločince”.

Kosovo bojkotuje dodjelu, Turska traži opoziv

Među onima koji će prisustvovali mirnom protestu u Štokholmu je i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Kako je rekao, Nobelova nagrada je nagrada koja kanonizira pisca i time što je dodjeljuje Handkeu “Švedska akademija je kanonizirala negiranje genocida”.

Dodjela Nobelove nagrade Peteru Handkeu izazvala je osude i drugih zemalja. Kosovo je najavilo da će bojkotovati ceremoniju dodjele 10. decembra, a također stigla je i reakcija iz Turske koja je pozvala Švedsku akademiju nauka da odustane od odluke.

“Neophodno je opozvati tu nerazumnu i sramotnu odluku. Kako je moguće da se nagrada dodijeli čovjeku koji nema nobelovsku savjest? Je li to radi prizivanja novog genocida?”, poručio je glasnogovornik Ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

Nagrada od milion eura

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju, medicinu je održana na Kraljevskoj muzičkoj Akademiji u Štokholmu 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koja se održava u pravilu 10. decembra – na dan kada je preminuo Alfred Nobel, ali se imena dobitnika (laureata) nagrada u pravilu objavljuju već u oktobru.

Nobelova je nagrada finansijski utemeljena i iznos je nešto veći od milion eura.

Nobelovu nagradu u području fizike ove godine dobili su James Peebles, Michel Mayor i Didier Queloz, dobitnici za hemiju su John B. Goodenough, M. Stanley Whittingham i Akira Yoshino , u području fiziologije ili medicine William G. Kaelin Jr, Sir Peter J. Ratcliffe i Gregg L. Semenza, dok su nagradu na polju ekonomije osvojili Esther Duflo i Abhijit Banerjee.



(Vijesti.ba / BHRT)

Izdvajamo