7°C
Mostar 11°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 12°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

14.09.2019 / 20:00 Komentari - Piše: Zekerijah Smajić

Proširenje EU na Zapadni Balkan i dalje na ‘dugu štapu’

Proširenje EU na Zapadni Balkan i dalje na ‘dugu štapu’
Foto: Vijesti.ba

Nova čelična dama Evrope, donedavna njemačka ministrica odbrane i prva žena na čelu Evropske komisije od postanka EU, Ursula von der Leyen, predstavila je svoj očekivani 27-člani kabinet. U skladu s odlukom britanske vlade od 23. avgusta po kojoj izlazak iz EU nema alternativu, Ujedinjeno Kraljevstvo nije imenovalo 28. kandidata za Kolegij povjerenika u mandatu 2019.-2024.

Ne ‘zarezujući’ moguće nezgodacije kroz koje bi pred resornim odborima i Evropskim parlamentom narednih dana mogli prolaziti njeni potpredsjednici, članovi Komisije i kabinet kao cjelina, ona je svoj “atomski tim” već okarakterizirala kao “Komisiju geopolitičke uravnoteženosti” i “čuvarom multilateralizma." Po ovom posljednjem bi mogla biti u pravu, dok bi se o “atomskom gorivu” njenih saradnika itekako moglo i trebalo raspravljati.

Bez obzira na, za neke, predoziranu ambicioznost i samouvjerenost koja se katkad kod van der Leyen uzdiže i do same ivice bahatosti, za predloženi tim njenih najbližih saradnika se ne može reći da je stručno ili karijerno potentniji od prethodnih. Naprotiv. Osim nekoliko iskusnih i globalno uvaženih članova Komisije iz prethodnog mandata kao što su dosadašnji potpredsjednici Margarethe Vestager (Danska), Frans Timmermans (Holandija) i Maroš Šefčovič (Slovačka), nova Komisija se ne doima respektabilanijom i skladnijom od odlazećeg kabineta Jean-Claude Juncera. Mnogim briselskim znalcima se čak čini i manje kompetentom od mnogih prethodnih ako bi se sudilo isključivo po stručnosti novih članova Komisije, po onome što su iza sebe do sada ostavili i po dosadašnjim internacionalnim karijerama.

Žene zavladale Briselom

U skladu s kompetencijama takvim kakve jesu, restrukturirani su i neki stari, te uspostavljeni novi portfelji, a predstavnice i predstavnici zemalja članica su raspoređni manje-više prema željama nacionalnih vlada umjesto po tematskim oblastima u kojima bi njihovo dosadašnje iskustvo, sposobnosti i talenat mogli doći do potpunog izražaja.

Ono o čemu je von der Leyen mogla samostalno odlučivati je kakvo-takvo harmoniziranje iskustava, pojedinačnih kvalifikacija i mladosti imajući u vidu da se nekoliko članova njenog kabineta do tako visokih položaja uspjelo progurati s dosta skromnim životnim i profesionalnim iskustvima.

Uspjela je također uspostaviti gotovo apsolutnu ravnotežu između političke pripadnosti svojih saradnika i njihovog geografskog porijekla. A ono po čemu će zasigurno biti zapamćena jeste historska, gotovo savršena, ravnoteža spolova. Od ukupno 27 položaja, van der Leyen je ženama dodijelila dvanaest. To je epohalna promjena imajući u vidu da u pojedinim razdobljima postojanja EU žena u najvišoj izvršnoj vlasti nije ni bilo.

Da se ne radi samo o formi potvrđuju resori koji su im dodijeljeni, među kojima su čak i oni koji su za Evropsku uniju u sadašnjoj fazi tranzicije od presudne važnosti.

Osim već spomenute Margrethe Vestager koja je reimenovana izvršnom potpredsjednicom za Evropu digitalnog doba i tržišno natjecanje, Dubravka Šuica (Hrvatska) je zadužena za novouspostavljeni resor demografskih procesa i demokratiju. Češka predstavnica Vera Jourova će brinuti o evropskim vrijednostima i transparentnosti. Bugarka Mariya Gabriel o inovacijama i položaju mladih. Elisa Ferreira (Portugal) o unutarnjim reformama i evropskoj koheziji. Stella Kyriakides (Cipar) o zdravlju evropskih građana. Rovana Plumb (Rumunija) o trgovini i transportu. Helena Dalli (Malta) o ravnopravnosti, Ylva Johansson (Švedska) o unutarnjim poslovima, Jutta Urpilainen (Finska) o međunarodnim partnerstvima, vrlo mlada Kadri Simson (Estonija) o toliko bitnoj energetici, dok će Francuskinja, koja je najviše osporavana upravo u svojoj zemlji, Sylvie Goulard, kreirati industrijsku politiku i jedinstveno digitalno tržište, a nadzirat će čak i novu Generalnu direkciju za evropsku odbranu, vojnu industriju i svemirska istraživanja.

Ono na šta je nova predsjednica Evropske komisije mogla najmanje uticati je samo delegiranje članova za njen tim. Za to su nadležne vlade zemalja članica kojima su poslušnost i odanost vladajućoj strukturi, očigledno, važniji od kompetentnosti za evropske poslove. U takvom sistemu vrijednosti i odnosa prema EU, ni nova predsjednica najviše zajedničke izvršne vlasti nije mogla izbjeći praksu balkaniziranog kadrovskog cirkuska u kojem će evropsku politiku inovacija i naučno-tehnološkog razvoja voditi profesorica francuskog jezika. Doktor filozofije će upravljati evropskim budžetom i razvojnim fondovima. Bivši profesionalni novinar će držati palicu evropske ekonomije i razvoja, nastavnica matematike će upravljati unutarnjim poslovima, profesorica njemačkog jezika migracijama, a učiteljica politikom globalnog partnerstva Evropske unije.

Predsjednica s tvrdom pesnicom

Osim što je prva žena na čelu najviše evropske izvršne vlasti, nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen bi mogla biti zapamćena i po tome što je već na startu pokazala da ni ženska pesnica nije mekana. Mimo volje evropskih čelnika koji su rutinerski u julu izabrali novu predsjednicu i dva izvršna potpredsjednika Komisije od kojih je jedan i visoki predstavnik za vanjske poslove (Španjolac Josep Borrell), nova predsjednica je odbacila dosadašnju praksu imenovanja na najviše položaje, podrugujući se „staromodnom stereotipu odlučivanja evropskih čelnika.“ Na svoju ruku je postavila ukupno osam potpredsjednika od kojih su tri izvršna, među kojima je i Valdis Dombrovskis (Latvija) koji je zadužen za, također, novouspostavljeni resor za što veću prilagodbu evropske ekonomije interesima EU građana.

Zbog takve odluke novoj predsjednici se pripisuje da se već u startu, umjesto vrijednim i stručnim izvršiocima, okružila Kabinetom velikih šefova i da bespotrebno birokratizira već odavno prebirokratiziranu Evropsku komisiju.

Kritike su počele stizati s oba glavna politička krila - iz liberalnog i socijaldemokratskog političkog bloka pribojavajući se mogućeg disbalansa između glavnih koalicionih partnera. Iz istih razloga, čelnici EU su se u julu i odlučili za samo dvoje provjerenih potpredsjednika od kojih je jedan iz socijaldemokratskog (Frans Timmermans), a drugi iz konzervativnog liberalnodemokratskog bloka (Margrethe Vestager).

Upozoravajuća poruka Londonu

Von der Leyen se, međutim, za sada ne da zastrašiti. Uz prešutnu podršku moćne mentorice Angele Merkel, žena s tvrdom pesnicom se odlučila za principijelnost.

“Evropsko vijeće je od mene zahtijevalo Komisiju geopolitičke, stranačke i ideološke uravnoteženosti. Ali, u viša rukovodstva EU nisu imenovali nijednog dužnosnika iz Srednje ili Istočne Evrope. Izabrali su mene kao Njemicu za predsjednicu Komisije, belgijskog premijera Charlesa Michela za predsjednika Vijeća, Španjolca Josepa Borrella za visokog predstavnika vanjskih poslova, Nizozemca Timmermansa i Dankinju Vestager za moje izvršne potpredsjednike. Radi se o pet odluka evropskih lidera, ali se ni jedna od njih ne odnosi na imenovanja za najviše dužnosti iz zemalja Srednje i Istočne Evrope. Ja sam to ispravila imenovanjem Dombrovskisa za mog trećeg izvršnog potpredsjednika čime sam istodobno izvršila svoju obavezu da brinem i o svakovrsnoj ravnoteži unutar Unije”, hladnokrvno je pojasnila von der Leyen.

Kako bi bila još uvjerljivija, podsjetila je da novoizabrani predsjednici Komisije, Vijeća i Evropskog parlamenta svaki od njih predstavljaju po jednu od glavnih proevropskih političkih grupacija - EPP desnog centra, socijaliste, te demokrate desnog centra i liberalnu grupaciju za Obnovu Evrope. Sada, nakon njenog kadrovskog ‘peglanja’ svaka veća politička grupacija u Parlamentu ima i po jednog izvršnog potpredsjednika u Komisiji.

"Kao predsjednica imam slobodu u odlučivanju. To sam i učinila”, uzvratila je von der Leyen uspaničenim kritičarima.

S istom odlučnošću se postavila i prema Brexitu. Ne očekujući nikakva čuda kojima bi se sadašnje vlasti Ujedinjenog Kraljevstva mogle odvratiti od razlaza s EU, von der Leyen se pripremila za takav rasplet događaja dodjeljujući resor trgovine upravo Ircu Philu Hoganu. Pa neka se dva vjekovna susjeda gložu o budućim trgovinskim kvotama i carinskim tarifama sa Evropskom unijom!

Proširenje EU i dalje na ‘dugu štapu’

Uprkos brojnim medijskim naklapanjima da bi resor proširenja ovoga puta mogao biti ostavljen na čekanju do boljih vremena, to se nije moglo dogoditi zbog strateške važnosti Zapadnog Balkana i drugih zemalja “bliskog susjedstva”.

Resor “Susjedstvo i proširenje” je uspostavljen. Mandat za ove izazovne poslove dodijeljen je nedovoljno afirmiranom povjereniku iz Mađarske Laszlu Trocsanyi koji, bez obzira na bliske odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, neće moći biti destruktivan prema politici proširenja. Jer se radi o strateškom opredjeljenju EU. Jasno, je, međutim, da u mandatu Evropske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen, proširenja neće biti, jer 2025. godina kao datum mogućeg pristupanja novih članica, ni za Srbiju ni za Crnu Goru neće biti aktuelan sve dok EU samu sebe ne izbavi iz unutarnjih problema.

Čak i uz punu blagonaklonost zvaničnog Brisela, teško je povjerovati da bi Srbija kao glavna meta novog proširenja mogla riješiti sve svoje sprove sa susjedima, preboljeti Kosovo i okončati pregovore sa Evropskom unijom do 2023. godine kako bi se pristupanje Srbije Uniji dogodilo za dvije godine. Približno toliko je vremena potrebno za pripremu i ratifikaciju svakog pristupnog ugovora.


Piše: Zekerijah Smajić

(Vijesti.ba)

Izdvajamo