8°C
Mostar 14°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 13°C
Bihać 13°C
Powered by Dark Sky

30.05.2019 / 13:32 Ljepota i Zdravlje - Upozoravaju znanstvenici

Industrijski obrađena hrana povezana s prijevremenom smrti

Industrijski obrađena hrana povezana s prijevremenom smrti
Ilustracija / Vijesti.ba
Industrijski obrađena hrana poput pilećeg pohanca, sladoleda ili prerađenih žitarica za doručak povezana je s izgledima za prijevremenu smrt i lošije zdravlje, upozoravaju znanstvenici.

Znanstvenici u Francuskoj i Španjolskoj kažu kako se konzumacija takve hrane uvišestručila. Njihove studije ne predstavljaju konačni dokaz štetnosti te hrane no stižu ubrzo nakon istraživanja koje je pokazalo da takva hrana izaziva prejedanje.

Stručnjaci izražavaju oprez i pozivaju na dodatna istraživanja.

 Industrijski obrađenu hranu može se prepoznati po dugačkom popisu sastojaka na pakiranju među kojima su i prezervativi, zaslađivači i umjetne boje a profesorica Maira Bes-Rastrollo sa sveučilišta Navarra kaže za BBC News da se u slučaju pakiranja koje sadrži više od pet sastojaka vjerojatno radi o industrijski obrađenoj hrani poput primjerice kobasica ili hamburgera, prerađenih žitarica za doručak, instant juha, pohanaca, kolača, čokolade, sladoleda, masovno proizvedenog kruha, gotovih jela i drugog.

 U okviru prvog istraživanja koje je provelo španjolsko sveučilište praćeno je 19.899 osoba tijekom deset godina a svake godine je analizirana njihova prehrana. U tom razdoblju preminulo je 335 ispitanika. Na svakih deset smrti među onima koji su najrjeđe konzumirali industrijski obrađenu hranu umrlo je 16 onih koji su najčešće jeli takvu hranu (više od 4 porcije dnevno), prenosi Hina.

 U drugoj studiji koju je provelo Pariško sveučilište praćeno je 105.159 osoba tijekom pet godina i njihova je prehrana analizirana dva puta godišnje. To istraživanje pokazalo je da konzumiranje industrijski obrađene hrane rezultira lošijim zdravljem srca.

 Stopa kardiovaskularnih bolesti bila je 277 na 100.000 ljudi godišnje među onima koji su najčešće konzumirali industrijski obrađenu hranu u usporedbi s 242 na 100.000 među onima koji su jeli najmanje te hrane.

 Dr. Mathilde Touvier s pariškog sveučilišta kazala je za BBC News: "Ubrzani i rašireni porast konzumiranja industrijski obrađene hrane na štetu izvornijih namirnica možda je pokrenuo značajni teret kardiovaskularnih bolesti u idućim desetljećima".

 Touvier kaže kako je sve više dokaza o štetnosti te hrane. "Rastući broj neovisnih studija uočio je vezu između industrijski obrađene hrane i štetnih posljedica za zdravlje". Prošle je godine uočena povećana veza s karcinomima.

 Prof Bes-Rastrollo sa sveučilišta  Navarra, kaže kako je "vrlo sigurna" da je ta hrana loša za zdravlje.

 Izazov pred znanstvenicima je da budu sto posto sigurni.

 Istraživanja su uočila postojanje obrasca između takve hrane i lošeg zdravlja no nisu dokazala da jedno izaziva drugo. Znanstvenici ističu da oni koji jedu najviše industrijski obrađene hrane imaju i najveće izglede imati i druge nezdrave navike poput pušenja.

 No Kevin McConway, profesor statistike s Open University kaže kako nitko ne može biti siguran da je sve što je relevantno uzeto u obzir.  "Te studije povećavaju moje uvjerenje da se nešto stvarno loše skriva iza tih veza no još sam daleko od toga da sam uvjeren".

 Znanstvenici smatraju da ljudi možda jedu mnogo industrijski obrađene hrane zbog toga što je bogata energijom no nedostaje joj hranjivih sastojaka i vlakana, možda nije zdravo konzumirati aditive koji prate tu hranu iako su istraživanja pokazala da su sigurna za konzumiranje, lako ih je jesti a i potiskuju zdraviju hranu, jer tko bi posegnuo za voćkom kraj sladoleda.

 Nutricionistica Victoria Taylor iz britanske fondacije za srce podsjeća da se odavno preporučuje prehrana poput mediteranske a nju odlikuju neprerađene namirnice poput voća, povrća, ribe, orašastih plodova, grahorica i integralnih žitarica.

 To zajedno s redovitim vježbanjem i nepušenjem pokazalo se korisnim za snižavanje rizika bolesti srca i krvotoka.

 Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu British Medical Journal.

(Vijesti.ba / FENA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo