18°C
Mostar 21°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 22°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

19.03.2019 / 20:34 BiH - Javna tribina logoraša

Mostar je bio logor pod otvorenim nebom

Javna tribina “Mir i sloboda“ u organizaciji Udruženja logoraša Mostar privukla je veliki broj građana Mostara i Hercegovine, bivših logoraša, žrtava torture, predstavnika vlasti, kao i mnoge značajne ličnosti za Mostar i Hercegovinu u vremenu od 1992. do danas.

Povod je bila godišnjica raspuštanja logora takozvane Herceg-Bosne i potpisivanje Washingtonskog mirnovnog sporazuma.

Uvodničari su bili Miro Lazović, Ivo Komšić i Šefkija Džiho.

Prethodno su prisutne pozdravili predsjednik Udruženja Emir Hajdarović i član Upravnog odbora Edin Batlak.

On se i za govornicom prisjetio svog povratka kući iz logora, suza radosnica, pričajući kako mu nakon toga kao ljubitelju ptica nije palo na pamet da neku možda drži u kafezu. Posebno je zahvalio na dolasku uvodničarima, kao i ratnom i poratnom gradonačelniku Safetu Oručeviću, bivšem muftiji Seidu ef. Smajkiću, te ratnom komandantu odbrane Semiru Drljeviću – Lovcu.

Uvodničar Ivo Komšić rekao je da je Washingtonski sporazum danas pomalo u sjeni Daytonskog, s obzirom da je ovaj drugi donio konačan mir u našu zemlju. Govorio je i o važnosti “Washingtona“, koji je prema njegovim riječima bio strateški temelj za okončanje rata u BiH. To je, naveo je, bio uvjet za stvaranje okvira za konačne pregovore o miru.

- U Washingtonu smo postigli veoma dobar sporazum za BiH. To je jedini mirovni sporazum koji nije dijelio zemlju. Osnovna koncepcija je federalizacija cijele BiH. Američka administracija podržala je prijedlog s kojim smo došli. Obećali su da će se zemlja federalizirati. Nažalost, na kraju su daytonski pregovori otišli u drugom smjeru. Rekao bih smjeru entitetskog uređenja zemlje, ali to nije federalizacija. Pod čijim pritiskom su odustali od federalizacije, teško je reći. Na kraju smo dobili entitetsko uređenje, koje se koncepcijski razlikuje od federalizacije, rekao je Komšić.

Entiteska država prema njegovim riječima teško može biti funkcionalna.

Zbog toga i BiH ima probleme. Kapaciteti Washingtona, smatra, još nisu potrošeni. I dana postoji mogućnost da se rješenja iz tog sporazuma primjene na BiH.

- Vjerujem da su oni koji su forsirali Dayton očekivali da ćemo u miru formirati funkcionalnu demokratsku državu. To se ipak nije desilo. Bez obzira na entitete mogli smo ustanoviti funkcionalniju i pogotovo demokratskoju državu od ove koju imamo. Svaka buduća izmjena ne može izaći iz okvira Washingtona. Tamo su bolja rješenja, dodao je Komšić.

Današnja BiH prema mišljenju Mire Lazovića nije ona iz referendumskog pitanja. U njoj još uvijek postoji problem politika koje u vremenu od 1992. do 1995. nisu uspjeli u svojim naumima, a što se pokušava ili nastoji mirnim putem još i danas. Mir uspostavljen na današnji dan 1994. trebao je, smatra, prenijeti se na cijelu zemlju i to na način da se cijela BiH naziva Federacija Bosna i Hercegovina.

- Tako je bilo obećano u Americi. Druga faza išla je ka RS-u. Politike vođene u tom vremenu od strane Miloševića i Tuđmana ili Beograda i Zagreba, zadržale su se i danas kod nosilaca vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno kroz politke Milorada Dodika i Dragana Čovića. Otvoreno se još uvijek nastoji reinkarnirati takozvana Herceg-Bosna.

Dragan Čović je prije dvije godine u Grudama rekao da se “treba vratiti ideologiji matrice Herceg-Bosne, Mate Bobana“, podsjetio je Lazović.

Ovakve politike u BiH će se prema njegovom mišljenju zadržati sve dok zemlja krupnim koracima ne krene ka evropskim integracijama.

- Uvjeren sam da je BiH jača od spoljnih i unutrašnjih protivnika i da će savladati tegobe sa kojim se još uvijek muči, dodao je.


Učesnik u pregovorima Šefkija Džiho prisjetio se ratnog Mostara i golgota kroz koje su prošli napadnuti stanovnici ovog grada. Dio Mostara u tom vremenu je, navodi, bio logor pod otvorenim nebom.

Opsada Mostara bila je surovija od opsade Sarajeva, s tim što je dosta kraće trajala. Istakao je i kako su sve politike bile prećutno pristale da Mostar bude hrvatski grad.

- Na nas je 1993. palo više granata nego kiše, rekao je Džiho.

Podsjetio je da je vazdušna linija između dva agresora u jednom trenutku iznosila oko sedam stotina metara.



(Vijesti.ba)

Izdvajamo