22°C
Mostar 31°C
Tuzla 22°C
Banja Luka 21°C
Bihać 20°C
Powered by Dark Sky

05.08.2019 / 09:07 Ljepota i Zdravlje - Zdrava hrana

Keleraba, rudnik gvožđa i vitamina C

Keleraba, rudnik gvožđa i vitamina C
Foto: Arhiv
Ukusna keleraba je dio porodice kupusa, ali osim listova, nema ništa zajedničko sa srodnim lisnatim povrćem.

Biljka je neobična zbog stabljike i ploda u obliku jabuke, iz kojeg rastu lisnate peteljke.

Naročito je omiljena u Njemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u sjevernoj i zapadnoj Evropi, odakle i potiče.

Keleraba se jede samo dok je mlada, tada je vrlo sočna, meka i ukusna, pa se najčešće koristi kao salata, dok se starija uglavnom kuva, dinsta ili peče.

Od mladog ploda priprema se i svjež sok prijatnog ukusa, ako ne stoji dugo, jer vremenom dobija ljutu aromu, a mirisom podsjeća na sumpor.

Za ovu namirnicu karakteristično je da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer postaje drvenasta, tvrda i neukusna.

U zamrzivaču može da se čuva nekoliko mjeseci. Mlado lišće i stabljika su takođe jestivi, sadrže mnoštvo važnih vitamina i minerala, posebno karotin i fosfor.

Listovi su naročito bogati provitaminom vitamina A, važnim za očuvanje ćelija. Iz tog razloga nutricionisti savjetuju da se i ovi dijelovi kelerabe koriste u ishrani za pripremu čorbe.

Kalorije Iako ima malo kalorija, daje osjećaj sitosti koji dugo traje. Sadrži 6,2 procenata ugljenih hidrata, 1,7 odsto bjelančevina i masti u tragovima.

Odličan je izvor vitamina C (62 mg u 100 g ploda), što je čak 78 odsto preporučene dnevne potrebe. Ovo je vrlo značajan detalj, jer vitamin C jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala.

Keleraba sadrži i tijamin, nijacin, pantotensku i folnu kiselinu i vitamin B6. Od minerala najviše ima kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, fosfora, bakra i mangana.

Bogat je izvor i biljnih vlakana, važnih, ne samo za varenje, već i za cjelokupno zdravlje organizma. Upravo su oni zaslužni što se osjećamo sito kada jedemo kelerabu, pa je ona pogodna za osobe koje žele da smršaju.

Što se tiče ljekovitosti, dokazano je da pozitivno djeluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg (LDL) holesterola.

Redovna upotreba svježeg ploda poboljšava apsorpciju gvožđa odgovornog za snabdijevanje krvi kiseonikom, čime se povećava energija. Ovo povrće povoljno djeluje i na zdravlje kostiju, limfni i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni.

SA VOĆEM, MESOM, RIBOM Keleraba bi trebalo da se jede svježa, jer termičkom obradom gubi vitamin C. Mladi, sirovi plodovi dodaju se u sezonske salate, kao i u voćne i one sa ribom, mesom i sirom.

Začinjava se sirćetnim i jogurtnim prelivima ili se dodaje sok citrusa. Koristi se i kao začin za hljeb, kao i u jelima s ribom i mesom.

Ako mora da se termički obrađuje, cijeli plod se kuva oko 30 minuta, a isječen 10 minuta da malo smekša. Ukusna je i ako se priprema na pari, dinsta te kuva pa pohuje.

BRZA SALATA Izrendajte svježu ljubičastu kelerabu, bijelu i crnu rotkvu pa ih sipajte u veću činiju i promiješajte. Dodajte malo jabukovog sirćeta i maslinovog ulja, možete i sok od limuna ili narandže umjesto sirćeta.

Na kraju salatu prelijte sa malo kisele pavlake i poslužite odmah.


(Vijesti.ba / NN)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo