1°C
Mostar 7°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 8°C
Bihać 8°C
Powered by Dark Sky

09.09.2019 / 15:47 BiH - Analiza

Dodatne državne nadležnosti su slovo Dejtonskog sporazuma

Dodatne državne nadležnosti su slovo Dejtonskog sporazuma
Arhiv / Vijesti.ba
Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, u analizi objavljenoj na službenoj stranici Bošnjačke akademije nauka (BANU), naglašava da dejtonski ustav Bosne i Hercegovine propisuje dodatne nadležnosti za državni nivo osmišljene kao najvažniji mehanizam integracije Bosne i Hercegovine i očuvanja njenog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta.

Uprkos tome, Milorad Dodik iako deklarativno ponavlja zalaganje za dejtonsku BiH, ponaša se kao da ove odredbe Ustava i ne postoje, naglašava akademik.

Kurtćehajić, elaborirajući ustavne propise, opovrgava teze koje Dodik iznosi u stalnim pokušajima osporavanja određenih državnih nadležnosti BiH (izjave tipa da će se srpski kadrovi povući iz institucija odbrane, Uprave za indirektno oporezivanje i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća).

Pozivajući se na slovo Dejtonskog sporazuma, Kurtćehajić se fokusira na stav 5 člana III dejtonskog ustava kojim je propisana mogućnost dodatnih nadležnosti državnog nivoa BiH i čudi se što niko od bh. političara, kao ni predstavnika intelektualnog, prvenstveno bošnjačkog establišmenta, na stručan način ne odgovori Dodiku o ovim odredbama.

U članu III, stavu 5. stoji: „Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost za takva pitanja o kojima se entiteti slože; koje su u skladu sa Aneksima 5-8. Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, u skladu s raspodjelom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi kako bi vršile ove nadležnosti”.

Nažalost, naglašava Kurtćehajić, iako ova odredba predstavlja slovo a ne duh Dejtona, Dodik se ponaša kao da ona uopšte ne postoji.

Slovom Dejtona predviđeno je u prvom dijelu ove odredbe da će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost za sva pitanja o kojima se entiteti slože. Iako bi, teorijski, entiteti sve svoje ovlasti mogli prebaciti na državu Bosnu i Hercegovinu, u sadašnjim konstelacijama, bilo kakvo prenošenje nadležnosti s entiteta na državu izgleda nerealno posebno zbog politike manjeg entiteta u kojem zasad preovladavaju snage koje priželjkuju podjelu Bosne i Hercegovine, naglašava akademik Kurtćehajić.

- Međutim, dodatne nadležnosti ne zavise samo od saglasnosti entiteta jer u daljem tekstu navedene ustavne odredbe stoji da će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost i za takva pitanja koja su u skladu s Aneksom 5.-8.  Shodno tome, posebno se izdvajaju pitanja koja su izuzetno važna i regulisana su Aneksima 6 i 7 a odnose se na ljudska prava te povratak izbjeglih i raseljenih lica. Ovom odredbom, ta pitanja su slovom Dejtona data u nadležnost državi Bosni i Hercegovini, ali ni ovaj dio odredbe o dodatnim nadležnostima nije realiziran - Kurtćehajićeve su riječi.

Najvažniji dio odredbe o dodatnim nadležnostima, naglašava dalje on, čija bi striktna implementacija omogućila integraciju države Bosne i Hercegovine jeste da će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnosti koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Pošto je formulacija postavljena u formi pravnog standarda, odnosno nedovoljno određenog pojma, potrebno je, ističe Kurtćehajić, dati odgovor na pitanje šta sve treba dati u nadležnost državi Bosni i Hercegovini da bi se očuvala njena suverenost, njen teritorijalni integritet, politička nezavisnost kao i međunarodni subjektivitet.

Odgovor na ovo pitanje može dati samo visoki predstavnik jer je određeno da je on vrhovni tumač sporazuma o implementaciji civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Imajući u vidu formulaciju sadržanu u ovom dijelu odredbe člana III, stava 5., visoki predstavnik bi mogao da prenese na državnu razinu policiju, obrazovanje, zdravstvo, nauku, kulturu i sport, kao i sve drugo za šta on procijeni da je potrebno da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine i zato mu nije potrebna nikakva saglasnost entiteta, naglašava Kurtćehajić.

Odredbe o dodatnim nadležnostima države Bosne i Hercegovine, sadržane u članu III stav 5. Ustava Bosne i Hercegovine, mogle bi anulirati gotovo sve nedostatke Dejtonskog sporazuma i omogućiti integraciju države Bosne i Hercegovine i njeno kvalitetno uključenje u porodicu evropskih država, pojasnio je Kurtćehajić, dodavši da je jedina osoba, u pravnom smislu, koja može dati tumačenje ove odredbe i proširiti nadležnosti koje pripadaju državi Bosni i Hercegovini visoki predstavnik kojem slovom Dejtona ne treba ničiji mandat da to uradi i koji ima sva potrebna ovlašćenja da realizuje mogućnosti navedene odredbe.

Visoki predstavnik se ne može zaklanjati u pogledu ove mogućnosti ni iza koga. Ne može se pozivati na nedostatak političke volje vodećih zemalja svijeta. Ne može se pozivati ni na nedostatak podrške Vijeća za implementaciju mira jer to tijelo nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Ono je oformljeno pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma u Parizu da bude u funkciji i pomoći Visokog predstavnika a ne da mu bude nadređeno, zaključuje u ovoj analizi akademik Kurtćehajić.

(Vijesti.ba / FENA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo