18°C
Mostar 21°C
Tuzla 20°C
Banja Luka 21°C
Bihać 19°C
Powered by Dark Sky

26.04.2019 / 11:00 Intervjui - Ekskluzivni intervju za Vijesti.ba

Pozitivna priča Borislava Tadića: Od banjalučkog gimnazijalca do potpredsjednika Deutsche Telekoma

Pozitivna priča Borislava Tadića: Od banjalučkog gimnazijalca do potpredsjednika Deutsche Telekoma
Foto: Vijesti.ba

Potpredsjednik Deutsche Telekoma Borislav Tadić u intervjuu za Vijesti.ba kazao je kako postoji mogućnost da vodeći evropski telekom operater pojača svoje prisustvo u BiH, ali i otkrio razloge zašto se to neće dogoditi u bliskoj budućnosti.

Rođeni Banjalučanin sa adresom u Bonu, gdje je sjedište korporacije čiji je potpredsjednik, za Vijesti.ba analizira tržište prednosti i nedostatke bh. tržišta, te između ostalog govori o projektima koje Deutsche Telekom realizuje u našoj državi. Ispričao nam je kako je tekao njegov profesionalni razvoj od banjalučkog gimnazijalca do angažmana u Deutsche Telekomu, ali i otkrio da li bi karijeru nastavio graditi u BiH.  

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Nakon osnovnih i master studija u Austriji, karijeru ste gradili u 25 država. Radili ste i u UN-u. Kako je tekao Vaš profesionalni razvoj, odnosno put od Banjaluke do Bona, sjedišta Deutsche Telekoma?

TADIĆ: Ponosni sam Banjalučanin, čija porodica vijekovima živi u ovom gradu. Nikada nisam imao aktivnu namjeru da odem iz naše zemlje i svog grada. Prvu godinu završio sam na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, gdje je studij tada bio fokusiran više na elektroniku i mreže, ali mene je više zanimalo programiranje. Saznao sam da na Tehničkom Univerzitetu u Gracu postoji studij razvoja softvera, koji je bio usko povezan sa ekonomijom, što me je jako zaintrigiralo. Odlučio sam otići, uz rizik da ovdje ostavljam porodicu i prijatelje iz djetinjstva. Sve vrijeme pratila me je misao da ću se vratiti nakon završetka studija.

Tokom studija u Austriji sam već radio za Siemens, Fraunhofer, Magnu, a po okončanju studija, shvatio sam da moj povratak u tom trenutku ne bi bio povratak „na staro“. U međuvremenu moj brat otišao u Prag, prijatelji u države u regionu i na Zapadu, a dobio sam brojne poslovne ponude među kojima se izdvojila ona iz Švajcarske, odnosno da radim strateški konsalting. To je ponovo bio korak u novo i nepoznato, ali se nikada nisam libio da izađem iz zone komfora, kao i kada sam se kasnije odlučio da jedno vrijeme živim u Južnoj Africi ili Kaliforniji.

Jedan od projekata koji sam radio u Cirihu bio je projekat za Deutsche Telekom. Radili smo na formiranju struktura za multiregionalno upravljanje sigurnošću u Evropi. Tada su mi ponudili da preuzmem ovu oblast. Morao sam biti spreman na dodatni trud i napor. U Deutsche Telekomu nakon toga sam bio na nekoliko pozicija, svaki put sa više odgovornosti. Da razgovaramo za dvije godine, vjerovatno bi to bila neka naredna pozicija.

Smatram da postoje tri elementa u receptu za uspjeh. Prvi je znanje, koje je baza. Potom slijedi trud, neophodan i kontinuiran. Treći element jeste taj da se čovjek dovede u situaciju u kojoj mu se može desiti neka srećna okolnost, poput toga da upozna neke osobe, da uđe u neki poslovni projekat, da može pomoći nekom drugom... Eksponiranjem različitim sadržajima, kompanijama i kulturama dogodi se niz srećnih okolnosti.

- Potpredsjednik ste jednog od vodećih telekomunikacijskih operatera u Evropi. Osim toga, istraživanja pokazuju da je Deutsche Telekom jedan od top tri najprepoznatljivija njemačka brenda. Kakva su Vaša iskustva u radu u tako renomiranoj kompaniji?

TADIĆ: Korporacija ima 220.000 zaposlenih u 50 zemalja svijeta. Činjenica je da imamo jedan od najboljih brendova u Evropi i, na polju telekomunikacija, na svjetskom nivou. Prevashodno, svoj brend baziramo na kvalitetu usluga koje nudimo. Nezavisna mjerenja pokazuju da smo godinama najkvalitetnija mreža u Njemačkoj, Austriji, Holandiji...

No, osim kvaliteta mreže, koja je osnova brenda, imamo povjerenje korisnika. Oni znaju da bez njihove dozvole mi nećemo manipulisati njihovim podacima, nećemo prodavati njihove podatke nekom drugom, te da ćemo štititi njihove opremu i mrežu u privatnom i poslovnom okruženju... To je dio naše usluge.

Treća, izuzetno važna komponenta jeste da kao kompanija stojimo iza određenih vrijednosti. Mi promovišemo različitost, promovišemo zaštitu čovjekove okoline, promovišemo digitalizaciju kao šansu za pojedinca, šansu za privredu i društvo, čak iako tu nemamo nikakav direktni ekonomski interes.

Jako lijepo je raditi u kompaniji u kojoj ljudi ne pričaju samo o tome kako dolaze na posao samo da zarade svoju platu, nego razmišljaju kako da na pozitivan način promijene svoju sredinu. U Deutsche Telekomu postoji mnoštvo ljudi koji, mimo opisa svog posla, npr. daju besplatne časove robotike u školama ili se angažuju u humanitarnim aktivnostima.

Mijenjanje stvari nabolje na neki način dio je našeg DNK. Imamo dobru i pozitivnu radnu klimu. Kompanija živi pomenute vrijednosti i doprinosimo digitalizaciji društva, gdje god smo prisutni.

- Pretpostavljam da je i širenje poslovnog tržišta jedan od faktora uspjeha. U tom kontekstu, postoje li planovi Deutsche Telekoma za BiH?

TADIĆ: U BiH smo prisutni indirektno, budući da je Hrvatski Telekom sa sjedištem u Zagrebu u našem većinskom vlasništvu i posjeduje udio HT Mostar.

Mi želimo da digitalna transformacija napreduje u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Uz dobru infrastrukturu, dobre kadrove, dobro digitalno tržište, mi tu vidimo dobru šansu za njemačku industriju, ali i za dobrobit regiona. Stabilna jugoistočna Evropa u interesu je ne samo Deutsche Telekoma, nego i drugih kompanija.

Činjenica je da su BiH i Srbija jedine države regiona u kojima nemamo ključnog operatera, koji je najduže na tržištu, za razliku od Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Dva su razloga zašto se to neće desiti u neposrednoj budućnosti. Prvi razlog leži u činjenici da smo napravili veliku, odgovornu investiciju u SAD-u, T-Mobile USA koji bilježi izvanredan rast, i nadamo se njenom pozitivnom rezultatu.

Osim toga, kada govorimo o procesu digitalizacije Zapadnog Balkana, preduslov za dalje ozbiljnije investicije naše kompanije je stvaranje još bolje poslovne klime i pojednostavljenje određenih procesa i struktura.

Nadamo se da će se, uporedo sa procesom digitalizacije Zapadnog Balkana, otvoriti šansa da pojačamo prisustvo u ovom regionu. Bilo bi mi jako drago da budem dio tog procesa. S vremena na vrijeme, postavim to pitanje, ali razumijem trenutne okolnosti. Nije isključeno da u BiH pojačamo svoje prisustvo ne samo kada je riječ o privatnim korisnicima, nego i u poslovnoj domeni, te da to na sličan način uradimo i na tržištu Srbije, ali i nekim drugim.

- Dijelom ste odgovorili na sljedeće pitanje. Kažete da je tržište BiH fragmentirano. Kako bi ga ste nadalje okarakterisali? U kojoj mjeri se prate evropski standardi? Posljednja novost je uvođenje 4G mreže.

TADIĆ: Drago mi je da su građani BiH dobili priliku da koriste bolju 4G mrežu, te da imaju pristup sve bržoj kablovskoj i optičkoj mreži. Kada govorimo o znanju ljudi koji rade u telekom operaterima i ljudskim kapacitetima generalno, smatram da BiH ne zaostaje puno za Zapadom. Više kaskamo u strateškom domenu, nažalost.

Ako biste me pitali šta bi naša zemlja trebalo da promijeni kako bi privukla Deutsche Telekom, ali i mnoge druge kompanije, prva stvar koju bih pomenuo su fiskalni i parafiskalni nameti. Mi često predlažemo da svaki evro koji bismo dali u poreze, koji se ne iskoriste uvijek za domen digitalizacije, direktno investiramo u zemlju.

Druga stvar je agilan regulator, kako se određene dozvole ne bi čekale mjesecima i godinama. Potrebno je da se brzo reaguje i da se prepoznaju trendovi u razvijenim zemljama.

Treći element je kvalitetna i stručna radna snage. Kada dolazimo na neko tržište, mi se orijentišemo na lokalnu radnu snagu, koja mora biti kvalitetna. Na našim prostorima nema mnogo problema sa kvalitetom, pogotovo nakon prvih iskustava u privredi, ali je problem u tome što nemamo dovoljno stručne radne snage, koja bi zadovoljila potrebe tržišta.

- Kada biste imali priliku da date neki savjet postojećim telekom operaterima u BiH, šta biste im rekli?

TADIĆ: Pokušaću da to svedem u tri tačke.

Prvi savjet ne samo telekom operaterima, nego i svim strukturama koje imaju uticaj na ovu oblast bi bio da se ulaže u digitalnu infrastrukturu, jednako koliko i u putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje i sve druge elemente.

Drugi savjet bi bio da se ulaže u talente. Mora se reformisati školstvo, ali i ono što se dešava tokom i nakon školovanja. Jako je važno da digitalne vještine tu budu prisutne.

Treći savjet bi bio jačanje digitalnog tržišta. Ako prepoznate uspješne kompanije i kvalitetne preduzetnike u digitalnom domenu u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Trebinju ili bilo gdje drugo, dajte im šansu.

Jačanje digitalnog tržišta, investiranje u talente i u razvoj znanja, te investiranje u digitalnu infrastrukturu u kratkom roku, najkasnije do 10 godina, može da ima nevjerovatan uticaj na bruto domaći proizvod u ovoj zemlji, na nova radna mjesta ili na ostanak mladih.

- Deutsche Telekom realizuje određene projekte sa vlastima u BiH na različitim nivoima. No, šira javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata s time. Šta biste izdvojili najznačajnije projekte koje ste uradili sa BiH?

TADIĆ: Mi smo počeli, moram priznati, jako skromno. To se bazira na mom ličnom pristupu da je potrebno uraditi neke stvari kvalitetno, pa onda pričati o rezultatima, a tek onda to staviti u veći okvir ili formalizovati. Smatram da je takav pristup puno efektniji, nego da ulazimo u velika očekivanja i da to na kraju ne bude realizovano.

Prošle godine dogovorili smo sa tadašnjim direktorom Agencije za informaciono društvo RS, danas ministrom Rajčevićem nekoliko elemenata.

Jedan od njih je da najbolji studenti, koje dobijemo po preporuci Ministarstva, imaju praksu u Deutsche Telekomu. Ako se ne varam, prošle godine samo u mom odjeljenju bilo je 13 mladih ljudi iz 11 zemalja. Naravno, najviše ih je bilo iz naše zemlje i nastaviću to podržavati. Oni su došli, uradili izvrstan posao, osvjetlali obraz naše zemlje i naših ljudi. Vratili su se ovdje i sad prenose svoje znanje na sredinu u kojoj se nalaze, bilo da rade na fakultetima ili u drugim IKT kompanijama. To je prvi korak.

Drugi korak koji smo dogovorili još je uvijek u fazi realizacije. Razgovaramo o pametnim gradovima. Npr. za početak postoji ideja da se na univerzitetskom kampusu u Banjaluci ponudi konektivnost studentima, koja dolazi recimo iz pametne klupe.

Takođe, teme iz domena cyber bezbjednosti i zaštite podataka građana u BiH još uvijek nisu dovoljno aktuelizovane. Postoji ideja da najboljim studentima, ali i etabliranim stručnjacima ponudimo šansu da učestvuju u projektima cyber edukacije u Deutsche Telekomu

Kada to realizujemo i vidimo da smo spremni za male projekte, onda možemo ići u veće i značajnije. Otvoren sam za sve ideje.

- Da li su nosioci vlasti i donosioci odluka u BiH spremni na saradnju? Kakav feedback imate?

TADIĆ: Spremni su na saradnju, čak i na najvišem nivou, pogotovo ako je riječ o ljudima koji razumiju tematiku. No, problem nekad nastaje na operativnom nivou, kada se ideja delegira. Kada se uđe u realizaciju, to često traje jako dugo.

Ali prvi korak, stvorena svijest, je tu, a dijelom i interes i zvaničnika širom zemlje. Osnovno znanje o važnosti digitalne transformacije se prenosi, kao i shvatanje šta to može značiti za ekonomiju, javni i akademski sektor. To je prvi važan korak i spremnost svih „stakeholdera“ koji u principu prepoznaju to kao šansu. Vjerujem da će se taj trend samo nastaviti. Onda je bitno da idemo na ovaj drugi korak, te da se to i na operativnom nivou realizuje.

- Stručnjaci upozoravaju na negativan trend odlaska mladih i školovanih kadrova iz BiH. I sami gradite karijeru u inostranstvu. Kada bi Vam neko u BiH ponudio određene uslove, uz adekvatnu valorizaciju Vašeg rada, da li biste bili zainteresovani da se vratite u zemlju i da svoju karijeru nastavite ovdje?

TADIĆ: Apsolutno da. Jedino što ni u kom momentu ne bih uradio jeste da dam bjanko ček na povratak, čak i uz adekvatne uslove, da je to neograničenog trajanja. Startao bih sa malim očekivanjima. U našoj zemlji vidim jako puno pametnih ljudi, atmosferu i klimu koju znam iz djetinjstva, vidim preduslove i oblasti u kojima mogu da dam doprinos, kako u društvu, tako i u privredi. Bio bih spreman, uz adekvatnu valorizaciju rada, da dam maksimum da se određene stvari pokrenu, promijene i ojačaju, ali bih i nakon tri godine podvukao crtu, te vidio da li bih i naredne tri godine bio spreman ovdje ostati.

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo