10°C
Mostar 14°C
Tuzla 14°C
Banja Luka 15°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

15.03.2019 / 20:00 BiH - In memoriam

Zadnji intervju Zdravka Krsmanovića: Moramo se uvažavati i paziti komšiju

Zadnji intervju Zdravka Krsmanovića: Moramo se uvažavati i paziti komšiju
Zdravko Krsmanović / Vijesti.ba
Zdravko Krsmanović, potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta, bivši načelnik Opštine Foča i narodni poslanik, preminuo je noćas nakon kraće i teške bolesti, saopšteno je iz NDP-a.

Kako su saopštili, NDP je odlaskom Krsmanovića ostao bez jednog od svojih najprepoznatljivijih članova .

"Kao doskorašnji narodni poslanik, a ranije i kao načelnik Opštine Foča, Zdravko Krsmanović će ostati upamćen kao beskompromisni  borac  za demokratiju i prosperitet Republike Srpske i njenih građana. Zdravko Krsmanović je dobio mnoge životne bitke, ali je, na žalost, ovu izgubio", saošteno je iz NDP-a.

Mjesto i vrijeme sahrane potpredsjednika NDP-a će biti naknadno saopšteno.

Zdravko Krsmanović rođen je u Foči 10. februara 1957. godine.

Građevinski fakultet završio je u Sarajevu 1979. godine. Po završetku fakulteta zaposlio se kao stručni saradnik za građevinarstvo, urbanizam i stambeno-komunalne poslove u Skupštini opštine Foča.

Kratko vrijeme radio je u Srednjoškolskom centru u Foči, nakon čega prelazi u Elektroprivredu BiH. Od 1985. do 1990. godine angažovan je na poslovima studijsko-istražnih radova i na projektovanju hidroelektrana na Drini i izgradnji HE Višegrad, za koje je dobio i zlatnu značku Elektroprivrede BiH.

Početkom devedesetih godina prelazi na poslove direktora Radne jedinice "Hidrogradnja" gdje je radio do prelaska na dužnost načelnika Opštine Foča.

U periodu od 2000. do 2002. radio je kao zamjenik ministra saobraćaja i veza u Vladi Republike Srpske. U istom periodu angažovan je na poslovima asistenta na predmetu Organizacija i tehnologija građenja kod prof. dr. Živojina Praščevića na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Funkciju načelnika Opštine Foča obavljao je od novembra 2004. godine. Postdiplomski studij na Fakultetu tehničkih nauka upisao je školske 2004./2005. godine, a magistrirao je u junu 2009. godine.

Posljednji intervju

Svoj posljednji intervju dao je upravo za Vijesti.ba 21. februara ove godine. Intervju prenosimo u nastavku.

Razgovarao: Delvin Kovač
 
Gospodine Krsmanoviću, ni 137 dana od oktobarskih izbora nemamo konstituisanu zakonodavnu vlast na državnom nivou. Još uvijek nije poznato kada bi mogao biti formiran državni Dom naroda. Ne ide li to sve malo presporo?
 
KRSMANOVIĆ: Istina je da to ide malo sporije, ali su po meni ključni razlog za to bili problemi kod formiranja vlasti na nivou Federacije BiH i želja da se napravi saradnja između Bh. bloka i SDA - kao pobjednika izbora, da bi se napravila velika koalicija. I tu se izgubilo vrijeme. Očekujem da u narednom periodu od 30 dana bude završeno konstituisanje vlasti i na nivou FBiH, i da bude formirano Vijeće ministara BiH.
 
Imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH uslovljava se NATO putem naše zemlje, za koji nema saglasnosti u Republici Srpskoj. Na koji će način biti razriješena ta trakavica?
 
KRSMANOVIĆ: Lično ne vidim da predsjedavajući Vijeća ministara ima ikakve veze s aktivacijom Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP). Jer, evo sada je Denis Zvizdić predsjedavajući Vijeća ministara pa MAP nije aktiviran. To ne treba dovoditi u vezu.
 
S druge strane, istina je da je Srbija otišla mnogo dalje u saradnji s NATO-om nego što je to BiH, što baš i nema neku preveliku logiku. Mislim da će se tu naći kompromis i neko rješenje koje neće biti kočnica za formiranje vlasti na nivou BiH i da na neki način bude napravljena dobra atmosfera kod partnerskih partija i da to sve funkcioniše.
 
Članovi Predsjedništva BiH obavezali su se krajem januara tokom posjete Briselu da status kandidata dobiju do novembra, a lično mislim da se to može postići. Smatram da će se sve te stvari koje su sada problem prevazići, jer ima dovoljno prostora da se postigne kompromis u kojem se niko neće osjećati gubitnikom.
 
Može li i, možda još bolje pitanje - hoće li BiH do kraja ove godine dobiti taj kandidatski status - je li 1. novembar možda malo preoptimističan?
 
KRSMANOVIĆ: I ja sam na početku bio skeptičan, ali imam utisak da se po prvi put u zadnje vrijeme u BiH počinje shvatati realnost. A u ovom slučaju realnost je da imamo tri dominantne političke partije - SNSD, SDA i HDZ BiH koje su svjesne da moraju sarađivati, iako između njih postoje razlike. I to je jednostavno Bosna i Hercegovina.
 
Imam utisak da se to sada po prvi put iskreno shvata i da će se taj cilj i taj datum postići. Vidim da je atmosfera konstruktivna, i iako sa strane izgleda da se ništa nije promijenilo i da opet može doći do nekog prolongiranja rokova, ja moram reći svoj lični stav - optimista sam i mislim da se u ovom slučaju do 1. novembra može dobiti kandidatski status. Prvo, to želi i Brisel, a mislim da je u ovom momentu i atmosfera u BiH takva da se to može postići.
 
Kako gledate na inicijativu SDA o promjeni imena Republike Srpske? Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će na ovakav potez SDA biti odgovoreno inicijativom da pored naziva RS bude dopisano - zapadna Srbija.
 
KRSMANOVIĆ: Ustavni sud BiH ne može mijenjati Ustav, on može da ocjenjuje zakonitosti. A pošto je u Dejtonskom sporazumu, u njegovom Aneksu koji je ujedno i Ustav, taksativno navedeno da BiH čini i Republika Srpska, ta inicijativa apsolutno ne može proći. Ne može Ustavni sud ocjenjivati ustavnost, Ustavni sud ocjenjuje zakonitost, a Ustav se mijenja. Prema tome, ta je inicijativa po meni imala više politički karakter i želju za homogenizacijom biračkog tijela prije formiranja vlasti na nivou BiH i prije ulaska u razgovore s Bh. blokom.
 
Isto tako, mislim da je i druga inicijativa - ona Milorada Dodika o promjeni imena u ovom momentu apsolutno nešto što nema uporište u bilo čemu i mislim da su to samo politički stavovi i "pipanje" političkih snaga prije ulaska u vlast na nivou BiH. Svako pokušava da na neki način definiše svoje pozicije u pregovorima prije formiranja Vijeća ministara BiH.
 
Prije petnaestak dana Vlada RS-a imenovala je članove međunarodnih i nezavisnih komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu između 1992-1995. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
 
KRSMANOVIĆ: Lično mislim da u ovom slučaju sigurno nikoga glava ne bi trebala da boli od želje da se stvari istraže detaljnije i cjelovitije. Ali, ako to dobija dimenziju politikanstva, onda je to problem. I lično mislim da mi u BiH moramo u principu gledati da maksimalno što više jedni druge uvažavamo, posebno kod pitanja koja su identitetska i koja su izuzetno osjetljiva. A sigurno je da su pitanja stradalih u Srebrenici i Sarajevu izuzetno osjetljiva. Moj lični stav je da tu treba biti mnogo obazriv, jer to je jednostavno Bosna i Hercegovina.
 
Mi se moramo uvažavati i paziti apsolutno da komšiju ne povrijedimo sa bilo čim što za njega može biti sporno. Istraživanja sva - da, ali da to ne bude na neki način ponižavanje nekog naroda ili bilo koga ko je imao velika stradanja u periodu 1992-1995. godine.


 
(Vijesti.ba)

Izdvajamo