18°C
Mostar 21°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 22°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

18.03.2019 / 21:11 Politika - Popuna mandata u Domu naroda

Krši li Centralna izborna komisija Ustav Federacije BiH?

Krši li Centralna izborna komisija Ustav Federacije BiH?
arhiv / Vijesti.ba
Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine saopštila je da su u suprotnosti s Ustavom Federacije BiH kriteriji i postupak popune nedostajućih mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koje je propisala Centralna izborna komisija BiH (CIK) na sjednici 5. marta.

Iako se sa ovom ocjenom slaže i većina stranaka, niko do sada još nije ovu odluku dao na ocjenu ustavnosti.

CIK je propisao kriterije o imenovanju delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Naime, do sada su se delegati birali iz 10 kantonalnih skupština u Federaciji. Međutim, od predviđenih 17 delegata iz reda srpskog naroda, iz deset skupština ih je delegirano 14. Stoga je CIK predložio da se imenuju delegati sa liste stranaka, koje čine vlast u kantonalnim skupštinama.

Time se krši stav (1) člana IV.A.8. Ustava FBiH koji propisuje da delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata, a ne sa stranačkih lista, upozoravaju iz Inicijative za monitoring evropskih integracija koju čini 40 organizacija civilnog društva.

"Ustav Federacije BiH decidno kaže da se delegati za Dom naroda Parlamenta FBiH biraju iz kantonalnih skupština od već imenovanih poslanika u kantonalnoj skupštini. Prema kriterijima koje je utvrdila Centralna izborna komisija, vidimo da su izabrani ljudi koji nisu iz kantonalnih skupština, a to je u suprotnosti sa Ustavom FBiH", naveo je predstavnik Inicijative, Rasim Ibrahimagić.

"Pozivamo sve koji imaju aktivnu legitimaciju", dodao je Ibrahimagić, "da pokrenu postupak ocjene ustavnosti kriterija i postupka koje je propisao CIK, te odluka koje je donio po osnovu tih kriterija i postupka".

"Također, pozivamo ovlaštene predlagače da pristupe izmjenama i dopunama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH kako bi se konačno riješio problem popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH", dodao je Rasim Ibrahimagić.

Na odluku CIK-a reagovao je i Hrvatski narodni sabor (HNS), nakon što su od tri delegata dva izabrana sa liste Socijaldemokratske partije BiH (SDP), tražeći da se odluka povuče jer krši Ustav Federacije u onom dijelu u kojem je propisano da se delegati biraju iz tri konstitutivna naroda, cijeneći da Srbi iz SDP-a nisu legitimni predstavnici srpskog naroda.

"HNS ocjenjuje da Ustav FBiH jasno precizira u članu 8 stav 4 da 'delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona', a i Izborni zakon BiH u članu 10.11 da 'poslanici iz bošnjačkoga, hrvatskoga, srpskoga naroda i reda ostalih u svakoj kantonalnoj skupštini biraju delegate iz svoga konstitutivnog naroda u tome kantonu. Apsurdno je da, uprkos preciznim odredbama Ustava i Zakona, CIK mandate dodjeljuje onima koji nisu izabrani, nisu bili na listama za Dom naroda i koji nisu učestvovali u tom izbornom procesu. HNS kategorično osuđuje ovakvo postupanje CIK-a BiH, te ih poziva da povuku nezakonite i neustavne 'kriterijume i postupke za popunu nedostajućih mandata'", stoji u saopštenju HNS-a.

Na ovo saopštenje potom je reagovao i SDP navodeći primjer gdje je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) prekršila ove odredbe kada je, kako kažu, njima trebalo da imenuju svog čovjeka.

"Najoštrije osuđujemo ponovno nametanje ideje da političke stranke mogu odlučivati o legitimitetu i istinskoj pripadnosti pojedinaca određenoj etničkoj grupi, te ponovo pitamo čelnike HDZ-a i HNS-a, na koji način se mjeri ko je i u kojem omjeru manji ili veći Bošnjak, Hrvat ili Srbin? Smatramo da bi bilo dobro da Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, objasni kako je Gorana Opsenicu, prethodno HDZ-ovog ministra Hrvata u proteklom mandatu u Vladi HNK, u posljednjem izbornom ciklusu kandidovao kao Srbina. Po vlastitom izjašnjenju Gorana Opsenice, on nije podnosilac obrasca prijave za učešće na izborima koja je u njegovo ime podnesena, te je naglasio da se osjeća isključivo Hrvatom", stoji u reagovanju SDP-a.

Dugogodišnji član CIK-a, pravnik Vehid Šehić, potvrđuje da se novim kriterijima CIK-a o popuni Doma naroda krši Ustav Federacije BiH, no napominje da ni vladajuće ni opozicione stranke koje imaju svoje predstavnike u zakonodavnim organima, osim prepucavanja saopštenjima, nisu spremne tražiti od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti ove odluke.

"Niko nije koristio pravna sredstva da eventualno pokreće postupak pred Sudom BiH, a kasnije i pred Ustavnim sudom BiH, ali i ovo je samo dokaz da i političke stranke koje participiraju u vlasti nisu zainteresovane toliko da afirmišemo ustavni patriotizam koji podrazumijeva poštivanje ustava i zakona ove države", kaže Šehić.

"Selektivan je pristup pravdi u BiH i poštivanju zakona", dodaje Šehić, i zato smo mi daleko od vladavine prava".

"S druge strane, moram reći da mi živimo u vremenu diskriminacije, pa evo vidimo da se u okviru jednog etničkog korpusa jedan dio tog naroda diskriminiše jer oni nisu autentični, oni nisu legitimni i moram reći da se tako ponašaju sve tri stranke u ovoj državi. Vidimo da su ove stranke koje sebe smatraju zaštitnicima vitalnih nacionalnih interesa jedini koji mogu reći ko je pravi a ko krivi pripadnik određenog naroda", zaključuje Vehid Šehić.

Ovo nije prvi put da klub Srba nije popunjen dovoljnim brojem delegata, ali zakonodavci i ustavotvorci do sada nisu uložili ni najmanji napor da adekvatnim izmjenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH otklone ovaj problem i time omoguće nesmetanu provedbu izbornih rezultata.

Čak su i pravni stručnjaci upozoravali još prije održanih izbora 2018. godine da će bez izmjene Ustava i Izbornog zakona biti teško formirati vlast, a da se ne krše ustavi ili zakoni.

Nedostatak političke volje da se ova pitanja riješe na vrijeme ukazuje na to da se ipak više razmišljalo o načinima ostanka na vlasti i političkim trgovinama nego o pravnim rješenjima, kažu analitičari.

''Nema ekskluzivnih predstavnika ni nacije ni bilo čega drugog i naravno da takve iskonstruisane podjele predstavljaju ustvari veliki teret svim građanima BiH, ali vlasti to ne žele da razumiju. Ja bih pozvao ljude da ako mogu odgovore na pitanje ko zapravo voli BiH? Ako budemo prebrajali prave i krive Srbe, Hrvate i Bošnjake po raznim osnovama neće biti kraja tom ludilu i nećemo imati budućnost", ocjenjuje profesor Filozofskog fakulteta banjalučkog Univerziteta, Miodrag Živanović.

(Vijesti.ba / RSE)


Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo