16°C
Mostar 19°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 17°C
Bihać 17°C
Powered by Dark Sky

06.09.2019 / 20:00 Intervjui - Ekskluzivno za Vijesti.ba

Ivanić o propalom Sporazumu, Dodiku, SDA i HDZ-u, novoj većini, Palmeru i EU, igri velikih sila

Ivanić o propalom Sporazumu, Dodiku, SDA i HDZ-u, novoj većini, Palmeru i EU, igri velikih sila
Mladen Ivanić / Vijesti.ba
Počasni predsjednik PDP-a i bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, zbog političke krize, u narednim mjesecima očekuje stagnaciju u stvarnom životu i realnim reformama, ali i period političkih sukoba, međusobnog optuživanja o tome ko je kriv što se vlast na nivou BiH ne formira.

U otvorenom razgovoru za Vijesti.ba, Ivanić objašnjava zašto trenutno stanje odgovara vladajućim strankama, ali i iznosti svoje viđenje zašto je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ublažio stav. U kojoj mjeri aktuelna situacija prevazilazi realne domete i snagu domaćih političara, a polako postaje bitka velikih igrača? Vidi li rješenje u formiranju nove parlamentarne većine ili vanrednim izborima? Da li je Metju Palmer oličenje pojačanog američkog angažmana na Zapadnom Balkanu, a kako se prema cjelokupnoj situaciji odnosi administracija EU? Teme su o kojima je počasni predsjednik PDP-a govorio za naš portal.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Gospodine Ivaniću, jedan ste od političkih zvaničnika koji je bio pesimista kada je u pitanju provođenje sporazuma o formiranju vlasti, koji su 5. avgusta potpisali lideri tri najveće parlamentarne stranke u BiH. Razlog tome leži u činjenici da u pomenutom dokumentu predsjednici SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH nisu jasno definisali stav u vezi sa slanjem Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u Brisel. Vi ste pojasnili kako je to "ili-ili" situacija. Mjesec dana kasnije, ispostaviće se da su Vaše prognoze bile tačne. Šta BiH očekuje nakon propasti sporazuma trojke?  

IVANIĆ: BiH očekuje dalja stagnacija. Mislim da se ništa ozbiljno neće desiti u narednih nekoliko mjeseci i da će stanje ostati kakvo je danas. Koalicija SNSD - SDA - HDZ BiH postoji, jer je to vrlo jasno pokazano kod izbora za Predstavnički dom Parlamenta BiH, a pogotovo za Dom naroda BiH. SDA je svojim glasom SNSD-u omogućila četvrtog delegata u Klubu Srba i time mu dala potpunu snagu i vlast da upravlja svim procesima u BiH. Pokazalo se jednako da je SNSD to njima vratio zadržavajući potpredsjednika Narodne skupštine RS, te osporivši zahtjev opozicije da se on promijeni.

Dakle, koalicija postoji, ali očito nije u stanju da riješi suštinski problem, odnosno pitanje ANP-a. Da li će se tu nešto promijeniti? Sumanjam. Mislim da su se svi igrači blokirali do te mjere da tu kompromisa nema. Istovremeno smatram da formiranje neke druge parlamentarne većine ne dolazi u obzir, prije svega, zbog toga što SNSD zahvaljujući SDA-u kontroliše sve procese.

Krajnji rezultat je da će stanje ostati kakvo jeste, odnosno da predstoji period stagnacije u stvarnom životu i realnim reformama, a da istovremeno slijedi period političkih sukoba, međusobnog optuživanja o tome ko je kriv što se vlast na nivou BiH ne formira.

- Kome odgovara ovakvo stanje? Građanima sigurno ne.

IVANIĆ: Vjerovatno odgovara ključnim igračima. I jedni i drugi i treći prave imidž jedinih branilaca nacionalnih interesa naroda koje zastupaju. To je koncept u kojem sukob znači stvaranje legitimiteta, kredibiliteta i očito da to njima odgovara. Jasno je da opozicija i u RS i u FBiH tome ne doprinosi, nego da je to poslljedica njihovog internog odnosa i međusobnog testiranja snage i moći.

Istovremeno, realno govoreći, BiH je postala globalni problem, jer se sada preko nas bije bitka velikih igrača, a lokalni igrači postaju sve manje važni. Ovo počinje da prevazilazi njihove realne domete i realnu snagu, a polako postaje bitka velikih, na što sam svojevremeno upozoravao. Kad se veliki igrači biju na prostoru malih, malima sigurno neće biti dobro.

- Nakon što je postalo jasno da sporazum trojke neće biti implementiran, jedan od potpisnika Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u prvom mahu najavio je niz mogućih poteza NSRS, poput povlačenja saglasnosti na sporazume o OS BiH i indirektnim porezima, te preispitivanje nadležnosti koje su sa entiteta prenesene na državu BiH. No, posljednjih dana očigledno je ublažio stav, pa se govori o SNSD-ovom dokumentu koji će biti upućen u NSRS, nakon čega će se pregovarati sa FBiH. Prema Vašem mišljenju, šta doprinijelo ublažavanju Dodikovog stava?

IVANIĆ: Evidentno je da je došlo do promjene u stavovima SNSD-a - od žestokog nastupa, koji je bio onog dana kada je bilo jasno da neće biti imenovan mandatar za saziv novog Savjeta ministara BiH, do posljednjih reakcija. Sada je taj stav puno blaži, mada niko ne zna šta će oni zapravo uraditi. Rano je za špekulacije o tome šta će biti njihov potez. Potrebno je sačekati i vidjeti šta će biti njihov prijedlog.

Smatram da je do ublažavanja stava došlo iz nekoliko razloga. Prvenstveno što ni velikim igračima koji učestvuju u PIC-u ne treba baš odmah odmjeravanje snaga, nisu na to spremni. Evidentno je da među njima postoji sukob, ali još nisu odlučili da taj sukob do kraja prikažu. Zato mislim da je došlo do smirivanja retorike kada je u pitanju SNSD.

- Šta bi za RS značilo povlačenje njenih političkih predstavnika iz institucija na nivou BiH? Takva situacija dijelom je na sceni, budući da Parlament BiH mjesecima ne zasijeda.

IVANIĆ: Lično sam protiv toga, kao i PDP. Poznato je da je PDP insistira da se Parlament aktivira. U Parlamentu BiH na čekanju je mnoštvo sporazuma, posebno finansijskih, koji su u vezi sa izgradnjom autoputeva, te zaobilaznice oko Doboja, zatim nastavkom izgradnje Koridora 5 C... To je štetno.

Nema potrebe za povlačenjem iz zajedničkih institucija, jer ne treba institucionalizovati sukob vladajućih. Vladajući su u svom sukobu, odnosno postoji sukob u koaliciji, koja je definisana. Ne vidim razlog zašto bi se u to uvlačila RS u cjelini. Neka se oni međusobno dogovore, jer kada su već bili u stanju da raspodijele funkcije, mogu dogovoriti i ostale stvari. U konačnici, to je njihova glavna obaveza. Povlačenje iz zajedničkih institucija bilo bi štetno za RS i to nikada ne bih zagovarao.

- U dijelu razgovor kazali ste da nova parlamentarna većina ne dolazi u obzir, prvenstveno zbog omjera snaga u Domu naroda BiH. S druge strane, novi saziv Savjeta ministara potvrđuje samo Predstavnički dom. Ukoliko SDA, SNSD i HDZ BiH u dogledno vrijeme ne postignu dogovor o formiranju izvršne vlasti, šta preostaje opozicionim strankama u RS i FBiH?

IVANIĆ: Nova parlamentarna većina teorijski je moguća, ali mislim da je u ovom momentu vrlo teško ostvariva. Tačno je da Savjet ministara može biti izglasan ako postoji većina u Predstavničkom domu, koja bi se možda mogla izgraditi, iako mislim da je to sada zaista vrlo daleko od praktične operativne mogućnosti. No, ostaje pitanje šta možete uraditi ako u Domu naroda imate situaciju u kojoj druga strana može sve blokirati. U suštini, ništa ozbiljno se ne može napraviti. Stoga mislim da to nije rješenje.

Da budem precizniji, mislim da to nije rješenje u narednih nekoliko mjeseci. Potrebno je dalje vršiti pritisak na vladajuće stranke da se dogovore. I dalje to treba činiti, jer su oni jasno formirali većinu, na samom početku su vrlo skladno radili, raspodijelili funkcije. Njihova obaveza je da ovu situaciju razriješe do kraja.   

- Zbog trenutne situacije i evidentnih blokada, dio političke i stručne javnosti sve češće zagovara uvođenje instituta vanrednih izbora u BiH kroz izmjene izbornog zakonodavstva. Kakav je Vaš stav? Da li bi oni mogli biti mehanizam za okončanje krize?

IVANIĆ: Ne mislim da se izmjena Izbornog zakona BiH treba svoditi samo na uvođenje vanrednih izbora. Naravno, tu mogućnost treba predvidjeti. No, nikada ne bih vršio promjenu izbornog zakonodavstva samo u tom dijelu. Insistirao bih na izmjenama Izbornog zakona, koje će omogućiti istinsku kontrolu provođenja izbora.

Besmisleno je raspisivati vanredne izbore sa istim zloupotrebama institucija, koje su bile viđene na proteklim izborima. Besmisleno je raspisivati vanredne izbore ako će vlast ponovo moći zloupotrebljavati javne medije, ako će se opet moći krasti izborni rezultati, ako će se moći ubacivati lažni glasački listići i slično. Vanredni izbori imaju smisla samo ako su praćeni promjenama Izbornog zakona sa većom kontrolom izbora. Bez toga, oni apsolutno nisu rješenje.

Kada su u pitanju protekli opšti izbori, posebno me je iznenadilo da niko od međunarodnih institucija u BiH nije rekao ni riječi o evidentnim zloupotrebama, iako je kasnije izvještaj ODIHR-a, koji ni danas ne privlači pažnju, jasno pokazao da je stepen manipulacije bio neviđeno veliki i da zahtijeva hitne intervencije.

U konačnici, podržavam uvođenje vanrednih izbora kroz izmjene Izbornog zakona, ali samo ako je to praćeno većom kontrolom izbora, što će u konačnici značiti adekvatne rezultate koji će značiti stvarnu izbornu volju ljudi.  

- Osvrnućemo se i na ulogu velikih igrača, o čemu ste prethodno govorili. Analitičari su ocijenili da je nedavnim imenovanjem Metjua Palmera za specijalnog predstavnika za Balkan, američka administracija najavila jači angažman na ovom području. Procjena je da će Palmerova primarna zadaća biti odnos Beograda i Prištine, odnosno da će BiH biti u drugom planu. Kakva su Vaša očekivanja?

IVANIĆ: Saglasan sam sa tom procjenom. Iako je Palmer već odgovoran za zapadni Balkan, novom funkcijom dobio je status da može direktno komunicirati sa državnim sekretarom SAD-a, što predstavlja davanje velikog značaja i velike težine. Smatram da je za SAD daleko važnije pitanje Kosova, te da će se Palmet više time baviti. To je veći prioritet SAD-u u odnosu na BiH.

U BiH je stagnacija realnost koju treba očekivati, ne bih rekao da će biti pretjerano velike krize. No, ako ih bude, to će automatski značiti da će BiH postati fokus interesa i da će Palmer baviti ovom zemljom više nego što je planirao.

- U BiH će uskoro doći i novi predstavnik EU. Posljednja aktivnost odlazećeg ambasadora Lars Gunar Vigemarka bila je posredovanje u sporazumu trojice političkih lidera o formiranju vlasti. Nakon isteka roka koji su sami sebi postavili u tom dokumentu, evropski komesar Johanes Han pozvao je članove Predsjedništva BiH na razgovoru u Brisel, ali su Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili taj poziv. Kako vidite djelovanje administracije EU u konkretnom slučaju?

IVANIĆ: Više je nego vidljivo da EU pokušava nešto napraviti. Smatram da je tako dubok ulazak u razgovore više bio rezultat inicijative ambasadora Vigemarka, nego neka odluka iz vrha Brisela. Međutim, kada se već ušlo u to, stvorena je obaveza prema Briselu i sada se on na neki način iz svega mora "čupati". U tom smislu vidim inicijativu komesara Hana.

Nakon što je ona propala, vjerujem da će se Brisel polako izvući iz priče i ponovo prepustiti stvar lokalnim igračima, odnosno da će se zadržati na načelnim stavovima i da neće više dublje ulaziti u pokušaje da ih stavi zajedno za sto.

Kod lokalnih igrača to je igra sa pristupom ko će koga prevariti, a ne želja da se dođe do kompromisa. Najveći problem trenutnog stanja u liderstvu, odnosno u vrhu političkih struktura u BiH je činjenica da nedostaju snage koje su spremne na kompromis. Ne vidim ih ni na jednoj strani. Svako ima vlastite ciljeve oko kojih se čvrsto drži. Nema ni minimalne spremnosti na kompromis, a bez kompromisa u BiH nema napretka.  

Dok god ostane ovakva politička struktura, imaćemo stanje koje imamo - tavorićemo i biće stagnacija. Nadam se samo da neće doći do ozbiljnijih i većih političkih kriza, odnosno da će situacija ostati samo na nivou političkih sukoba i da neće ići dalje.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo