10°C
Mostar 17°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 15°C
Bihać 15°C
Powered by Dark Sky

28.07.2019 / 20:00 Politika - Esad Bajtal za Vijesti.ba

Dodik uslovljava formiranje vlasti, a Čović servisira njegovu politiku

Dodik uslovljava formiranje vlasti, a Čović servisira njegovu politiku
Foto: Vijesti.ba
Lider SNSD-a Milorad Dodik je taj koji uslovljava formiranje vlasti, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović samo servisira njegovu politiku opstruiranja države BiH, koja je na tragu velikodržavnih interesa iz 90-ih godina.

Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Esad Bajtal, naglasivši da, kad se govori o (ne)formiranju vlasti, nema uslovljavanja u množini.

- Jedini je Dodik taj koji uslovljava. Podsjetimo, Sporazum o pristupanju BiH Partnerstvu za mir potpisan je u Briselu 14. decembra 2006., a potpisao ga je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. Dvije godine poslije, Nikola Špirić, kao predsjedavajući Vijeća ministara, potpisao je i "Inicijativni dokument za Intenzivirani dijalog između BiH i NATO-a". A Radmanović u junu 2009. potpisuje i formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Uprkos svemu tome, SNSD odbija aktivaciju MAP-a, a hoće da za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH "instalira" Zorana Tegeltiju koji je javno, kako smo to mogli čitati, protiv MAP-a. To je jezik činjenica. Sve ostalo je otvoreno ili sofisticirano blefiranje domaće i svjetske javnosti. Prema tome, onaj ko ne priznaje raniji dogovor i vlastiti potpis, on je taj koji uslovljava i niko više - kaže Bajtal.

Naš sagovornik ističe da je Dodik formiranje vlasti uslovio "zato što mu odgovara da država ne funkcioniše, jer je javno ne priznaje, a istovremeno, za "debele pare", sjedi na njenom čelu".

Bajtala nimalo ne čudi činjenica da ni skoro deset punih mjeseci od izbora nije formirana vlast. Nije to ništa novo, kaže, slična iskustva imali smo i ranije.

- Vlast u BiH nikad nije formirana u onim rokovima u kojim se to formira u normalnim zemljama i društvima. Ta inercija dolazi iz banalne činjenice da u ovoj zemlji postoje i aktivno djeluju moćne političke strukture i pojedinci koji servisiraju komšijsko-susjedske interese, tako što na sve načine opstruiraju rad bh. institucija, odnosno disfunkcionaliziraju državu BiH - dodaje Bajtal.

Neformiranje vlasti, navodi, zapravo je vrlo dobra varijanta tog susprezanja i potiskivanja države iz prvog plana i njenog indirektnog negiranja. Na bh. sceni, ocjenjuje, nisu prisutne politike, ni ideologije, niti borbe ideja, već prvenstveno interesne borbe.

- U tim borbama bore se dobro organizovane krimi-interesne etno-grupe, koje se u javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije. Prema tome, opstrukcija vlasti takvima je dobrodošla jer oni imaju svoje posebne, stranačko-grupne i personalne interese, koji su im važniji od javnog, državnog i opšteg interesa građana. A interes građana je da se vlast formira i da izabrani predstavnici konačno počnu raditi ono što su obećavali u svojim predizbornim kampanjama - potcrtava Bajtal.

Ne čude ga, ističe, ni konstantna politička prepucavanja u medijima, koja su na bh. sceni, kako kaže, prisutna otkako znamo za etno-politike.

- Sve je to na liniji njihovih grupno-stranačkih interesa. Oni naprosto ostaju na vlasti radili - ne radili, formirali vlast ili je ne formirali, a međuvrijeme od izbora pa do trenutka uspostave vlasti, koju opstruiraju, popunjavaju uzajamnim nadmudrivanjima, kako bi zabavili nezaposlene, gladne i ponižene - poručio je Bajtal.

U normalnoj zemlji, napominje, građani bi se ozbiljno zapitali zašto vlast nakon toliko vremena nije formirana, organizovali bi proteste ili na neki drugi demokratski način izrazili svoje nezadovoljstvo. Ovako, zabavljeni njihovim prepucavanjima, pasivno čekaju uvijek iznova obećavane im rokove tog formiranja.

- Vlastodršci neformiranjem vlasti ne gube ništa. Njihova primanja i prenadležnosti i bezbrojne privilegije se nesmetano realizuju. Gube, dakle, samo građani. Svakodnevna prepucavanja samo anestetiziraju svijest prosječnog građanina, odnosno poslušnog etno-podanika koji svoju pasivnost razumije kao oblik obavezujućeg etno-patriotizma, s kojim se nije uputno igrati - dodaje Bajtal.

Prokomentarisao je i mogućnost nove parlamentarne većine na nivou BiH, koja bi umjesto SNSD-a podrazumijevala SDS.

- Štagod je u skladu sa zakonom i demokratskim principima, neka se uradi. Sve je bolje nego da se ne radi ništa. Dakle, ako imaju mogućnost da realizuju tu novu većinu, zašto da ne? Pa nije niko Bogom dan da baš on mora biti vlast - stava je Bajtal.

Na etno-principu, konstatuje, ništa ne može biti dugog vijeka, pa se ni za tu eventualnu novu većinu ne može tvrditi da će potrajati.

- Ali neka se formira, ako ima demokratskih i zakonskih uslova i pretpostavki za takvo formiranje. A da li će se time nešto, za građane i državu, bitno riješiti - ostaje upitno. Istina, voda će se malo uzburkati, malo će se politikantskog mulja dići na površinu, možda manje nego što ga sad ima, ali u svakom slučaju, bit će ga sasvim dovoljno da ovdašnje politike mogu nastaviti loviti u mutnom. E upravo u tome i jeste smisao tog mulja i njihovih svakodnevnih političkih prepucavanja u javnom i političkom polju - zaključuje Bajtal u razgovoru za Vijesti.ba.


D.K.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo