Sarajevo -3 °C Četvrtak 17.01.


11.01.2019. / 20:05h Intervjui - Mirsad Hadžikadić za Vijesti.ba

Čović nije u poziciji da nameće, a Dodik je tek trećina Predsjedništva

Čović nije u poziciji da nameće, a Dodik je tek trećina Predsjedništva
Ljudi ovdje teško žive, a oni koji žive dobro iseljavaju se sve češće. Ako se ovo nastavi, BiH ide ka političkom, ekonomskom, demografskom i socijalnom kolapsu, kaže u intervjuu za Vijesti.ba predsjednik Platforme za progres i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Mirsad Hadžikadić.

Razgovarao: Delvin Kovač
 
Gospodine Hadžikadiću: Kako gledate na prisustvo lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i drugih visokih dužnosnika te stranke, ali i ambasadora Hrvatske u BiH Ivana Del Vechija jučerašnjoj svečanoj akademiji priređenoj u Banjoj Luci povodom neustavnog dana RS-a?
 
HADŽIKADIĆ:
Mislim da je njihovo prisustvo jasan pokazatelj zajedničkih i udruženih intencija da se naruši integritet Bosne i Hercegovine. Te su tendencije bile jasne i do sada. Međutim, otvorenost i direktnost tih tendencija je sada nov i jasan znak da su oni ohrabreni događajima na međunarodnoj sceni krenuli u ofanzivu. Krajnje je vrijeme da se probosanske snage probude i da počnu djelovati kao jedna snaga pod jednom zastavom.
 
Kako biste ocijenili aktuelnu političku i ekonomsku situaciju u našoj zemlji?
 
HADŽIKADIĆ:
Politička situacija u našoj zemlji je teška. Mi smo država u kojoj vlast govori sa tri različita glasa na skoro svim nivoima, kako unutar države, tako i sa međunarodnom zajednicom. Dio ljudi na vlasti čak i ne želi da bude dio ove države, a kamoli da želi da ona bude uspješna. Korupcija je sveprisutna i utječe na sve sistemske elemente države, od javne uprave i pravosuđa, do obrazovanja i zdravstva. Možda je od svega najgora moralna korozija društva koja će ostaviti dugoročne posljedice na buduće generacije u našem društvu. U takvoj situaciji ekonomija ne može da bude dobra, jer u zemlji u kojoj nema pravila, nema ni ulaganja.
 
Pravila poslovanja u Bosni i Hercegovini često uspostavljaju nadobudni moćnici zaslijepljeni ovlaštenjima koja su dobili uz pozicije koje su okupirali po principu podobnosti, rodbinske, stranačke ili neke druge veze, a ne sposobnosti. Situacija je umnogome otežana zbog odlaska ljudi iz zemlje, a pogotovo mladih, čime se mijenja demografska struktura zemlje i značajno umanjuje broj radno sposobnih i ljudi s određenim kvalifikacijama za kojima postoji potražnja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Ljudi ovdje teško žive, a ljudi koji dobro žive iseljavaju se sve češće. Ako se ovo nastavi, Bosna i Hercegovina ide ka političkom, ekonomskom, demografskom i socijalnom kolapsu.
 
Prema Vašem mišljenju, koji su ključni izazovi sa kojima će se BiH susresti tokom 2019. godine?
 
HADŽIKADIĆ:
Ključnih izazova će biti napretek, a s njima ćemo se suočiti zbog činjenice da se malo naših političara u svom radu rukovodi najboljim interesima Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, oni se rukovode sopstvenim interesima pod vještačkim plaštom tobožnjeg interesa svojih stranaka ili naroda. Očekujem dalje razmirice i podjele na svim nivoima vlasti, lošije odnose sa susjedima i još veću neodlučnost međunarodne zajednice. Ljudi će odlaziti iz zemlje sve više, a ekonomija će pokazati svoju anemiju još snažnije.
 
Očekujete li opstrukcije u aktivaciji Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP) iz manjeg bh. entiteta, u kojem se pozivaju na Deklaraciju o vojnoj neutralnosti?
 
HADŽIKADIĆ:
Političke vođe manjeg bh. entiteta će učiniti sve da situaciju dovedu do usijanja kako bi ubijedile međunarodnu zajednicu da je suživot nemoguć. Tako je i sa Akcionim planom za članstvo u NATO savezu. Njima su važniji interesi našeg istočnog susjeda od interesa Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da Bošnjaci shvate i preuzmu svoju odgovornost za državu Bosnu i Hercegovinu i da sve probosanske snage krenu u ofanzivu za spas države Bosne i Hercegovine.
 
Ja duboko vjerujem da je sudbina naše zemlje u našim rukama, u rukama ljudi koji joj žele dobro. Ja duboko vjerujem u izvanredan potencijal naše domovine. Ja duboko vjerujem u njene ljude i njenu budućnost, njeno mjesto među uspješnim i naprednim zemljama svijeta. Ali, to se neće ostvariti dok svako od nas ne zasuče rukave i ne uradi svoj dio posla. Vrijeme je da počnemo da radimo.
 
Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela Uputstvo o raspodjeli mandata u federalnom Domu naroda, najavljene su brojne apelacije prema Ustavnom sudu BiH. Kakav Vi ishod očekujete po ovom pitanju?
 
HADŽIKADIĆ:
Ne očekujem da će Ustavni sud pozitivno odgovoriti na te apelacije. Naše pravosuđe je pod prevelikim utjecajem politike da bi odigralo značajnu ulogu zaštite društva koju propisuje Ustav Bosne i Hercegovine. Očigledno je da je odluka CIK-a neustavna, ali to neće biti dovoljno za njenu promjenu. Čini mi se da je i međunarodnoj zajednici važnije da se završi proces formiranja vlasti, nego da se vlast formira u skladu s Ustavom i međunarodnim normama.
 
Ni tri mjeseca od oktobarskih izbora nemamo formiranu vlast na svim nivoima. Na Vladu FBiH ćemo se načekati, barem ako je suditi po najavama lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji za to ne želi ni da čuje bez prethodnih izmjena izbornog zakonodavstva. Kako to komentarišete?
 
HADŽIKADIĆ:
Izmjena izbornog zakonodavstva može biti, ali samo u suprotnom smjeru od onoga koji očekuje Dragan Čović, a to je da se glasačima dâ više glasačkih prava umjesto da im se postojeća prava umanje. Naime, američka iskustva u izmjeni glasačkih jedinica su jasno pokazala da one vode ka polarizaciji građana u državi i nestajanju takozvanog centra koji ujedinjuje društvo. To bi se desilo i kod nas da se te izmjene zakona dozvole. Mi bismo bili još polarizovaniji i otuđeniji jedni od drugih, što samo može da dovede do podjele države. Mislim da to mora da bude jasno i nama i međunarodnoj zajednici.
 
Jesu li opravdane Čovićeve tvrdnje da Vijeće ministara BiH treba formirati prije Vlade FBiH?
 
HADŽIKADIĆ:
Pitanje je da li bi on to želio da su on i njegova stranka pobijedili na oktobarskim izborima. Sve što se radi kako bi se narušio uobičajeni proces u cilju ostvarenja trenutnih interesa pojedinih strana vodi ka narušavanju demokratskih normi i destabilizaciji društva. Ljudi koji žele jedno kada pobijede, a drugo kada izgube, nisu prijatelji ni građana koje zastupaju, ni svoga naroda, nego samo prijatelji samih sebe. Dragan Čović nije u poziciji da nameće bilo kakvu promjenu ustaljenih procesa.
 
Kako gledate na politiku koju na čelu kolektivnog šefa države zastupa lider SNSD-a Milorad Dodik?
 
HADŽIKADIĆ: 
To je politika zatezanja odnosa kojoj je cilj da pokaže međunarodnoj zajednici da država nije, niti može da bude funkcionalna. Zadatak druga dva člana Predsjedništva je da se okrenu konstruktivnoj politici razvoja države. Oni ne smiju da dozvole da ih Milorad Dodik navede na tanak led na kojem će oni samo igrati njegovu igru po njegovim pravilima i stalno reagovati na njegove ekstremne postupke. Oni trebaju da shvate da je Dodik samo jedna trećina Predsjedništva i da tako i trebaju da se ponašaju prema njemu.
 
Na Dan državnosti prošle godine formirali ste političku stranku pod nazivom Platforma za progres. Možete li nam ukratko obrazložiti njene glavne ciljeve i ključne planove za budućnost?
 
HADŽIKADIĆ:
Platforma za progres ima jedan cilj, a to je stavljanje Bosne i Hercegovine na kurs ka progresu svih njenih građana, bez obzira na to ko su oni i gdje se nalaze. Da bi se to ostvarilo, mora doći do promjene svijesti naših građana, pri čemu svaki građanin mora da shvati svoju ulogu za stanje u kojem se država sada nalazi i da preuzme odgovornost za promjenu tog stanja kroz mijenjanje vlastitog ponašanja i stanja sredine u kojoj živi. Mi trenutno uspostavljamo organizaciju Platforme za progres u cijeloj državi i iseljeništvu, u pripremi za izlazak na lokalne izbore 2020. godine i opšte izbore 2022. godine.
 
Na kraju razgovora, možete li se kratko osvrnuti na korupciju u bh. obrazovanju i istraživačku priču portala Žurnal čija je novinarka za samo 17 dana stekla diplomu Srednje medicinske škole u Sanskom Mostu?
 
HADŽIKADIĆ:
To je samo simptom krize moralnih i etičkih načela u našoj zemlji. Korupcija, nepotizam i princip podobnosti prožimaju sve sfere političkog i društvenog djelovanja. Kada ljudima nije jasno da krivotvorenjem javnih isprava, odnosno kupovinom i prodajom diploma kojim se stječu kvalifikacije koje njihovi nosioci uopšte nisu stekli oni uništavaju svoju zajednicu, svoju budućnost i budućnost svoje djece, onda zaista čovjek ostane bez riječi.
 
 
(Vijesti.ba)