16°C
Mostar 25°C
Tuzla 18°C
Banja Luka 17°C
Bihać 18°C
Powered by Dark Sky

25.05.2019 / 20:00 Intervjui - Josip Juratović za Vijesti.ba

Pristupanjem BiH i Srbije NATO-u smirile bi se vječne tenzije

Pristupanjem BiH i Srbije NATO-u smirile bi se vječne tenzije
Josip Juratović / Vijesti.ba
Poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu  Josip Juratović u razgovoru za Vijesti.ba ističe kako lideri nacionalnih stranaka u BiH, pod krinkom zalaganja za interese svog naroda, smišljeno i licemjerno koče procese formiranja vlasti, a sve kako bi ostvarili što bolje političke poteze.

Svako neslaganje u BIH, bilo to čak i u vezi NATO i eurointegracijama, sve su to predstave za javnost. Zapravo, u pitanju je uvijek bio i ostao samo njihov opstanak, jer dok god oni opstaju i politički plivaju uz pomoć interesnog nacionalizma, BIH nikada neće imati nikakvu šansu za napredak, smatra naš sagovornik.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Kako vidite aktuelnu političku situaciju u BiH, počev od činjenice da vlast na svim nivoima nije formirana ni sedam mjeseci nakon izbora, do zaoštravanja političkih odnosa i retorike prevashodno zbog neslaganja u vezi sa NATO integracijama BiH?

JURATOVIĆ: Kada pogledamo unazad sve ove godine, ne možemo se ničemu čuditi jer kriza vlasti je uvijek postojala u BIH i sveprisutna je sve ove godine. Sve je to zbog sprovođenja politika licemjerstva, prijetnje otcjepljivanjem, žalbe na izborne rezultate, optužbe za podrivanje državnog suvereniteta i integriteta, kupovanje političkih glasova, održavanje stranačkog uhljebljenja koji su u konačnici velika prijetnja za funkcionalnost cijele države. Sve su to nažalost politički i nepolitički interesi koji narod drže u drugom planu, neprestano dižući tenzije kako bi imali razloge da ih tobože brane.

Među najglasnijima su naravno lideri nacionalnih stranaka, a pod krinkom zalaganja za interese svog naroda, gdje smišljeno i licemjerno koče procese formiranja vlasti, a sve kako bi ostvarili što bolje političke poteze. Uzmimo samo primjer poslije izbora Izetbegović je smireno čekao da se primiri anti-HDZ i anti-SNSD retorika u medijima i onda se sastao sa Čovićem i Dodikom.

Svako neslaganje u BIH, bilo to čak i u vezi NATO i eurointegracijama, sve su to predstave za javnost. Zapravo, u pitanju je uvijek bio i ostao samo njihov opstanak, jer dok god oni opstaju i politički plivaju uz pomoć interesnog nacionalizma, BIH nikada neće imati nikakvu šansu za napredak.

- Usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP) prepreka je konstituisanju izvršne vlasti na državnom nivou. Političke elite iz RS insistiraju na vojnoj neutralnosti, dok bošnjački i hrvatski predstavnici žele BiH u NATO-u. Imajući u vidu geopolitičke turbulencije, je li za BiH opasno da ostane van ovog vojnog saveza?

JURATOVIĆ: Analizirali smo političke programe parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj u vezi s pristupanjem BiH u članstvo NATO-a u zadnjih petnaest godina. Prvo što se može uočiti je da ovo pitanje ne zauzima neko posebno mjesto u pisanim programima političkih stranaka, niti je navedeno kao važan segment ili je potpuno izostavljeno.

Međutim sve stranke iz RS-a su trenutno složne da se protive ulasku BIH u NATO  u dobro poznatom maniru da svaka na svoj način ne propuštaju priliku da jedni druge optuže za promjenu stavova, lažni patriotizam i prodaju nacionalnih interesa, naravno političko manevriraje opet.

Međutim, ne moramo govoriti koliko je važno pristupanje BIH u NATO, koliko bi to pridonijelo sigurnosti u regiji, ali i cijeloj EU. Još su jedino BIH i Srbija van NATO-a. U regiji njihovim pristupanjem bi se smirile vječne tenzije i eliminiralo političko zloupotrebljavanje plašenjem susjedima u svrhu vlastitog opstanka na vlasti.

- Pojedini analitičari upozoravaju da se iza insistiranja RS na vojnoj neutralnosti zapravo krije sve intenzivnije vezivanje ovog entiteta, ali i susjedne Srbije za Rusiju, te namjera da se zaustavi širenje NATO-a na Zapadni Balkan. Kakvo je Vaše mišljenje?

JURATOVIĆ: Rusija ima svoj utjecaj na Balkanu i to konstano demostrira kroz Vučićevu politiku, gdje Aleksandar Vučić šalje poruku Europi da Srbija ima neku vrstu alternativne vanjske politike i mogućnost da manevrira u prostoru EU-SAD-Rusija. Sve to ne bi bio problem da Srbija ne želi pristupiti EU i da na svom putu u EU ne može više žonglirati.

Ruski utjecaj na Balknu je doživio dva velika udara ulaskom Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO. Rusija ima utjecaja, ali opet ništa spektakularno, jer pitanje recimo Kosova neće rješavati Rusija nego EU. Međutim balkanski političari ne mogu da izađu iz okvira ''sitnobalkanske interesne politike'', to jest politike vlastitih interesa koju uvijek stavljaju ispred interesa društva i okruženja u kojem žive.  

- Kada govorimo o integraciji zemalja regije u EU, neizostavno je pitati Vas o sastanku koji je nedavno održan u Berlinu pod mentorstvom njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Makrona. Iako susret nije polučio konkretne rezultate, koliko je važno da se Zapadni Balkan ponovo vraća u fokus dvije najznačajnije države EU?

JURATOVIĆ: Francuska i Njemačka su dva glavna stupa EU i s time su glavne odgovorne da se nađe zajdnički put i pristup po pitanju daljnjeg razvoja Zapadnog Balkana na putu u EU. Sjeverna Makedonija i Albanija su još prošle godine dobile signal za otvorenje pretpristupnih pregovora i trebale bi to i ove godine realizirati. Nažalost, za razliku od Sjeverne Makedonije, Albanija ima određene probleme po pitanju institucionalne spremnosti i nažalost i kroz bojkot jednog dijela parlamenta koji sve čini da se Albaniji oteža taj put u EU.

Francuska i Nizozemska pod ovakvim uvjetima nisu spremne pretpristupne procese otvoriti za Albaniju i time se stvara situacija gdje moraju Njemčaka i Francuska naći zajedničko riješenje, kako i kada pretpristupne procese otvoriti, gdje će Albanija dobiti realnu šansu, a da Sjevernoj Makediniji ne bude dodatno otežano i da ne bude žrtva Albanije.

- Sa samita u Berlinu Njemačka i Francuska jasno su stavile do znanja da odbacuju mogućnost etničke razmjene teritorija i crtanje granica po toj osnovi na Balkanu. Prema Vašem mišljenju, je li taj proces okončan, odnosno jesu li neupitne postojeće granice na Balkanu?

JURATOVIĆ: Njemačka i veliki dio EU stoji jasno iza toga da su u EU međunarodne granice nepromjenjive. Pogotovo one koje bi Europu dijelile po etničkim principima. Svjesni smo činjenice da svako mijenjanje granica bi bilo pogubno ne samo za regiju Zapadnog Balkana, već i širom Europe, a pogotovo bi to bilo protiv demokrtaskih načela gdje se društvo, a time i država zasniva na principu jednakih građana, a ne na principu etničkog odnosno vjerskog podrijetla.

- Kakva su Vam očekivanja od najavljenog sastanka u Parizu?

JURATOVIĆ: Uvjeren sam u to da će Francuska i Njemačka naći riješenje kako će se ubuduće urediti dvorište EU, pod nazivom Zapadni Balkan tako da bude kompatibilno sa društvom EU i imalo prespektivu za sigurnost mir i blagostanje.

- Kakva su Vaša očekivanja od evropskih izbora? Kakav odnos snaga možemo dobiti u Evropskom parlamentu i hoće li se nešto promijeniti u odnosu EU prema zemljama Zapadnog Balkana?

JURATOVIĆ: Ja se nadam da će se Europski parlament ubuduće sastojati od jakih demokratskih stranki, odnosno da će ljudi u EU prepoznati da im je ipak sustav demokratskih vrijednosti i sloboda bitniji od nacionolnog egoizma i da se po svaku cijenu mora spriječiti balkanizacija EU. Najbolji ujedno i najžalosniji primjer politike nacionalizma i demagogije koja se širi Europom nam pokazuje Zapadni Balkan kad se život u ovoj regiji usporedi sa životom ljudi u EU.

- Austrijska politička scena uzdrmana je slučajem "Strache". Zbog afere koja povezuje dvojicu vodećih ljudi desničarske FPÖ sa ruskim biznismenima, kancelar Sebastian Kurz raspustio je koalicijsku vladu. Kako tumačite ovaj slučaj i kakve posljedice bi on mogao imati?

JURATOVIĆ: Austrijski ekstremni desničari su sami sebe zasad izbacili iz političke igre svojom drskošću i arogancijom i ništa to nije neočekivano. Slučaj FPÖ-a je samo dobro upozorenje za konzervativce koji se uzdaju u saveze s desnim strankama. FPÖ i sve desničarske stranke ponovo pokazuju da oni ne žele reformu EU, već njeno uništenje i da je njihov politički model nastanjen jednim dijelom u Rusiji, a dobrim dijelom u fašizmu.

- Na koji način ova afera može uticati na političko djelovanje i rezultat FPÖ-a u Austriji, ali i generalno na desničarske stranke širom Evrope?

JURATOVIĆ: Ako se sada konačno ne prepozna šta se kuha u radikalnom desnom kutu i da se sa takvim strankama ne mogu praviti politički dilovi, onda nam je u konačnici upitan opstanak EU. Tko uđe u mulj sa radikalima, isprljat će se. Tko vjeruje da će neokaljan izaći iz saveza sa desničarskim ekstremistima i drugarima neonacistima u velikoj je zabludi jer jedino što će na kraju postati je njihova korisna budala.

- Sad već bivši vicekancelar Strache njeguje dobre političke odnose sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Kako tumačite odnos ovog političkog dvojca?

 JURATOVIĆ: Vjerujem da Dodik se baš ovih dana ne hvali puno sa fotografijom na kojoj on se rukuje sa Stracheom. Pri čemu su i jedan i drugi karakteri identični. Mislim da "austrisjki skandal" narodu u BIH je svakodnevnica već trideset godina koju trpe zahvaljujući svojim nacionalnim vođama. Te nacionalne vođe zloupotrebljavaju patriotizam, ohrabruju nacionalizam, sve u svoje privatne interese. Nadam se da će to u slijedećim izborima austrijski narod prepoznati pri čemu bi mi puno draže bilo kada bi konačno nakon trideset godina međusobne netrpeljivosti i sve dubljeg propadanja u mulj jednoumlja to prepoznali i narodi Zapadnog Balkana.

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo