3°C
Mostar 6°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 3°C
Bihać 4°C
Powered by Dark Sky

07.06.2019 / 20:00 Intervjui - Analitičar ESI-ja za BiH

Ćerimagić: Mišljenje EK pokazalo da je BiH trenutno na nivou Kosova

Ćerimagić: Mišljenje EK pokazalo da je BiH trenutno na nivou Kosova
Adnan Ćerimagić / Vijesti.ba
BiH nije prošle sedmice dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije kada je u pitanju aplikacija naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji, kazao je u intervjuu za Vijesti.ba Adnan Ćerimagić, analitičar berlinskog think tanka Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI).

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn, inače autor izvještaja Evropske komisije, naglasio je da je mišljenje koje je Komisija objavila prošle sedmice"sveobuhvatna mapa puta za reforme koje vode demokratiji, vladavini prava, osnovnim pravima i javnoj reformi".

Ovo mišljenje je, prema Hahnu, prekretnica koja pokazuje da je Evropska unija posvećena da podrži BiH u njenim naporima ka EU. Nakon objave izvještaja, brojni mediji, političari i analitičari u BiH objavili su kako se radi o pozitivnom mišljenju, a Ćerimagić u intervjuu za Vijesti.ba pojašnjava i analizira šta se nalazi u Hahnovom izvještaju i šta BiH još treba uraditi na svom evropskom putu.

Razgovarao: Haris Ljevo

Adnane, da li je BiH prošle sedmice dobila preporuku Evropske komisije za kandidatski status za članstvo u EU?

ĆERIMAGIĆ: Nije! U ovom trenutku Evropska komisija je mišljenja da BiH nije spremna za kandidatski status. Takvo mišljenje Komisija je obrazložila na skoro dvije stotine stranica vrlo detaljnog i konkretnog teksta s nalazima trenutnog stanja u BiH u odnosu na ono što Komisija očekuje od države koja želi biti dio EU.

Obzirom na entuzijazam i obećanja naših političara vezana za kandidatski status da li je jednu takvu preporuku bilo realno očekivati?

ĆERIMAGIĆ: Mislim da je BiH za jednu pozitivnu preporuku imala dosta argumenata na svojoj strani. Ako uzmete dvije zadnje države za koje je Komisija objavila mišljenje, Srbiju 2011. i Albaniju 2010., i detaljno iščitate njihovo stanje od tada, onda je današnje stanje u BiH bliže onom u Srbiji, koja je tada dobila preporuku za kandidatski status, nego Albaniji, koja takvu preporuku nije dobila. Također, BiH je uz podršku EU u zadnje  dvije decenije prošla kroz sve moguće reforme, od pravosuđa, policije i javne uprave do obrazovanja i ekonomskih reformi. S obzirom na sve pohvale za te reforme koje su dolazile od međunarodnih zvaničnika direktno uključenih u te reforme moglo se očekivati da će sve to biti dovoljno barem za preporuku za kandidatski status.

Činjenica da su političari iz BiH pokazali interes za preporuku i zagovarali što pozitivnije mišljenje Evropske komisije, u Briselu i zemljama članicama dočekano je sa simpatijama i ohrabrenjem, jer im je to bio znak da je bh. političarima stalo do mišljenja EU.

Šta mišljenje Evropske komisije znači za građane BiH?

ĆERIMAGIĆ: Ne vjerujem da im izostanak preporuke za kandidatski status teško pada. Njih interesuje da li će se, kada i kako živjeti bolje u BiH. Komisija je građanima BiH svojim mišljenjem poručila da žive u zemlji u kojoj vrijede zakoni i standardi koji su vrlo, vrlo daleko od onih koji važe u EU, ali daleko i od onih koji važe u Albaniji i svim drugim državama regiona, osim Kosova, za koje je Komisija zaključila da je na istom nivou kao BiH.

Kako mislite na istom nivou kao Kosovo i dalje od EU nego Albanija?

ĆERIMAGIĆ: Komisija je ove godine za BiH i Albaniju ocjenjivala stanje u četrdeset područja, od borbe protiv korupcije do kvalitete zraka kojeg građani udišu. U samo jednom području, zaštiti intelektualnog vlasništva, BiH je ocjenjena malo bolje od Albanije. U devet područja BiH je prema ocjeni Komisije na istom nivou kao Albanija, a u čak trideset područja BiH je gora od Albanije. U javnoj upravi, vladavini prava i ekonomiji, priroitetima Europske komisije, BiH je na istom nivou kao Kosovo.

Da li Evropska komisija nudi preporuke kako da se to promjeni?

ĆERIMAGIĆ: Europska komisija je na kraju svog mišljenja odredila 14 prioriteta koji se sastoje od vrlo, vrlo duge liste konkretnih mjera koje bi vlade i parlamenti u BiH trebali provesti. Ukoliko se to desi Europska komisija očekuje da će se i ukupno stanje u BiH poboljšati.

Da li će se bh. parlamentarci, premijeri, ministri i službenici u institucijama oko tih prioriteta okupiti, na njima raditi, dogovarati se, usvajati i provoditi, naravno, ovisi od toga da li će ih na to dovoljno motivirati EU, građani, civilno društvo i privreda. Mislim da preporuka za kandidatski status ili otvaranje pregovora neće biti dovoljna da motivira potrebne većine u parlamentima i vladama BiH. Mislim da će biti potrebno nešto dodatno.

U ESI-u zagovaramo da EU uradi puno, puno više na polju motiviranja zemalja zapadnog Balkana. Prije svega kroz puno jasniju i direktniju ocjenu trenutnog stanja u zemljama zapadnog Balkana u odnosu na prosjek EU, te daleko jasniju i direktniju ocjenu promjene tog stanja i dostizanja prosjeka EU. Ja se iskreno nadam da će korak u tom pravcu biti nalazi stručne misije o vladavini prava, koja je nedavno u BiH došla kao odgovor EU na proteste građana Banjaluke izazvane istragom o smrti Davida Dragičevića. Dodatno zagovaramo da se za pozitivan napredak u reformama osiguraju dodatni poticaji, u vidu značajno veće financijske podrške, ali i članstva u zajedničkom tržištu i podršci stvaranju zapadnobalkanskog šengena.

Gdje se nalazi politika proširenja EU u ovom trenutku?

ĆERIMAGIĆ: U ovom trenutku politika proširenja EU se nalazi u dubokoj i višestrukoj krizi. U zemljama članicama EU je sve teže osigurati većinu za bilo koju političku odluku koja se odnosi na dalje proširenju EU. Dovoljno je pogledati koliko je Sjevernoj Makedoniji teško da dobije podršku svih 28 zemalja članica za otvaranje pregovora o članstvu. Pored svega što je nova vlada uradila od 2017. godine, od popravljanja odnosa sa susjedima, prije svega sa Grčkom i Bugarskom, i unapređenja prava manjina, albanski je sada drugi zvanični jezik, do razmontiranja države koju je zarobio bivši premijer Gruevski.

U isto vrijeme politika proširenja, način na koji se vodi sada, ne donosi željene rezultate u zemljama zapadnog Balkana. Crna Gora i Srbija su nedvosmisleno najnaprednije u samom procesu jer su jedine zemlje koje pregovaraju o članstvu u EU, prva od 2012. a druga od 2014. godine. Teoretski ove dvije zemlje bi trebale biti daleko ispred drugih zemalja u pripremljenosti za članstvo u EU, ali u praksi, prema ocjeni same Europske komisije o stanju u tim zemljama, one na nivou ili čak lošije od Sjeverne Makedonije, koja pregovore još nije ni otvorila. Naredna Evropska komisija morala bi ozbiljno poraditi na odgovorima na ova pitanja, ukoliko EU želi da ima uticaja na zapadnom Balkanu. Ideja i volje za takvo nešto ima, pa to daje i neku nadu.


(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo