4°C
Mostar 8°C
Tuzla 3°C
Banja Luka 4°C
Bihać 7°C
Powered by Dark Sky

01.11.2019 / 20:00 Politika - Denis Čarkadžić za Vijesti.ba

Nakon što je napravila prevaru, EU treba novu agendu za Balkan

Nakon što je napravila prevaru, EU treba novu agendu za Balkan
Denis Čarkadžić / Vijesti.ba
Zemlje Zapadnog Balkana koje trenutno nisu članice Evropske unije, a imaju takve aspiracije, mogle bi se suočiti sa znatno pooštrenijim i do sada neuobičajenim kriterijima.

Naime, prema nekim medijskim navodima, sve ozbiljnije razmatra se mogućnost da svaka od zemalja našeg regiona koja na svom evropskom putu ne zadovolji u nekom od segmenata reformi bude vraćana jedan ili više koraka unazad sve dok ne savlada "gradivo".

Ne treba čuditi dizanje kriterija

Ovakav koncept za magistra evropskih integracija i političkog analitičara Denisa Čarkadžića bio bi opravdan ukoliko se posmatra iz ugla interesa Evropske unije.

- Evidentno je da sam napredak koji pojedine zemlje ostvare u reformskim procesima na svom putu ka EU nije garant da će se dostignuti standardi u određenim poljima u međuvremenu i održati - kaže Čarkadžić za Vijesti.ba.

Smatra da će ovakve promjene politike proširenja EU, ukoliko se one i dese, prisiliti države da dostignute standarde i održe na zadovoljavajućem nivou, a ne da ih ispunjavanju samo da bi u određenom trenutku napravile pomak u odnosu na svoj status spram EU, vraćajući se nakon toga na stanja koja najčešće odgovaraju političkim elitama u datoj zemlji, a u pravilu su na štetu građana.

Nekadašnji prijem zemalja istočne Evrope, kako u EU, tako i u NATO, navodi Čarkadžić, moramo posmatrati u kontekstu vremena i prilika u kojem se to dešavalo.

- U tim trenucima, ultimativni geopolitički i geostrateški interes obje organizacije bilo je učlanjenje čitavog niza zemalja koje graniče sa Ruskom Federacijom, bez obzira na stanja u državama kada su politički, ekonomski i pravni konteksti u pitanju. EU je tada bila svjesna da primajući te zemlje "uvozi" i probleme koje one sa sobom donose, ali je geopolitički interes, sasvim razumljivo, imao prioritet - potcrtava Čarkadžić.

Nakon toga, kako je rekao, kada su ostale države aspiranti u pitanju, za takvim pristupom nije bilo potrebe, tim više što se određene zemlje članice u međuvremenu još uvijek nisu izborile sa svojim naslijeđem iz prošlosti, što za EU i danas predstavlja izazov.

- Stoga ne treba da čudi, a opet sa stanovišta interesa EU, dizanje ljestvice kriterija koje je uslijedilo u posljednjih nekoliko godina - jasan je Čarkadžić.

Ovaj novi pristup koji imamo u najavi, smatra ovaj analitičar, najžešće će pogoditi vladajuće političke elite u BiH.

- Jer, treba podsjetiti da je BiH do sada napravila par koraka ka EU, ali je svaki od njih bio samo formalnost bez suštine, te su tokom dosadašnjeg "ispunjavanja" zadataka na tom putu ključni problemi gurani pod tepih, gomilali se i ostajali neriješeni - naglašava Čarkadžić.

Tako, primjera radi, nastavlja on, BiH nije ispunila čak ni obaveze iz SSP-a koji je stupio na snagu još polovinom 2015. godine jer pored ostalog nije osigurano funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Članovi tog Odbora iz Parlamentarne skupštine BiH, koji dolaze iz RS-a, insistirali su da se prilikom donošenja odluka unutar tog tijela primjenjuje princip "etničkog glasanja", što su iz EU glatko odbili, uz komentar da BiH treba da usvaja standarde EU, a ne obratno.

Forma bez suštine ne znači ništa

- Osim toga, nismo odgovorili ni na 22 dopunska pitanja, dok na dobar dio ostalih dopunskih pitanja nije poslan jednoobrazan odgovor - poručuje Čarkadžić.

Umjesto da napredujemo i u polju vladavine prava, BiH u svakom smislu ide unazad, mišljenja je naš sagovornik.

- Primjera gdje se problemi pokušavaju zataškati pričom da smo formalno ispunili ono što se od nas očekivalo ima još dosta, dok u isto vrijeme odgovorni u BiH javnost ubjeđuju u suprotno, govoreći da nas od statusa kandidata dijeli još samo formiranje vlasti, što apsolutno ne odgovara istini - govori Čarkadžić.

Sve ovo, ali i mnoge druge stvari, kaže sagovornik Vijesti.ba, jasno stoje u Mišljenju EK i pratećem Analitičkom izvještaju kao možda najbitnijm dokumentima koji su u kontekstu EU integracija stigli na adresu BiH u posljednjih desetak godina.

- Obzirom da ovi dokumenti vrlo jasno ukazuju na dosadašnje propuste i pozivaju da se oni isprave, čini se da je pristup "vraćanja nazad dok se gradivo ne savlada" već primijenjen u BiH, što svako treba pozdraviti jer forma bez suštine, svjedoci smo, ne znači ništa osim održavanja statusa quo, koje jedino odgovara pojedinim političkim centrima moći u BiH koji očigledno imaju strah od svakog koraka u pravcu suštinskih reformi - konstatuje Čarkadžić.

Na naše pitanje jesu li u EU svjesni opasnosti da bi Rusija jedva dočekala i eventualno "ne" daljnjem proširenju iskoristila i zemlje koje nisu članice EU "pokrila svojim kišobranom", Čarkadžić kaže kako je uvjeren da jesu.

- Ali, EU funkcioniše na bazi konsenzusa, što svakoj članici daje priliku da svoje sopstvene interese u određenom momentu i situaciji stavi ispred interesa EU, što i jeste ključni razlog zbog čega je vanjska politika EU njen najslabiji stub. To je potvrdila i odluka o neotvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom koja već ima negativne posljedice po region, jer je dala vjetar u leđa onima koji bi da ga u geopolitičkom smislu okrenu u nekom drugom pravcu od onoga kojem Zapadni Balkan nesumnjivo pripada, a to su EU i NATO - rekao je Čarkadžić.

Prva direktna posljedica gubljenja već i ranije dobrano poljuljanog kredibiliteta EU, pojašnjava, su vanredni izbori u Sjevernoj Makedoniji koje će anti-EU i anti-NATO snage u toj zemlji pokušati da iskoriste i eventualnim dolaskom na vlast dovedu u pitanje sve što je Vlada Zorana Zaeva učinila u proteklom periodu.  

- EU je, nakon što je bukvalno prevarila Sjevernu Makedoniju i Albaniju, svjesna da joj je čim prije potrebna nova agenda za Zapadni Balkan. Ova najava da Brisel neće zauvijek zatvoriti vrata regionu, već da će, ukoliko za to bude potrebe, uvesti načelo da zemlja koja ne zadovolji u nekom od segmenata reformi, bude vraćena jedan ili više koraka unazad, puno je bolja od nezvaničnih najava koje smo posljednjih dana čuli da Brisel najviše što će u budućnosti ponuditi je "povlašten status" Zapadnom Balkanu u odnosu na EU, što bi sigurno izazvalo velike probleme prvo u regionu, a u perspektivi i u samoj EU - ocjenjuje Čarkadžić.

Ukoliko se novi pristup koji ostavlja otvorena vrata za članstvo uz pomenuto pooštravanje kriterija primijeni, on će biti i kompromis između zemalja koje su po ovom pitanju okupljene oko Francuske, te ostatka EU.

- Ako razumijemo da put u EU nije sam sebi svrha, već da su reforme kao takve i njihovo dosljedno provođenje ono što BiH treba, onda će ovaj eventualni novi pristup donijeti dodatni pritisak na odgovorne u BiH i do kraja ogoliti njihove stvarne namjere, neostavljajući prostor za manipulaciju i hipokriziju kad je u pitanju suštinska reforma u BiH koja treba da se provede u skladu sa standardima EU - zaključuje Čarkadžić.


D.K.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo