22°C
Mostar 25°C
Tuzla 24°C
Banja Luka 27°C
Bihać 25°C
Powered by Dark Sky

15.09.2019 / 20:00 Politika - Vedran Džihić za Vijesti.ba

EK šalje signal da proširenje nije od primarnog značaja

EK šalje signal da proširenje nije od primarnog značaja
Vedran Džihić / Vijesti.ba
Kao i uvijek, sastav Evropske komisije je pokušaj najboljeg mogućeg kompromisa, ili potrage za zajedničkim imeniteljom koji može da pomiri geografske, političke, ideološke, spolne i druge kriterije, kazao je za Vijesti.ba Vedran Džihić, profesor na Univerzitetu u Beču.

Ursula von der Leyen jeste neko ko se čvrsto nalazi u sredini političkog spektra, ko može malo da se nagne i ka nekoj centrističkoj blago desnoj ali i blago lijevoj poziciji, dodaje on.

“Upravo tako i ovaj sastav komisije izgleda – jaki liberalni komesari kao Vestegar ili socijalista Timmermans su dobili centralne pozicije i oformit će neku vrstu trijumvirata na čelu Komisije. S druge strane, tu su i izrazito konzervativni komesari kao Laszlo Trocsanyi ili Dubravka Šuica iz Hrvatske, smatra Džihić.
 
On dodaje da je Ursula von der Leyen, pored izbora lica nove Komisije, pokušala da cijeloj Komisiji da dinamičniji, moderniji „branding“, koji se najjače vidi u novim „kreativnim“ imenima i zadacima za pojedine komesare.

“Nazivi kao „Jača Evropa u svijetu“ za Josepa Borrella, novog visokog predstavnika EU za vanjsku politiku, „Ekonomija za čovjeka“ za Valdisa Dombrovskog ili „Demokratija i demografija“ kod mnogih postavlja pitanje kako će zaista funkcionisati taj najavljeni novi set-up Komisije od koje van der Leyen očekuje uz kooperaciju, otvoren i kooperativan rad, dosljedno provođenje EU zakona, debatu o budućnosti Evrope i evropske demokratije, novu vrstu aktivnog geopolitičkog pristupa globalnim problemima, itd. itd, ističe on.

Prema njemu to zvuči ambiciozno, ali na momente i problematično.

“Najviše kritike svakako zaslužuje prije svega jedan među ovim „kreativnim“ nazivima za resore, naime onaj za Zaštitu evropskog načina života“ za Grka Margaritisa Sinasa. U njegovom resoru će se naći široki tematski spektar od obrazovanja, novih vještina na tržištu rada, migracija i azila do sigurnosti. Čudan tematski izbor u svakom slučaju, ali prije svega problematičan zbog toga što aludira na nešto normirano kao „evropski način života“, koji u glavama mnogih (recimo to je pozicija mađarskog premijera Viktora Orbana) znači hrišćansku Evropu, znači jaču kontrolu migracija, znači mogućnost jačanja „Tvrđave Evropa“, pojašnjava Džihić.
 
Kritika upravo ovog resora za grčkog komesara je zadnjih dana bila jaka, čak je i odlazeći predsjednik Komisije Juncker našao jasne riječi kritike za ovaj potez van der Leyen, dodaje naš sagovornik.

“Nije dakle isključeno da se prije hearinga u EU parlamentu ili poslije dese neke promjene, i to iz jednostavnog razloga – van der Leyer ne smije rizikovati da u mandat krene sa otvorenim frontom ili nekom vrstom političke konfrontacije prema određenim političkim snagama u Parlamentu kao što su recimo Socijalisti ili Zeleni. Meni se čini da će ovo pitanje možda čak i biti indikativno za cjelokupno pozicioniranje novog sastava Komisije prema osnovnim principima EU, prije svega liberalizma i otvorenosti”, navodi Džihić.

Džihić dodaje da prošli sastav Komisije nije uspio da nađe balans između restriktivnog i otvorenog pristupa prema izbjeglicama i migraciji, da izbalansira zaštitu evropskih granica sa fundamentalnim principom zaštite ljudskih prava izbjeglica i migranata.

“Također nije bilo moguće naći način kako da se pomire interesi nekih istočnih zemalja EU, koje su striktne u odbijanju bilo kakve vrste migracije i kao fundamentalni politički princip njeguju zaštitu vlastitih i prilično homogenih nacionalnih drzava i hrišćanske kulture. Viktor Orban ali i neki drugi poput češkog premijera Babisa ili poljskog Kacinskog stoje za takvu vrstu politike”, ističe on i dodaje da HDZ u Hrvatskoj ima sličnu ideologiju zaštite hrišćanskih, tradicionalnih vrijednosti. Ako se iza ovog resora za „Zaštitu evropskog načina života“ krije ustupak ovim nabrojanim snagama u EU, to bi moglo biti kobno za ideju EU kao vrijednosno jasne i neupitno demokratski i liberalno definisane Unije.

Laszlo Trocsanyi (Mađarska) vodit će sektor susjedstva i proširenja. Koliko se njegovo imenovanje može odraziti negativno po zemlje regiona, prije svega BiH, s obzirom da dolazi iz desničarske Orbanove stranke?
 
“Pored ovog pitanja resora za „Zaštitu Evropskog načina života“ ja najveći problem vidim upravo u imenovanju Laszla Trocsanyia za sektor susjedstva i proširenja”, kaže Džihić.
 
Na prvi pogled ne mogu se oteti utisku da imenovanjem Troscanyia na ovu poziciju van der Leyen šalje signal da joj proširenje i susjedstvo nisu od primarnog značaja, da je fokus na internoj konsolidaciji EU i da jednostavno – ne samo zbog EU nego i zbog svega što zemlje kandidati rade ili bolje rečeno ne rade – proširenje ostaje proces „Dead man walking“ ili dobro uštimanog mrtvaca”, dodaje on.

“Neki eksperti misle da će Troscanyi svoj posao odraditi tehnički i birokratski neprikosnoveno, da će biti neutralan, da nije loš, da je tu neko iz susjedstva itd. Ja ne dijelim to mišljenje. Ja mislim da proces proširenja samo ima smisla ako je nedvosmislen po pitanju demokratije, ljudskih prava, sloboda, vladavine prava”, kaže Džihić.

Prema Džihićevom mišljenju dosadašnji  kompromisi u procesu proširenja su škodili procesu demokratizacije regije, otvorili prostor za porast autoritarnih tendencija, novog tipa vladavine koji više izgleda kao klijentalističko glumetanje demokratije nego bilo šta drugo.
 
“Nominiranje nekoga ko je zadnjih godina bio poslušni Orbanov tehnokrata, nekoga ko je odgovoran za eroziju pravne države u Mađarskoj, nekog ko je nosio listu FIDESZA za Evropski Parlament, je jednostavno najgora moguća poruka za regiju i susjedstvo. To je kapitulacija pred Orbanovom političkom i ideološkom matricom koja već dobrano najeda i izjeda vrijednosne demokratske temelje EU. I to samo može osnažiti one političare u regiji koji su uzurpirali institucije i srozali pravnu državu i demokratiju zaklinjući se upravo u njih, kaže naš sagovornik.
 
Mislim da bi u ovom slučaju Evropski Parlament trebao načina da ovaj prijedlog vrati na sto van der Leyen i da ona bude primorana da nađe nekog drugog kandidata za ovaj resor, a i da na taj način suštinski razmisli da li je i koliko proširenje vazno za EU. Ako želi da se zaustavi erozija povjerenje u EU na Zapadnom Balkanu, ako se žele podržati emancipatorske, demokratske i pro-evropske snage koje su svakako pod velikim pritiskom, onda na čelo ovog resora mora doći neko drugi, zaključuje Vedran Džihić.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo