11°C
Mostar 13°C
Tuzla 14°C
Banja Luka 13°C
Bihać 9°C
Powered by Dark Sky

03.09.2019 / 17:00 Politika - Kroz Dodika

Ruska kočnica na NATO putu Bosne i Hercegovine

Ruska kočnica na NATO putu Bosne i Hercegovine
Foto: Vijesti.ba
Odnosi na relaciji Dodik - Rusija su značajno intenzivirani otkada se u BiH sve glasnije govori o približavanju NATO-u.

Svega dva dana nakon što je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u svom kominikeu pozvalo političke lidere u Bosni i Hercegovini (BiH) da ne poduzimaju korake koji bi "ugrozili, oslabili ili onemogućili puno funkcioniranje državnih institucija", ambasador Rusije Petar Ivancov sastao se u ponedjeljak, s članom bosanskohercegovačkog Predsjedništva Miloradom Dodikom.

Nedvosmisleno su se, kako smatraju analitičari, ambasadori PIC-a obratili upravo Dodiku koji je najavio da će, ako ne bude dogovora do 5. septembra, za kada je i krajnji rok da se ispoštuje sporazum lidera o konstituisanju vlasti u BiH, putem Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) tražiti povlačenje saglasnosti ovog entiteta za formiranje Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i drugih državnih tijela.

Ambasadori PIC-a kao odgovor na moguće prijetnje naveli su da "reforme kao što je reforma odbrane, uspostavljanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na državnom nivou i uspostava indirektnih poreza na državnom nivou provedene uz punu podršku entitetskih i državnog parlamenta".

Iza podsjećanja na obaveze koje su dogovorene decenijama ranije, nije stala Rusija koja je ponovno imala izdvojeno mišljenje. Njima je fokus na formiranju institucija, a da se obaveze ostave po strani, nekom drugom sazivu.

Prema saopštenju koje je nakon sastanka PIC-a poslala Ambasada Rusije u BiH "nepomirljive pozicije po pitanju slanja Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) su blokirale dijalog. Takva situacija može trajati neodređeno dugo".

Ambasador Ivancov ponovio je to i nakon posljednjeg susreta s Dodikom, u ponedjeljak 2. septembra.

"Složena situacija oko ANP. To mora biti stavljeno po strani kada je u pitanju formiranje vlasti, a da se vodi dijalog oko drugih stvari kao što su socioekonomska pitanja, pravosuđe", kazao je Ivancov nakon sastanka.


Nastojanje Rusije da se spriječi usvajanje ANP-a

Odnosi na relaciji Dodik - Rusija su značajno intenzivirani otkada se u BiH sve glasnije govori o približavanju NATO-u, što bi bilo još konkretnije ukoliko bi zemlja poslala ANP, smatra politička analitičarka Tanja Topić.

"Tu je intenzivirana saradnja pogotovu u dijelu koji se tiče formiranja vlasti u BiH i nastojanja Rusije da se spriječi usvajanje ANP-a i put BiH ka članstvu u NATO", kaže Topić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Iako se od opozicije iz Republike Srpske (RS) mogu čuti i drugačiji stavovi o tome da je možda i moguće prihvatiti neki reducirani plan koji bi mogao biti dostavljen NATO-u, Rusija svoje interese ostvaruje isključivo putem jednog čovjeka, dodaje Topić.

"Apsolutno, iz prostog razloga što ta linija odnosa između Rusije i ovih prostora jeste personalizovana i ide kroz ličnost Milorada Dodika", kategorična je Topić.

Rusija je konstatovala kako je sporazum lidera potpisan 5. avgusta uz posredovanje šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Larsa Gunara Vigemarka "praktički propao" , a dok pregovori traju važna pitanja se neće rješavati te će se "politička i međuetnička napetost povećati".

I dok se pozivaju na strah i porast tenzija ključni elemenat je da se Rusija agresivnije posvetila ometanju euroatlantskih integracija na Balkanu, odnosno u BiH, smatra vojno- politički analitičar Hamza Višća. Zato su odabrali jednu figuru – Milorada Dodika, kaže on, te su do sada uglavnom pregovarali s njim ili posredstvom njega, ma ko bio u Predsjedništvu BiH.

"Svi ovi susreti koji su gotovo institucionalizirani susreti gospodina Dodika sa ambasadorom u funkciji otežavanja euroatlantskih integracija naše zemlje", kaže Višća za RSE.


Figura za obračun sa NATO

Svoju tezu da se Dodik ne sastaje kao član Predsjedništva BiH u formalnom smislu, iako to tako izgleda, potkrepljuje time što se ono što saopšte, kosi sa usvojenom strategijom Predsjedništva o vanjskoj politici.

Dodik, smatra Višća služi kao figura za obračun sa NATO koji se, praktično na Balkanu još jedino može voditi u BiH, što je navedeno i u analizi koju je krajem prošle godine objavio i Bloomberg. U Crnoj Gori Rusiji je propao pokušaj državnog udara, a u Makedoniji je EU već na pragu.

"Nema sumnje da je na sceni taj obračun, a postavlja se i pitanje koliko su NATO i druge strane spremne da odole svemu tome, pošto je osnovni cilj Rusije da se ne dovodi proširenje NATO-a. Imam osjećaj da su članice PIC-a izrazile rezolutan stav da se podrže euroatlantske integracije i da iz tih razloga dežuraju ambasador Rusije sa Dodikom u smislu da vide šta je to što se može očekivati kao neki novi potez ostalih članica PIC-a prije svega spram Milorada Dodika i ANP-a", dodaje Višća.

Dodik i Rusija već godinama govore istim tonom. Jedan od primjera je i odnos prema Uredu Visokog predstavnika. Iz ugla Rusije, a i Dodika on se treba zatvoriti. Eksplicitno je to prilikom posjete Parlamentu BiH aprila prošle godine navela i predsjednica Savjeta federacije Gornjeg doma parlamenta Rusije, Valentina Matvijenko ocijenivši da njegovo postojanje "ponižava narode u BiH".

"Također smatramo da je sazrelo vrijeme za reformisanje opštih bosanskohercegovačkih institucija pravde, ustavnog suda kao i Suda BiH i Tužilaštva koji nisu spomenuti u Ustavu koji su bili stvoreni u prvoj polovini 2000. godine", kazala je tada Matvijenko.

Upravo su pravosudne institucije na državnom nivou bile i pod najvećim političkim udarom, a njihov glavni predvodnik bio je upravo Dodik, koji je svoje prijetnje proširio sem na pravosudne i na druge državne institucije formirane nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Za sada, smatraju analitičari, treba sačekati 5. septembar, koji će pokazati hoće li se popustiti u stavovima, odnosno za koji dio sporazuma će se lideri stranaka opredijeliti – onaj koji podrazumijeva sve potpisano ili dio kojim se izuzima ANP, a na čijem izuzeću insistira jedino Rusija.


(Vijesti.ba / RSE)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo