10°C
Mostar 12°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 12°C
Bihać 13°C
Powered by Dark Sky

20.04.2019 / 20:00 BiH - Regionalna priča

Hrvatski mediji po uzoru na Sarajevo traže objavu plaća u javnom sektoru

Hrvatski mediji po uzoru na Sarajevo traže objavu plaća u javnom sektoru
Foto: Vijesti.ba
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH jučer je predstavio Registar zaposlenih u javnom sektoru na području sarajevskog kantona.

Ovom tzv. Bijelom knjigom obznanjena su imena, prezimena, pozicije, stručna sprema i visina plaća službenika zaposlenih u javnom sektoru.

Stranica od jutra ima problema s radom jer je interes građana prevelik.

"Stranica na kojoj je objavljen Registar uposlenih je zatrpana zahtjevima, hiljade ljudi u isto vrijeme i dolazi do zastoja. Molimo za strpljenje", napisao je na Facebooku predsjedavajući Skupštine KS-a Elmedin Konaković.

Na ovaj način građani će moći doznati koliko zarađuje pojedini djelatnik javnog sektora. Primanja ljudi koje plaćaju kroz budžet tako će moći usporediti sa svojima.

Čuvar u Vodovodu tako mjesečno primi 917 maraka, a osoba koja očitava vodomjere svoj rad naplati 969 maraka.

Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova osobi koja arhivira dokumente i kopira ih mjesečno plaća 869,5 maraka, a vozač u Fondu dobije 925.

Vozač u Fondu Memorijal ima plaću 850 maraka, zaštitar 819, domar 850, a direktor više od 2000 maraka plaće.

Prvak drame u Narodnom pozorištu ima više od 2300 maraka, zborski pjevač 1197, a daktilograf mjesečno dobije i do 700 maraka plaće.

Direktor Skenderije ima plaću veću od dvije hiljade maraka.

Zanimljivo je, primjećuje Radio Sarajevo, da mnoge od javnih ustanova čijim su zaposlenicima objavljene plaće imaju zaposlenike prema čijim je opisima funkcija teško utvrditi čime se bave. Tako recimo postoje "manipulanti, grupovođe radnika, majstori za krupne rekvizite, kopireri" i mnoga druga neobična zanimanja.

Kako stranica izgleda možete vidjeti OVDJE (uz napomenu da su prisutni tehnički problemi).

Treba li ovo Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se do sada nije puno pričalo o objavi ovakvog registra. No isti bi svakako bio koristan. Hrvatska, kao i BiH, ima veliki problem s prevelikim javnim i državnim sektorom. Broj ljudi ovisnih o budžetu, usprkos velikom iseljavanju posljednjih godina, neprestano raste.

Tako je, primjera radi, broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci prošle godine porastao za 680. Usprkos masovnom iseljavanju građana kojima javni sektor služi, razvoju tehnologije i informatizaciji - nekim čudom javni sektor ima sve veće potrebe za zaposlenima.

Prema podacima Ministarstva uprave, koji su dobiveni iz Centralnog obračuna plaća, krajem 2017. godine na više radnih mjesta radilo je 2130 ljudi dok je na po jednom mjestu radilo 227.166 ljudi, što znači da je ukupno bilo zaposleno 229.296 osoba.

Posljednji podaci s kraja juna 2018. pokazuju da je u javnom sektoru radilo ukupno 229.976 hiljada ljudi (od toga 2116 na više radnih mjesta) što je za 680 više nego krajem 2017. godine.

Prošle su godine zaposlenici javnog i državnog sektora, nakon pritiska sindikata na vladu, dobili i povišice. Njihove tačne plaće ovise o raznim koeficijentima i matematici, a sada ih štiti i GDPR na što se često pozivaju kad novinari žele doznati primanja nekog državnog ili javnog službenika koji se nađe u aferi.

(Vijesti.ba / Index)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo