6°C
Mostar 9°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 10°C
Bihać 11°C
Powered by Dark Sky

16.07.2019 / 19:07 Ekonomija - Američki ambasador

Nelson o propasti Aluminija: Uprave su radile za političke gospodare

Nelson o propasti Aluminija: Uprave su radile za političke gospodare
Foto: Vijesti.ba
Trenutno najaktuelniju privrednu temu u BiH - Aluminij, komentarisao je i američki ambasador u našoj zemlji Eric Nelson.

U nastavku vam prenosimo u cijelosti blog ambasadora SAD-a Erica Nelsona:

Dok čitamo novinske naslove o propasti Aluminija Mostar, saosjećamo sa radnicima čiji život zavisi od ove kompanije, radnicima koji su nastojali učiniti da kompanija, uprkos svemu, nastavi raditi. Vlasti kantona i Federacije treba da učine sve što je u njihovoj moći da umanje udar na porodice ovih radnika.

Iako se kompanija suočavala sa teškim tržišnim uslovima, uz visoke troškove glinice i struje, postoje i drugi dodatni razlozi njenog pada. Bolna je istina da je Aluminij lagano propadao otkako je poslije rata, 1997. godine, u njemu ponovo pokrenuta proizvodnja, jer je njegova svrha postala da bude od koristi političkim strankama, a ne radnicima i privredi Hercegovine. Sada vidimo logične posljedice pogrešnog upravljanja, čiju cijenu plaćaju radnici i njihove porodice. Nije ovo prvi put da se političarima dopusti da neku kompaniju dovedu do bankrota, a neće biti ni posljednji ukoliko se nešto ne promijeni. Menadžeri Aluminija su, radeći u korist političkih gospodara, umjesto da rade na prilagođavanju teškim tržišnim uslovima, proizveli sadašnju situaciju u kojoj su radnici iznenada ostali bez zaposlenja od kojeg zavise i oni i njihove porodice.    

Ovo će biti teško vrijeme za mnoge u Hercegovini koji su zavisili od Aluminija, kao i za s njim povezane kompanije. Ali, ljudi u Hercegovini su jaki, a hercegovačka privreda ima puno sektora koji obećavaju: poljoprivredna dobra, plantaže i vinograde, prelijepe gradove, sela, rijeke i planine i, što je najvažnije, talentovane ljude koji su spremni da obavljaju kvalitetne poslove za koje nisu potrebne debele koverte ili članstvo u stranci, nego ljudi bivaju nagrađeni za ono što rade. Turistički sektor BiH već bilježi rast od 13% godišnje, a Mostarski aerodrom leži neiskorišten. Potrebno je nekoliko dana da bi se proniklo u ljepote Hercegovine, ali sada većina posjetilaca dođe na jedan dan, od čega imaju koristi autobuski prevoznici Hrvatske, a ne hoteli i prenoćišta u BiH. Mostarski bi aerodrom lako privukao puno više letova i turista da nije pod stranačkom kontrolom  i da funkcioniše prema ugovoru o koncesiji kao većina aerodroma u regiji. Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, prihod od turizma je 2017. godine u BiH bio 1,4 milijarde KM, a može – i treba biti – još i veći.

Vrijeme je da Hercegovina i Hercegovci imaju koristi od legitimnog poslovanja. Nažalost, naročito njihovi lideri i dalje blokiraju reforme i mjere za poboljšanje poslovne klime. Umjesto blokiranja napretka, trebalo bi da igraju vodeću ulogu u smanjivanju doprinosa na rad, povećanju nivoa efikasnosti naplate poreza da bi se smanjila siva ekonomija, u ulaganju u proizvodnju struje, te poduzimanju i drugih koraka koji bi Hercegovinu poveli putem bržeg privrednog rasta.
 
Ova se priča stalno ponavlja širom Bosne i Hercegovine, na štetu talentovanih ljudi u ovoj zemlji. MMF je napravio listu od oko 550 bosanskohercegovačkih preduzeća koja su u vlasništvu države, koja čine više od 20% BDP. Većina ovih kompanija u teškom su finansijskom stanju, i na njih otpada skoro 70% dugovanja za poreze i doprinose u javnom sektoru. Za najveći broj njih ne postoji razuman razlog da budu u posjedu vlasti sem da se političkim strankama omogući da ih kontrolišu. Pod kontrolom političkih stranaka, i radnicima u ovim preduzećima i privredi BiH prijeti propast. Lijek za sve to je potpuna transparentnost u vezi sa finansijskom situacijom i dugom svih preduzeća u državnom vlasništvu, te potpuna depolitizacija uključujući upošljavanje menadžera po osnovu stručnosti, a ne političke pripadnosti. Dok bi neke kompanije, poput onih zaduženih za komunalne poslove, trebalo da ostanu javne, brojnim drugim kompanijama u državnom vlasništvu potrebno je stručno rukovodstvo do kojeg bi se došlo preko koncesija ili ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i dotok ulaganja kroz kvalitetnu prodaju privatnom licu kao partneru koji ima iskustva u određenoj grani industrije. To bi onda proizvelo nova radna mjesta, nova ulaganja, nove tehnologije, novi rast.  

Nemojmo gubiti vrijeme, poboljšajmo poslovnu klimu da bi se omogućilo da kompanije počnu sa radom i otvaraju nova radna mjesta; radimo takođe zajedno na poboljšanju obrazovnog sistema koji će proizvoditi stručnjake sposobne da preuzmu poslove ekonomije dvadeset prvog stoljeća. Tehnološki parkovi u Mostaru, mnogi talentovani mladi ljudi koji svoju karijeru grade u sektoru informativnih tehnologija dokazuju da je i ovo bosanskohercegovački sektor rasta koji obećava. Radite na stvarnom razvoju privrede u Hercegovini, da mladi ne bi odlazili negdje drugo da nađu šansu za sebe i pobjegnu od nacionalističke retorike. Građani BiH zaslužuju bolje od “uobičajenog”.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo