20°C
Mostar 27°C
Tuzla 19°C
Banja Luka 18°C
Bihać 18°C
Powered by Dark Sky

08.06.2019 / 20:00 Intervjui - EU parlamentarac za Vijesti.ba

Picula: Nacionalne elite u BiH potpaljivanjem tenzija profitiraju na teret građana

Picula: Nacionalne elite u BiH potpaljivanjem tenzija profitiraju na teret građana
Foto: Vijesti.ba

Za pat poziciju u kojoj su se našle bh. institucije, prvenstveno su odgovorne bosansko-hercegovačke političke elite. Odgovornost za evidentno usporavanje bh. pristupanja EU treba tražiti najprije među njima, kazao je u inervjuu za Vijesti.ba zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula.

Europarlamentarac iz Hrvatske, nositelj liste SDP-a Hrvatske koja je na proteklim izborima za Evropski parlament osvojila četiri zastupnička mandata, govorio je za naš portal o rezultatima izbora, odnosu EU prema BiH, odnosima Hrvatske i BiH, miješanju Hrvatske u unutrašnje stvari naše zemlje…

Razgovarao: Haris Ljevo


Kako ocjenjujete rezultate izbora za EU parlament, te koliko ste zadovoljni rezultatima SDP-a Hrvatske na ovim izborima?

PICULA: Izbori za novi sastav Europskog parlamenta nisu iznjedrili neke izrazite dobitnike ni gubitnike, osim onih kojima su predizborne ankete projicirale daleko veći uspjeh od postignutog, poput grupacije ekstremno desnih i populista okupljenih oko Salvinija.

Danas više nema jednostavne većine u EP, koja će lako dogovoriti predsjednika EP ni predsjednika Europske komisije, već su tu četiri proeuropske grupacije, koje ipak imaju različite poglede na ključne europske teme. Dakle, slažemo se oko okvira, ali ne i oko rješenja problema. Pred nama je period zahtjevnih pregovora, u kojima će se osim imenima kandidata izgledno opsežno raspravljati i o politikama i ustupcima na koje će grupacija koja dobije vodeće pozicije u institucijama morati pristati kako bi za svoje kandidate dobila podršku više ne jedne, nego tri grupacije.

Ljevici, čija su Partija europskih socijalista (PES) i parlamentarna grupacija Socijalisti i demokrati najjači predstavnici, otvara se mogućnost stvaranja progresivne koalicije, u kojoj bi sa zelenima bila i radikalna ljevica, kao i liberali, što predlaže Timmermans. Ne treba pak zaboraviti ni jačanje liberalne opcije, koja zasigurno o određenim pitanjima regulacije, od industrijskih do okolišnih politika, ima značajno drugačije stavove od zelenih, socijaldemokrata ili socijalista, pa i pučana.

U pregovorima između ljevice i konzervativaca iz EPP javio se i novi faktor koji slabi poziciju EPP, a to je mogućnost izlaska Orbanovog Fidesza iz EPP. Bez njih, EPP je slabiji i za njih će pregovori postati još izazovniji.

Što se tiče SDP-a, četiri mandata, s kojima se SDP izjednačio s HDZ-om, imala su nekoliko izravnih posljedica. Pokazali su da su i birači ljevice u Hrvatskoj prepoznali snagu liste koju sam nosio, što mi je iznimno drago, a drugo, da SDP kao stranka ima i dalje dovoljno snažnu bazu i logistiku iz koje može odraditi kampanju na terenu. Izbori su bili ta anketa koja nam je pokazala gdje stojimo. To je sad nulta točka iz koje imamo mogućnost napraviti ozbiljnu procjenu vlastite snage, kvaliteta i nedostataka i u skladu s time pripremati novu strategiju i politike.

S druge strane, nimalo nevažno, SDP-ov je povratak uzdrmao i HDZ, u kojem trenutno vlada rasulo i traže krivce za loš rezultat. Ono što je loše za HDZ, u pravilu je dobro za Hrvatsku, pa je na nama da pažljivo pratimo razvoj događaja i svoje planove formiramo dijelom uzimajući i to u obzir.


Uprkos prognozama da bi radikalna desnica mogla ostvariti veliki uspjeh na ovim izborima, to se ipak nije desilo, uprkos odličnim rezultatima koje su stranke krajnje desnice ostvarile u nekim zemljama. Može li se kazati da je radikalna desnica na neki način doživjela svoj limit i da su birači prepoznali da njihova politika ne vodi ničem dobrom?

PICULA: Kada gledamo zemlje u kojima je zabilježen rast mandata ekstremne desnice, moguće je primijetiti da su velik broj mandata kandidati ekstremne desnice dobili u zemljama koje su podložnije utjecajima vanjskopolitičkih suparnika jedinstvene EU. Ti vanjski faktori ulažu značajne napore i financijska sredstva kako bi utjecali na javno mnijenje u tim zemljama i okrenuli ga protiv projekta i vrijednosti EU.

Rezultat ukazuje i na to da se oko lijevog centra i ljevije od njega, te liberalnog i konzervativnog centra ipak dogodila određena konsolidacija i konsenzus birača u zemljama članicama kako Europsku uniju vide kao politički okvir kojeg treba sačuvati i unutar kojeg treba nastaviti graditi mir i gospodarski prosperitet.

O tome koji je njihov limit bilo bi donekle neozbiljno govoriti i sada davati procjene. Ono što jest sigurno je da će daljnji uspon ekstremne desnice biti moguće zaustaviti samo jasnim i sveobuhvatnim europskim javnim politikama, posebno u dostupnosti i sveobuhvatnosti socijalnih davanja, obrazovanja, sigurnosti radnog mjesta i generalno, smanjivanjem razlika između europskog centra i periferije, kao i među europskim i nacionalnim regijama.

Prije nekoliko dana evropska zastupnica Ruža Tomašić je sa simpatijama govorila o ustaškom pokretu. Koliko takve izjave štete međunarodnom ugledu Hrvatske s obzirom da su već ranije neke međunarodne institucije upozoravale na porast neofašizma u Hrvatskoj?

PICULA: Jedna od temeljnih vrijednosti poslijeratnog europskog poretka, pa tako i Europske unije je antifašizam. Pripadam političkoj opciji koja do vrijednosti antifašističke borbe u Hrvatskoj i Europi ne drži samo deklarativno, već ih živi. Kao i u slučaju nedavnih teritorijalnih presezanja sad već bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija prema Hrvatskoj i Sloveniji, riječ je o ispadima koji najviše govore o onima koji ih naprave, pa tako i njihovom osobnom ugledu.

Kakvu politiku EU možemo očekivati u budućnosti prema zemljama Zapadnog Balkana, prije svega BiH?

PICULA: Važno je podsjetiti kako je BiH propustila odličnu priliku da se bolje pozicionira na putu prema članstvu u EU za vrijeme mandata europskih institucija koji upravo istječe. Nakon obećavajućeg početka 2015. zemlja već tri godine stagnira, a u mnogim područjima i zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkanu. Naprimjer, jedina nema uspostavljenu parlamentarnu dimenziju odnosa s EU što je ozbiljno zanemarivanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Što se tiče idućih pet godina, sve će ovisiti o prioritetima nove Komisije i Parlamenta kao i razini otpora nastavku politike proširenja među državama članicama. Nisam optimist jer će EU morati najprije rješavati ozbiljne dubioze vlastitog funkcioniranja, a Zapadni Balkan će ulaziti u politički fokus samo kao prostor za preveniranje mogućih konflikata ili sprječavanje jačanja utjecaja izvaneuropskih faktora. Uostalom, prvi test budućih odnosa EU i ZB bit će skoro odlučivanje o početku pregovora o članstvu Albanije i Sjeverne Makedonije.

U posljednje vrijeme postoje optužbe da Hrvatska svoje članstvo u EU koristi da blokira evropski put BiH. Koliko su takve tvrdnje tačne i da li zaista ima takvih slučajeva?

PICULA: Za pat poziciju u kojoj su se našle bh. institucije ipak su prvenstveno odgovorne bosansko-hercegovačke političke elite. Odgovornost za evidentno usporavanje bh. pristupanja EU treba tražiti najprije među njima. Neizvjesnost cijelog procesa pojačava vrlo spora afirmacija nekih novih političkih opcija koje bi ih jednog dana mogle zamijeniti na izborima. Vjerovatno bi tek to otvorilo mogućnost za rješenja koja bi osigurala dugoročan prosperitet za sve građane i narode u BiH.

Koliko su tačne tvrdnje da se Hrvatska posljednjih godina neprijateljski odnosi prema BiH i miješa u unutrašnja pitanja BiH?

PICULA: Kao potpisnica Daytonskog sporazuma, Republika Hrvatska ima tačno propisane odgovornosti prema Bosni i Hercegovini, a kao članica EU, upravo je Hrvatska bila ta koja je svojim diplomatskim aktivnostima pomogla otvoriti vrata europskih integracija za BiH. Podsjećam vas, Hrvatska je odustala od posebnih odnosa s FBiH, jer se željela postaviti kao vjerodostojan partner koji se zalaže za integralnu, cjelovitu BiH ravnopravnih naroda. I dalje držim da je takva BiH jedino jamstvo sigurnosti i mira u regiji.

Vjerujem kako je Bosni i Hercegovini konkretno potreban daljnji nastavak reforme institucija kako bi se BiH odmaknula od okoštalog daytonskog modela koji kontinuirano učvršćuje status quo u kojem nacionalne elite potpaljivanjem tenzija profitiraju na teret građana. Takva BiH je teret samoj sebi, ali i institucijama i zemljama koji su jamci sporazuma.

 

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo