7°C
Mostar 10°C
Tuzla 7°C
Banja Luka 8°C
Bihać 10°C
Powered by Dark Sky

08.04.2019 / 20:00 Intervjui - Predsjednik GS-a za Vijesti.ba

Čolpa o pješadiji u RS, šutnji OHR-a, aferi SOA, Dodiku i Čoviću, građanskoj BiH

Čolpa o pješadiji u RS, šutnji OHR-a, aferi SOA, Dodiku i Čoviću, građanskoj BiH
Foto: Vijesti.ba

Predsjednik Građanskog saveza i zastupnik u Parlamentu FBiH Nihad Čolpa u intervjuu za Vijesti.ba kazao je kako je ulazak u NATO najvažnije pitanje BiH u ovom trenutku.

Čolpa je u intervjuu govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou, hrvatskom uplitanju u BiH, odlasku mladih iz zemlje…

Razgovarao: Haris Ljevo


Mnogi politički analitičari mišljenja su da politička situacija u BiH nije bila teža od završetka rata. Kako gledate na to i slažete li se s ovim mišljenjem?


ČOLPA: BiH se nalazi pred velikim sigurnosnim izazovima. Neprihvatljivo je da se entitetu gdje aktuelnu vlast čine oni koji veličaju ratne zločince i ne priznaju presude Međunarodnog suda u Hagu dozvoli formiranje rezervnog sastava MUP-a RS. Zabrinjavajuća je šutnja OHR-ovog odjela zaduženog za rad policijskih agencija u BiH i državnih institucija BiH. Rezervni sastav MUP RS je buduća pješadija tog entiteta, a svi znamo šta se devedesetih godina događalo na tom prostoru od iste pješadije. Iz tog razloga je neophodna brza reakcija. Ako OHR i državne institucije hitno ne poduzmu mjere kojima bi se spriječilo formiranje rezervnog sastava MUP RS, FBiH mora u što skorijem roku formirati rezervni sastav MUP FBiH. Uz to, očekujem da i kantonalni MUP-ovi razmotre uvođenje rezervnog sastava, ukoliko se RS odluči na takav korak. Mirna Bosna i Hercegovina je jedino moguća ako postoji ravnoteža u svim segmentima onih koji su za jedinstvenu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu i onih koji su protiv takve BiH.

Kako gledate na proces formiranja vlasti na nivou Federacije BiH i države, kada možemo očekivati da dobijemo vlast?

ČOLPA: Milorad Dodik je uvođenjem termina reprezentacija naroda koji treba da postane princip na osnovu kojeg se uspostavlja vlast na nivou države, kao i programsko obećanje da neće poštovati zakone koji BiH vode ka NATO blokirao formiranje vlasti. U ovom trenutku ne vidim ko može pristati na legalizaciju konsocijalnog modela formiranja vlasti na nivou države, jer reprezentacije naroda nemamo u entitetima i kantonima, a i u suprotnosti je sa liberalnim uređenjem evropskih država. Smatram da je Dodik jedina adresa kojoj se građani BiH, Delegacija EU, OHR i strane ambasade trebaju obratiti ako formiranje potraje duže nego sto je bio slučaj prethodnih saziva Parlamenta BiH.

Kako gledate na situaciju u Bh bloku i kakva je budućnost ljevice?

ČOLPA: Bh blok je dobra zamisao, međutim vrijeme je pokazalo da je, nažalost, sve ostalo na zamisli obzirom da priča ni pola godine nakon izbora nije formalizovana. Ljevica u BiH ne ovisi samo od političkih stranaka, a naročito je dobra stvar što ljevica ne trpi isključivosti i tzv. ekskluzivitet. Dakle, stanje iako na prvi pogled ne tako dobro, nikako nije slika i budućnosti ljevice. Ljevica ima budućnost i ona prije svega treba da bude usmjerena na progresivne snage koje imaju kredibilitet.

BiH još uvijek nije usvojila Godišnji nacionalni plan za MAP. Je li realno očekivati da uskoro dobijemo taj dokument koji je obavezan na NATO putu BiH?

ČOLPA: Prva tačka za razmatranje nove vlasti na nivou države treba biti usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana za MAP, jer građani nisu zaslužili da desetine godina žive u strahu od novih sukoba, nemaju više vremena da čekaju strane investicije i poboljšanje ekonomske situacije u našoj državi. Ulazak BiH u NATO osigurao bi mir, stabilniju političku situaciju u zemlji i bolji regulatorni pravnik okvir što su osnovni preduslovi za rast ekonomije, a time i da uradimo konkretnu mjeru sa ciljem da sačuvamo stanovništvo u BiH koje posljednjih godina bježi kao nikada prije.

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve zapaljivije retorike koja dolazi od strane domaćih političkih predstavnika. Kako gledate na to i je li moguće u takvoj atmosferi mržnje i straha graditi bolju budućnost?

ČOLPA: Mržnja nikada nije neutralna kategorija. Kako je jedini odgovor društva i države na mržnju šutnja ljudi masovno odlaze iz BIH. Ko odlazi? Uz ekonomsku migraciju koja je normalna , odlaze mladi, odlaze stručnjaci tj. odlaze najbolji. Zatražit ću hitnu sjednicu Federalnog parlametna gdje ćemo govoriti o odlasku ljudi iz FBiH. Hitno nam treba akcioni plan kako usporiti odlazak ljudi. Kako je govor mržnje kojim isijava bh javni prostor jedan od faktora odlaska, tražit ćemo mehanizme da zaustavimo govor mržnje u medijima. Da budem jasan predložit ću zakon kojim ćemo probati zaustaviti govor mržnje u javnom prostoru.

Afera koja ovih dana potresa BiH je vrbovanje pripadnika selefijskog pokreta od strane Hrvatske. Postoji li dovoljno jaka snaga unutar BiH da se odupre takvom nasilničkom ponašanja Hrvatske prema BiH koje traje već godinama?

ČOLPA: Hajmo prvo prevesti aferu na jezik običnih ljudi. Hrvatska je planirala terorističke napade u BiH koristeći radikalne selefije.  Kakva je reakcija države? Tužilaštvo optužuje ministra koji je svjedočio o autentičnosti afere. Tužiteljica Gordana Tadić je porodičnim vezama sa dvojicom osumnjičenim u aferi i zaista ne postoji ni jedna demokratska zemlja u kojoj se tužiteljstvo ne bih izuzelo iz tog događaja. Priča o toj aferi je na žalost puno ozbiljna dijagnoza  društva, o čemu se radi. HDZ i SNSD uz pomoć nekih bošnjačkih partija su preuzeli sve mehanizme države izuzev OSE, i sad se probosanskim snagama nude dvije opcije - Želimo da vam upravljamo državom i da budete građani drugog reda ili ćemo se mi ugroziti mir tako što ćemo otcijepiti jedan dio BiH. Na tu Dodikovu i Čoviću ucjenu možemo reagirati zaista historijskim NE, i to je jedino važno i bitno NE koje se može izgovoriti u ovom trenutku.

Predsjednik ste jedne od najmlađih stranaka u BiH koja je već na prvim izborima uspjela postati parlamentarna. Kakvi su dalji planovi vaše stranke?

ČOLPA: Naše učešće u parlamentima je objektivno veliki uspjeh. Sve je to postignuto nevjerovatnim radom naših članica i članova. Nakon izbora smo postali još jači, doslovno stotine novih ljudi želi da budu dio naše platforme. Jer šta je to što GS razlikuje od ostatka građanske scene u BiH, naš jasan stav da nećemo ignorisati stvarnost. Imate priču Miroslave Krleže “Thomas Mann u Parizu” i zaista se dobar dio naše scene ponaša kao Thomas Mann pred početak pakla u Drugom svjetskom ratu, koji govore o temama koje nisu nebitne, ali su manje značajne od pitanje opstanka države. Mislim na liberalnu građansku državu zasnovanu na vrijednosti zapadne civilzacije.

Nećemo ignorisati stvarnost, borit ćemo se protiv svih napada na državu, a napad na državu je obavještajna afera Selefije, privatizacija sudstva od Dodika i Čovića, ali i napad na LGBT osobe u Sarajevu i svaki napad na vrijednost zapadne civilizacije. Bosna i Hercegovina će biti građanska liberalna zemlja glede i unatoč svih oni koji sa puno većim sredstvima i kapacitetima rade da ne bude takva.

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo