21°C
Mostar 22°C
Tuzla 22°C
Banja Luka 24°C
Bihać 23°C
Powered by Dark Sky

15.06.2019 / 20:00 BiH - Piše: Anida Šabanović

Naših 14 – alarm za buđenje ili izgovor za status quo?!

Naših 14 – alarm za buđenje ili izgovor za status quo?!
Foto: Vijesti.ba
Izbori su završeni u oktobru prošle godine, ali BiH još uvijek nema formirano Vijeće ministara niti Vladu Federacije BiH, pa je tako i Mišljenje Evropske komisije po pitanju Bosne i Hercegovine “srušilo” sav optimizam i prognoze lidera da će ova zemlja dobiti kandidatski status do kraja godine.

S druge strane, ako se već danas suočimo sa stvarnošću vezanom za naše kapacitete integriranja u EU uz ovakav državni sistem i sistem vrijednosti koji dominira među domaćim političkim elitama, možda ipak uspijemo do kraja godine pokazati da smo upalili alarm za buđenje i definisali korake za provođenje “naših 14” što bi značilo da je BiH napokon spremna da "dovede svoju kuću u red" i da na sve odgovori konkretnim radom i rezultatima.

Europska Unija je svoje mišljenje dostavila na osnovu procjene trenutnog sistema funkcionisanja institucija, politika, i pravnih propisa te onoga što je potrebno uskladiti sa europskim politikama i pravnom stečevinom tzv. Acquis. Ali, i kroz poštivanje ljudskih prava i implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava kao i obavezne uspostave savremene građanske parlamentarne demokratije. Međutim, EK u svom mišljenju nije preciznije odredila šta je ono od nabrojanih 14 što je BiH potrebno za kandidatski status. Jedino precizno što se u ovom momentu može reći jeste da je BiH jako daleko od kandidatskog statusa te da joj slijedi jedan težak period, period prelaska sa riječi na djela.

Odgovoriti na par hiljada pitanja iz upitnika Komisije je jedno i zaslužuje pohvalu no “naših 14” podrazumijeva sveobuhvatne smjernice za reforme koje zemlja treba da provede kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU. Dobila se jedna dijagnoza stanja i razumski, sistemski i suštinski recept za ozdravljenje. Odmah poslije ovog recepta ide dobro poznati uvjet za BiH, a to je da izabrani zvaničnici zaista imaju političku volju za ovaj proces u zemlji koja je za EU okarakterisana kao zemlja društvenog, političkog i ekonomskog haosa.

Uz Mišljenje se nalazi i analitički izvještaj koji upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Uz EU podršku, BiH je provodila reforme, od pravosuđa, policije i javne uprave do obrazovanja i ekonomskih reformi i određeni napredak jeste postignut. Međutim, mnogo toga je još pred nama. Možda se zato očekivalo da će samo to biti dovoljno barem za preporuku za kandidatski status uz par pohvala od strane međunarodnih zvaničnika.

Ali…

Bosna  i Hercegovina i  dalje  ne zadovoljava  kriterije  koji se odnose  na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, treba da uskladi svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i osigura funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi sa Evropskom unijom te unaprijediti svoj izborni okvir i funkcionisanje pravosuđa. Isto tako, treba osnažiti prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te osigurati efektivno funkcionisanje sistema upravljanja granicom, migracijama i azila te u potpunosti  provesti osnovne korake u reformi javne uprave.

Samo kad su u pitanju ekonomski kriteriji, određeni stepen makroekonomske stabilnosti je postignut, ali to su samo mali koraci jer i u ovom slučaju BiH treba da radi  na rješavanju  silnih prepreka  za pravilno funkcionisanje tržišnih  mehanizama  kao što  su  slaba vladavina  prava, velika birokratija, korupcija, dugotrajni i pretjerano složeni upravni postupci, što najviše osjete građani, koji ne vide poboljšanje i kojima sigurno izostanak preporuke za kandidatski status ne pada teško jer njih interesuje kada će se u BiH živjeti bolje i približno prosjeku EU, a sadašnje stanje i Mišljenje su samo potvrda da žive u zemlji u kojoj vrijede zakoni i standardi koji su daleko od onih koji važe u EU, ali daleko i od onih koji važe u zemljama regije.

Jedina zemlja sa kojom je BiH u ovom momentu na istom nivou jeste Kosovo, i to u javnoj upravi, vladavini prava i ekonomiji, što su prioriteti Europske komisije.

S druge strane, poređenje sa Albanijom zadnjih dana nije rijetkost jer je BiH dobila isto Mišljenje koje je Albanija dobila 2010. godine. Međutim, mnogi predviđaju da BiH na svom EU putu za Albanijom kasni minimalno 10 godina. Za BiH i Albaniju se ove godine ocijenjivalo stanje u četrdeset područja, i samo u jednom području, zaštiti intelektualnog vlasništva, BiH je ocjenjena malo bolje od Albanije.

Da li će doći do kandidatskog statusa, vidjećemo. Zavisi od političkih prilika i promatranja nove Komisije i zemalja članica na tu temu. EU ima velika očekivanja od domaćih lidera regiona, da naprave jedan konkretan pomak kao što su to napravile Sjeverna Makedonija i Grčka, da pokažu opredjeljenje za rješavanje dugotrajnih sporova i nastavak puta ka EU. A izgleda, da nekada ni to nije dovoljno…. Vidjet ćemo u periodu ispred nas…

Jedno je sigurno, potrebna je konkretnija ponuda iz EU i država članica. Ona mora biti nešto opipljivo, ali i važno za svakodnevni život građana, npr.  povećanje finansijske i tehničke podrške. Ovo je neophodno za izgradnju spremnosti u Parlamentima i vladama BiH da se dogovore o prioritetima koje je odredila Komisija ili s druge strane, bitno za građane da naprave korak i mijenjaju one koji se ne žele složiti.

EU mora nastaviti širiti svoj uticaj ukoliko misli uopće imati konkretnih poteza u cilju očuvanja ideje ujedinjene Europe. S druge strane, Bosna i Hercegovina, nema više prilika za propustiti i lopta je u našem terenu, vrijeme je da radom postignemo taj dugo očekivani pogodak!


Piše: Anida Šabanović, direktorica Vanjsko političke inicijative BiH


(Vijesti.ba)

Izdvajamo