6°C
Mostar 13°C
Tuzla 7°C
Banja Luka 8°C
Bihać 11°C
Powered by Dark Sky

14.10.2019 / 20:00 BiH - Historičari za Vijesti.ba

Hoće li posmrtni ostaci zločinaca Pavelića i Luburića biti prebačeni u BiH

Hoće li posmrtni ostaci zločinaca Pavelića i Luburića biti prebačeni u BiH

Španski premijer Pedro Sanchez uporan je da ispoštuje odluku Parlamenta Španije da se s grobalja u toj zemlji uklone spomenici i posmrtni ostaci fašista kako bi se poklonicima fašizma onemogućilo veličanje osvjedočenih fašista.

Među njima su i posmrtni ostaci ustaških zločinaca Ante Pavelića i Maksa Luburića, čije kosti bi mogle biti prebačene u zemlju njihovog porijekla BiH.

Markovina: Premještanje kostiju je opasno

Splitski historičar i publicista Dragan Markovina ocijenio je u razgovoru za Vijesti.ba da bi premještanje Pavelićevih i Luburićevih kostiju u BiH bilo loše.

Smatra da Španija pravi dobar potez izmještanjem posmrtnih ostataka fašističkog diktatora Franka, koji još uvijek predstavlja veliki problem u španskom društvu.

- Mislim da je Španija napravila veliku stvar s tom odlukom jer se s izmještanjem njegovih posmrtnih ostataka iz Doline palih konačno i simbolički i faktično stavlja tačka na legitimaciju fašističkog razdoblja, ali i uopće na tu ideju miješanja kostiju - kaže Markovina.

Prema njegovim riječima, čitav je taj građevinski i simbolički poduhvat zapravo predstavljao nastojanje da se legitimira pobjeda diktature.

- To je uostalom i Franjo Tuđman ispravno shvatio, kad je predlagao da se slična stvar napravi u Jasenovcu, što na svu sreću, zahvaljujući velikom unutrašnjem i inozemnom otporu, nije prošlo - govori Markovina.

Kada su u pitanju posmrtni ostaci Pavelića i Luburića, on kaže da je realnije da se oni prebace u BiH, ali da to, ipak, nije dobro zbog atmosfere u društvu.

- Dođe li, pak, do odluke o premještanju posmrtnih ostataka spomenute dvojice ustaških zločinaca, to će realno zadesiti prije BiH, nego Hrvatsku, jer neovisno o snažnim revizionističkim sentimentima u društvu, Hrvatska njih dvojicu naprosto ne smije prihvatiti, budući da se s jedne strane smatra sljednicom Socijalističke Republike Hrvatske, i to nasuprot NDH, a s druge strane, obojica nisu porijeklom iz Hrvatske, nego upravo iz BiH. U svemu tome će se nešto pitati i nasljednici, no dođe li do premještanja u BiH, lokalna groblja u njihovim zavičajima, koja bi bila jedini logičan izbor, mogla bi postati mjesta hodočašća ustašonostalgičara, što nikako ne bi bilo dobro za atmosferu u zemlji - pojašnjava Markovina.

Koliko bi ovo bilo opasno po društvene podjele s obzirom da već sada imamo ozbiljan problem s historijskim revizionizmom?

- To bi bilo jako opasno, s obzirom da bi eventualna masovnost takvih posjeta mogla početi opravdano revoltirati antifašistički orijentirane građane, ionako nezadovoljne sve prisutnijim revizionizmom, a sve skupa bi samo dodatno odvelo društvo s puno neriješenih problema, ka daljnjem zakopavanju u prošlost - smatra naš sagovornik.

Na pitanje kako bi se BiH ili Hrvatska mogle iznijeti s problemom da poklonici ustaštva odnosno fašizma u ovim zemljama od njihovih novih grobnih mjesta naprave mjesta hodočašća i odavanja počasti, Markovina odgovara da bi to bio ozbiljan problem.

- Izlišno je napominjati kako smatram da bi novi impuls revizionističkom promatranju Drugog svjetskog rata bio višestruko poguban i ozbiljno moralno problematičan, samo je teško u formalno-pravnom smislu nekome zabraniti posjet nečijem grobu. Ono na što, pak, država zakonski može utjecati, jest sprečavanje političkih okupljanja na tim mjestima, povodom nekih datuma i sl. Drugim riječima, trebala bi se i inače ponašati tako da jasno zakonski i u sudskoj praksi pozicionira glorifikaciju bilo kojih fašističkih pokreta kao nedopuštenu - zaključuje Markovina.

Kamberović: Nisu dobrodošli u BiH, neka ih u Španiji

Historičar Husnija Kamberović za Vijesti.ba kaže kako bi to produbilo podjele u našem društvu, ali da ipak ne vjeruje da će do toga i doći.

- Koliko sam ja mogao razumjeti, španski premijer namjerava premjestiti ostatke Francisca Franka iz mauzoleja, koji se nalazi u tzv. Dolini palih u Madridu, u porodičnu grobnicu. Ja bih rekao da je to pokušaj da se u Španiji napravi neko ozbiljnije odvajanje od Frankovog nasljeđa, a to nasljeđe ima svoj neprekinuti kontinuitet od Frankove smrti 1975. godine do najnovijih dana. Prije nekoliko godina sam bio na jednom naučnom skupu na kojem je nekoliko španskih historičara govorilo o tome kako se Španija još uvijek nije uspjela odhrvati od Frankovog nasljeđa. Zbog toga bi izmještanje njegovih posmrtnih ostataka iz mauzoleja u privatnu grobnicu bio važan korak za španjolsko društvo - navodi Kamberović.

Ističe da je pitanje da li bi Španija, čak i ukoliko bi dobila još liberalniju Vladu, bila u stanju ići dalje od toga i izmještati posmrtne ostatke recimo Pavelića i Luburića, premda su i oni, na neki način, dio Frankovog nasljeđa u Španiji, jer su se tamo i smjestili zahvaljujući podršci koju su uživali od Frankovog režima.

- Nije mi poznato da li su i do sada ti grobovi bili neka mjesta okupljališta njihovih istomišljenika i idejnih sljedbenika. Svakako je rano nagađati da li bi Španci mogli zatražiti izmještanje tih stataka i njihovo prebacivanje u Hrvatsku ili BiH. Postojala su, doduše, pisma iz Španije upućena Hrvatskoj s pitanjem da li je Hrvatska zainteresirana za izmještanje Pavelićevog i Luburićevog groba, a ne sa zahtjevom da se ti grobovi izmjeste. Ne vjerujem da će do toga uopće doći - kaže naš sagovornik.

Profesor Kamberović se pita zbog čega bi Španci izmještali njihove posmrtne ostatke u Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu.

- Prvo, njihovi posmrtni ostaci su u običnim grobovima na gradskim grobljima, a ne u mauzolejima. Drugo, ni do danas njihove porodice nisu niti pokušale, koliko je meni barem poznato, prebaciti posmrtne ostatke u Hrvatsku ili BiH. Naprotiv, žele da ti ostaci ostanu u svojim grobovima u Madridu odnosno Valensiji - potcrtava Kamberović.

Navodi da je Pavelić slučajno rođen u BiH i više ne samo da se niko živ ne može sjetiti gdje je tačno rođen, nego nema nikakvih bližih podataka o tome. Samo se zna da je rođen u Bradini, gdje mu je otac radio na željeznici, ali niko nema pojma o kući gdje se rodio, živio i slično.

- Luburić je rođen kod Ljubuškog, ali ni to nije samo po sebi nikakav argument da bi se posmrtni ostaci izmještali i dovozili u mjesto rođenja. Pogotovo što njegovi nasljednici ne žive u Ljubuškom, niti u BiH. Dakle, ne vjerujem da će Španci takvo što činiti. Osim toga, takvih kao Pavelić i Luburić ima pregršt u Španiji i oni za Špance nisu ništa posebno - pojašnjava Kamberović.

Dodaje kako bi premještanje bilo opasno, s obzirom da već postoje društvene podjele i da već imamo ozbiljan problem s historijskim revizionizmom.

- Eventualno prebacivanje tih posmrtnih ostataka, u šta ja ne vjerujem da će se desiti, moglo bi zaoštriti društvene podjele, koje inače već postoje i u BiH i u Hrvatskoj. To bi moglo i ohrabriti revizioniste u historiografiji - kaže on.

Napominje da bi to, ukoliko bi se doista desilo, bio veliki problem.

- No, budući da se radi o visokopozicioniranim ustaškim funkcionerima, koji su počinili ogromne zločine u Drugom svjetskom ratu, ne vjerujem da bi ni suvremena Hrvatska, a pogotovo neko iz Bosne i Hercegovine, preuzeo na sebe taj rizik tako otvorenog vezanja za ustašku Nezavisnu Državu Hrvatsku. Niko u Evropi to ne bi podržao. Zato je i najbolje: neka ih tamo! - zaključio je Kamberović.

Duranović: Veličanju fašizma ne smije biti mjesta u BiH

Historičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amir Duranović kaže za Vijesti.ba kako ne smije biti mjesta veličanju fašista i fašizma, ukoliko se to stvarno desi.

- Inicijativa koju godinama veoma aktivno zagovara španski premijer Pedro Sanchez dio je njegovog političkog programa i nastojanja da promijeni društveno-političke odnose u Španiji, kako u savremenim relacijama, tako i u suočavanju s prošlošću što se, kako je moguće razumjeti i iz ovog prijedloga, može potencijalno odraziti na bh., ali i regionalni kontekst - kaže Duranović.

Duranović dodaje kako vjeruje da je njegova namjera prije svega orijentirana na pitanja suočavanja sa prošlošću u španskom društveno-političkom kontekstu, ali saznanje da jedna takva odluka može potencijalno utjecati i na naše društveno-političke relacije pokazuje kako se radi o fenomenu koji je, prije svega, evropski i koji sve nas, s druge strane, upućuje na međusobnu komunikaciju i susretanje.

- Pokazatelj je to, dakle, da ni mi, odnosno, naše društvo nije usamljeno, nije izolirano i da u modelima suočavanja s prošlošću može i treba učiti od drugih društava. U ovome momentu mi ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će do transfera posmrtnih ostataka spomenutih osoba zaista i doći, ali to je situacija s kojom treba računati. S obzirom na okolnosti koje vladaju u bh. društvu, ali i u susjedstvu, reakcije bi mogle biti veoma suprotstavljene s obzirom da ih je moguće očekivati s obje strane ideološko-političkog spektra, kako s lijeve, tako i s desne strane političkog spektra - smatra profesor Duranović.

Duranović naglašava da, dodamo li tome još poneki detalj koji bjelodano pokazuje kako ideološki revizionizam u odnosu na događaje iz recentnije prošlosti, ili najkrupnijih događaja proteklog 20. stoljeća, kakvi su bili na primjer Prvi i Drugi svjetski rat, onda je naše uvjerenje o prethodno iskazanom mnogo veće.

- Bez ikakve sumnje, reakcije na takvo što neće izostati, jer je i ovaj razgovor o tome svojevrsni pokazatelj koji to dodatno argumentira. U tom kontekstu, mogli bismo još kazati kako veličanju fašizma i fašista, zločina i zločinaca ne treba i ne smije biti mjesta, ne samo u bosanskohercegovačkom, nego niti u jednom društvu - zaključuje Duranović.


(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo