6°C
Mostar 9°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 10°C
Bihać 11°C
Powered by Dark Sky

24.05.2019 / 11:20 Politika - Belka Elezović za Vijesti.ba

Bošnjakinja iz Hrvatske kandidat za EP: BiH se mora pomaknuti sa mrtve točke

Bošnjakinja iz Hrvatske kandidat za EP:  BiH se mora pomaknuti sa mrtve točke
Foto: Dubrovnikpress.hr

Građani zemalja Evropske unije, među njima i građani susjedne Hrvatske, od četvrtka do nedjelje biraju nove zastupnike u Parlament EU.

Među kandidatima iz Hrvatske nalazi se i Bošnjakinja iz Dubrovnika Belka Elezović, koja se nalazi na listi HSLS-a pod rednim brojem 10. Hrvatska socijalno-liberalna stranka pokušat će na ovim izborima osvojiti mjesto u EU parlamentu.

U intervjuu za Vijesti.ba Belka Elezović je govorila o očekivanjima od predstojećih evropskih izbora, o tome kako bi EU parlament mogao izgledati nakon nedjelej 26. maja, položaju bošnjačke zajednice u Hratskoj...

Razgovarao: Haris Ljevo

Kandidatkinja ste HSLS-a pod rednim brojem 10 za predstojeće izbore za EU parlament. Kakva su očekivanja i može li vaša stranka osvojiti mjesto u parlamentu EU?

ELEZOVIĆ: HSLS izlazi sam sa svojom listom na izbore za EU parlament. Takva je odluka donesena jer je HSLS politički zrela stranka koja je u svakom trenutku spremna ponuditi strateška i taktička programska i politička rješenja bitna za uspješan i održiv razvoj hrvatskog društva. Jako sam sretna i ponosna što sam kandidat na ovim izborima, jer sam ustvari jedina kandidatkinja Bošnjakinja na svim listama. Osobno očekujem barem jedan mandat i priželjkujem da taj mandat osvojim baš ja.

Koja su to najvažnija pitanja u fokusu vaše predizborne kampanje?

ELEZOVIĆ: Za ove izbore HSLS je fokusiran na tri ključne programske teme i to:

Schengenski prostor i vitalna granica su ključ nacionalne i evropske sigurnosti. Ova je tema osobito značajna za EU jer sigurnost Unije u dobroj mjeri ovisi o sigurnosti hrvatske granica kao najduže vanjske granice EU koja još nije integrirana u Schengenski prostor.

Druga tačka je redizajn Evrope što je ujedno i preduvjet za redizajn Hrvatske. To se prvenstveno odnosi na aktivnosti jačanja jedinstvenog tržišta, razvoja sigurnosnog potencijala EU (PESCO), osiguranje konzistentnog čuvanja vanjskih granica EU na cijelom teritoriju EU (FRONTEX) te zaštite građanskih i ljudskih prava u svim članicama EU.

Kohezijska sredstva moraju služiti ravnomjernom teritorijalnom razvoju narodnog kapitalizma. HSLS želi da se novo financijsko razdoblje odvija u puno boljim političkim okolnostima koje će obilježiti odgovorne javne politike i transparentan rad javne uprave s ciljem smanjivanja uloge države u društvenom i gospodarskom razvoju i prekidanja praksi ortačkog kapitalizma koje korist odabranih pretpostavljaju blagostanju većine. Racionalna i odgovorna država koja kohezijskim sredstvima i državnim proračunom upravlja transparentno i odgovorno jedini su put za organski rast gospodarstva i održivi, sveobuhvatni i teritorijalno ravnomjerno raspoređen društveni razvoj.

Kakav bi sastav EU parlamenta mogao biti nakon izbora, koje su to političke snage koje bi trebale i mogle voditi evropsku politiku u narednom periodu?

ELEZOVIĆ: O ovome je teško govoriti, jer je sve neizvjesno. Prema procjenama analitičara moglo bi se dogoditi da u novom sazivu Evropskog parlamenta bude popriličan broj zastupnika radikalno desnih populističkih stranaka, što u neku ruku ne treba čuditi jer je val nezadovoljstva u brojnim zemljama EU iznimno velik. Drugo je pitanje kako će se ti predstavnici radikalne desnice i ostalih stranaka koje su funkcioniranjem Unije nezadovoljni ponašati ukoliko osvoje mjesta u Evropskom parlamentu, odnosno hoće li ublažiti svoje stavove. Inače, rast popularnosti takvih stranaka ne treba čuditi jer EU je zastala, nije odgovorila na brojen izazove koji su pred njom. Kad je u pitanju Hrvatska, odaziv birača na Euroizbore je jako mali što daje prednost vladajućem HDZ-u koji bi prema procjenama trebao imati pet zastupnika u novom sazivu Evropskog parlamenta. Evropskoj uniji su potrebne one političke opcije koje se mogu nositi s izazovima, od pitanja migranata, socijalne slike u svakoj od zemalja, posebice novim članicama. Potreba je i jasnija politika prema zemljama kandidatima koje čekaju na ulazak u EU, a među kojima su mahom zemlje zapadnog Balkana.

Kako ocjenjujete aktuelnu politiku EU prema zemljama Zapadnog Balkana?

ELEZOVIĆ: Zemlje Zapadnog Balkana od izuzetne su važnosti za EU, s tim da nisam sasvim zadovoljna odnosom EU prema ovim državama. Smatram da bi sve zemlje Balkana,i Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora do 2025.trebale ući u EU pod uvjetom da riješe probleme. Sjeverna Makedonija, moja Makedonija, jer tako se zvala zemlja u kojoj sam rođena, nedavno je promijenila ime, odnosno riješila taj svoj ključni problem koji je imala s Grčkom i za očekivati je da nastavi dalje s reformama tim europskim putem.

Kosovo i Srbija moraju riješiti svoja otvorena pitanja i prilikom njihova rješavanja obje te zemlje moraju malo ustuknuti, njihovi predstavnici moraju pokazati da žele dijalog koji će dovesti do promjena u međusobnim odnosima. Srbija mora shvatiti da je Kosovo međunarodno priznata država i mora smanjiti svoje pretenzije prema tom području. Albanija je ostvarila veliki napredak. Na tom putu prati je i Crna Gora, koja je u međuvremenu postala i članica NATO saveza, provodi reforme i čeka da joj se otvore ta vrata Europske unije. Tu je naravno i moja Bosna i Hercegovina za koju se nadam da će se konačno pomaknuti sa mtrve točke i pridružiti se ostalim državama, naravno da ću i koliko je u mojoj moći dati maksimalni doprinos tomu.

Kako ocjenjujete položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj?

ELEZOVIĆ: Ne mogu previše govoriti o drugim nacionalnim manjinama, ali kada je riječ o Bošnjacima, narodu kojem i ja pripadam smatram da su zakoni dosta dobri, ali u praksi mislim da smo hendikepirani. Iako smo po broju druga nacionalna manjina, mi u Saboru nemamo predstavnika iz svog naroda, što nam je iskreno veliki problem. Ono što muči cijelo društvo, a naravno i nas Bošnjake jeste nezaposlenost, to jest nedovoljan broj Bošnjaka zaposlenih u javnom sektoru.

Ono što je pozitivno, jeste da skoro u svakom gradu gdje žive naši ljudi, imamo neku udrugu, asocijaciju, vijeće, zajednicu i kroz te institucije pokušavaju se riješiti sva goruća pitanja za Bošnjake, te se promovirati naša kultura i običaji.


(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo