Sarajevo 0 °C Srijeda 12.12.


17.10.2018. / 11:00h Politika - IFIMES: Zaustaviti spiralu pokradenih izbora

Radončić pokraden treći, a Bećirović prvi put, kome smeta Komšić

Radončić pokraden treći, a Bećirović prvi put, kome smeta Komšić
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane analizirao je aktualna politička događanja nakon 8. Općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji su održani 7.oktobra/listopada 2018.godine.

U Bosni i Hercegovini su 7.oktobra/listopada 2018.godine održani 8.Opći izbori. Na biračkom spisku nalazio se ukupan broj 3.355.429 birača. Izlaznost na izborima na nivou države BiH iznosila je 53,36%, dok je na nivou Federacije BiH iznosila 51,25%, Republike Srpske 57,30% i Brčko Distrikta BiH 46,81%. Izborni prag iznosio je 3%.

Prema preliminarnim rezultatima za Predsjedništvo BiH najviše glasova su osvojili: srpski član Milorad Dodik (SNSD) 53,86% (351.191), bošnjački član Šefik Džaferović(SDA) 36,48%  (207.807) i hrvatski član Željko Komšić (DF-DS)  54,12%  (220.905).

Za Parlamentarnu Skupštinu Bosne i Hercegovine najviše glasova iz izborne jedinice Federacija BiH su osvojili: SDA - Stranka demokratske akcije 245.811 (25,66%), SDP - Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine 138.176 (14,43%); HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS,HSP DR AS BiH, HDU BiH 133.358 (13,92%); DF-GS, Željko Komšić: BiH pobjeđuje! 93.902 (9,8%); SBB-Fahrudin Radončić 66.465 (6,94%): Naša stranka 47.467 (4,96%); Nezavisni blok 40.764 (4,26%); Pokret demokratske akcije PDA 38.127 (3,98%) i A-SDA Za Evropsku Bosnu i Hercegovinu - Zajedno 28.985 (3,03%).

Za Parlamentarnu Skupštinu Bosne i Hercegovine najviše glasova iz izborne jedinice Republika Srpska su osvojili: Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD 248.392 (39,18%); SDS-Lista (SDS-NDP-NS-SRS) 158.173 (24,95%); PDP-Mladen Ivanić 82.320 (2,98%); DNS-Demokratski narodni savez 66.174 (10,44%); Socijalistička partija 30.422 (4,80%) i SDA - Stranka demokratske akcije 22.996 (3,63%).

Za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine najviše glasova su osvojili: SDA - Stranka demokratske akcije 246.430 (25,40%); SDP - Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine 143.023 (14,74%); HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS, HSP DR AS BiH, HDU BiH, HSS SR 131.305 (13,53%); DF-GS, Željko Komšić: BiH pobjeđuje! 91.519 (9,43%); SBB-Fahrudin Radončić 69.741 (7,19%); Naša stranka 49.956 (5,15%); Pokret demokratske akcije PDA 37.342 (3,85%); Nezavisni blok 34.308 (3,54%) i A-SDA za Evropsku Bosnu i Hercegovinu - zajedno 26.782 (2,76%).

Za predsjednika Republike Srpske najviše glasova osvojila je: Željka Cvijanović - Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD 307.360 (47,55%); Vukota Govedarica - Savez za pobjedu 277.952 (43,0%) i, Ramiz Salkić - Zajedno za BiH 16.545 (2,56%).

Za Narodnu Skupštinu Republike Srpske najviše glasova su osvojili: Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD 209.149 (32,1%); Srpska demokratska stranka - (SDS-SRSRS-SRS) 120.583 (18,51%); DNS-Demokratski narodni savez 96.018 (14,74%); PDP RS - Mladen Ivanić 68.580 (10,52%); Socijalistička partija 53.637 (8,23%); NDP Dragan Čavić-NS-SNS-Sloboda 27.253 (4,18%); Zajedno za BiH 22.817 (3,5%) i Ujedinjena Srpska 20.551 (3,15%).

Izbori su održani i u 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojima su najviše glasova u pojedinim kantonima osvojili SDA, koalicija oko HDZ-a ili SDP.

 Da li su izbori bili regularni?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom?  

CIK je odgovoran za birački spisak i morao je spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije, koje se odnose na promjenu „biračke opcije“, prisutnost umrlih osoba na biračkim spiskovima te manipulacije pri glasanju u odsutnosti odnosno iz inostranstva. Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora, čiji su članovi dan uoči izbora na mnogim mjestima bili promijenjeni. Razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata i činjenica da su se neki pojedinci za članstvo u biračkim odborima prijavili samo kako bi prodavali odnosno trgovali svoja mjesta ukazuje na tamnu stranu izbornog procesa. Događalo se, da u biračkom odboru imate faktički tri člana iz jedne političke opcije ili koalicije što stvara sumnja u regularnost procesa i mogućnost utjecanja na konačni izborni rezultat. Izborni zakon jasno kaže, da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana biračkog odbora.

Privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska. Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske.

Promatrači pozitivnim ocjenjuju, da tokom izbora nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, niti incidenata koji bi mogli ugroziti izborni proces. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19.00 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga. Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine. Međutim, brojni birači bili su izloženi prijetnjama i ucjenama da moraju glasati za određenu političku opciju čak i kupovinom glasova te donijeti fizički dokaz u obliku fotografije da su glasali za „pravu“ opciju. Atmosfera straha negativno utječe na racionalno razmišljanje ljudi, što posljedično znači da dobar dio njih vjerojatno nije slobodno izrazio svoju biračku volju.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini je kontaminiran i kompromitiran. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje, da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Ovdje se otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

 Radončić pokraden treći, a Bećirović prvi put

Otkako izbore organizira CIK bez prisutnosti stranaca od 2006.godine pojavljuju se brojne  nepravilnosti koje dovode u pitanje regularnost samih izbora i vjerodostojnost izbornih rezultata. Zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti što predstavlja oko 8% od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od 1-3% nevažećih listića. Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se, da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put. Sve upućuje na to, da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH.

Zbog navedenih nepravilnosti je potrebno izvršiti provjeru nevažećih glasačkih listića na način da, glasački listići na kojima je netko dodao krstić (x) na drugog političkog subjekta i time ga učinio nevažećim. To može uraditi isključivo član biračkog odbora. Treba utvrditi koliki je procent tih glasačkih listića, jer se radi o klasičnoj zloupotrebi. Za neke nevažeće glasačke listiće odgovorni su i sami građani, koji su ih učinili nevažećim tako što su na njih nešto dopisali ili postupili protivno pravilima odnosno uputama za glasanje. Uvođenjem skenera te nepravilnosti bile bi svedene na minimum.

Analitičari smatraju, da je CIK izvan demokratskog nadzora. Zašto nitko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet.

Analitičari smatraju, da je vrlo upitan izbor Šefika Džaferovića i Milorada Dodika za članove Predsjedništva BiH i da je potrebno utvrditi nepravilnosti u izbornom procesu posebno pri prebrojavanju glasova i utvrđivanju nevažećih listića. Dodik ima najmanje tri hipoteke zbog kojih ne bi mogao obavljati nijednu javnu funkciju, a to su:  ratno profiterstvo koje ne zastarijeva, porijeklo njegove imovine i odgovornost za bombardiranje Zagreba iz maja 1995.godine.

 Kome smeta Željko Komšić?

Za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izabran je Željko Komšić (DF). To je izazvalo lavinu (ne)osnovanih napada na njega osobno. Dovodi se u pitanje njegov legitimitet, koji čak vodi ka prebrojavanju njegovih krvnih zrnaca. Profašistički pristup dolazi iz vrha HDZBiH, HDZ Hrvatske ali i čelništva Republike Hrvatske. Po logici HDZ-a član Predsjedništva BiH iz redova Hrvata može biti samo onaj za koga masovno glasaju Hrvati i koji mora biti iz Zapadne Hercegovine, iako u Zapadnoj Hercegovini živi svega 1/3 od ukupnog broja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerojatno, zbog nakaradne politike HDZ, najviše Hrvata iz BiH živi u inozemstvu.

Prema Ustavu BiH članovi Predsjedništva BiH ne predstavljaju narode nego se biraju iz naroda radi njihove ravnopravnosti, a predstavljaju državu i sve njene narode i građane. U praksi članovi Predsjedništva BiH najčešće su predstavljali interese vlastite stranke.

U članu V Ustava BiH, piše: „Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.“

Republika Hrvatska prema Bosni i Hercegovini odnosi se slično kao i Republika Srbija samo sa drugačijim stilom i manirima. Zloupotrebljava poziciju članstva u EU i NATO i ponavlja stare greške. Pravna je i povijesna činjenica, da je Hrvatska na ICTY pravosnažno osuđena za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) protiv Bosne i Hercegovine, jer je zajedno sa Srbijom učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu na teritoriji BiH. Među presuđenim sudionicima UZP svi su bili članovi HDZ-a i ponovno taj isti HDZ čini greške prema BiH što će se Hrvatskoj vratiti i vraća kao boomerang. Hrvatski državni vrh je neposredno uključen u izborni proces koji je bio usmjeren protiv jednog čovjeka po imenu Željko Komšić, Hrvata iz Sarajeva, koji je na proteklim izborima porazio i pobijedio oba HDZ-a, hrvatski državni vrh i profašistički dio Republike Hrvatske. Pitanje legitimnosti izbora je uvijek prisutno. Tu prije svega mislimo na članove Predsjedništva BiH, koji su izabrani sa 210.000, 220.000 ili 350.000 glasova od ukupnog broja 3,3 miliona birača. Dakle, član Predsjedništva BiH sa najviše glasova je dobio svega 10% glasova ukupnog biračkog tijela i tu je potrebno tražiti legitimnost, a ne na druge načine kao što to insistira HDZ i čelnici Hrvatske. Zašto nema drugog kruga izbora, koji bi ipak osigurao veću legitimnost. Hrvatska naglašava navodnu neravnopravnost Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, dok je izbacila Srbe kao konstitutivan narod iz Ustava Republike Hrvatske i svela ih na svega tri zastupnička mjesta u hrvatskom saboru od ukupno 153 zastupnika. Zašto se poraženi Dragan Čović (HDZ) tijekom izborne kampanje nikada nije htio suočiti sa drugim kandidatima u TV duelu pa ni sa Željkom Komšićem, iako je bio uredno pozivan. To govori o upitnom demokratskom kapacitetu Dragana Čovića i izbjegavanju odgovornosti za pogrešnu politiku HDZ-a, koja je desetkovala Hrvate u BiH i prouzrokovala masovno iseljavanje Hrvata iz BiH. HDZ sve vrijeme radi na odrođivanju Hrvata od njihove domovine BiH. HDZ BiH od svog formiranja vrši napade na bosanske franjevce kao čuvare bosanske države i društva, kao čuvare narodnog identiteta. Željko Komšić je izborom u Predsjedništvo BiH očito poremetio velikodržavni koncept susjeda BiH i oni su se usklađeno i orkestrirano okrenuli protiv njega.

Analitičari smatraju, da je Republika Hrvatska trebala iskoristiti izbor Željka Komšića za vlastito otriježnjenje i normalizaciju odnosa unutar Hrvatske, jer već izvjesno vrijeme traje kriminalizacija hrvatstva. Bilo je za očekivati, da evropske vrijednosti u BiH dolaze iz Hrvatske kao članice EU i NATO, dok se ovoga puta dogodilo obrnuto, da su izborom Željka Komšića poslane pozitivne evropske vrijednosti bogatstva raznolikosti iz BiH u Hrvatsku. U EU je u fokusu građanin/državljanin, a ne etnos i etničke kategorije.

Hrvatska kao članica EU svojim postupcima i djelovanjem u BiH profanira i devalvira evropsku ideju i vrijednosti i zvanični Brisel mora biti svjestan činjenice, da ponašanje čelnika Republike Hrvatske nanosi nepopravljivu štetu ugledu EU i evropske ideje i evropskih vrijednosti u BiH i regiji i zbog toga ne iznenađuju rezultati anketa, koji pokazuju pad zainteresiranosti kod građana za članstvo u EU. Zanimljivo je, da je Čović imao samo oko 100.000 tzv. hrvatskih glasova, dok je imao oko 1/3 tzv. nehrvatskih glasova. Procent tzv. hrvatskih glasova je vrlo skroman, jer prema popisu stanovništva iz 2013.godine u BiH živi oko 550.000 Hrvata.  Gdje se nalazi Čovićev legitimitet sa 100.000 hrvatskih glasova, ako je ukupan broj birača 3,3 miliona.HDZ je zajedno sa SDA članica Evropske narodne stranke (EPP) i očito je, da će EPP morati povesti računa, da li su njene članice od Slovenije do Albanije bliže Marine Le Pen i/ili kriminalcima.

Vodstvo HDZ se pokušava predstaviti kao mjerna jedinica za hrvatstvo, iako u osnovi se može tretirati kao mjerna jedinica za kriminal. Zbog toga se Hrvati izborom novih lidera moraju suočiti sa procesom dekriminalizacije i posvetiti otklanjanju štete koja im je nanesena.

O kriminalu HDZ-a najbolje svjedoči slučaj Aluminij d.d. i Elektroprivreda HZ-HB d.d. iz Mostara gdje se primjenjuje gospodarenje i upravljanje na HDZ-ovski način. U tim kompanija izvršena je etnička segregacija što znači da su zaposleni samo etnički i stranački Hrvati. Dakle, tu nema Srba i Bošnjaka. Sama kompanija Aluminij d.d. Mostar ima dugovanja od oko 180 miliona eura. Ekonomskim rječnikom rečeno radi se o gubitku u supstanci. Pozivati se na svjetska kretanja na burzi aluminija ili na cijene električne energije je slabo pokriće za loše upravljanje i iscrpljivanje kompanije za potrebe pojedinaca iz HDZ-a i HDZ-a kao političke stranke. Radi se o klasičnom izvlačenju novca iz kompanije. Naime, Aluminij d.d. Mostar zbog nelikvidnosti kompanije nije u mogućnosti ispunjavati tekuće financijske obaveze, zbog čega ih je Elektroprivreda HZ-HB upozorila da neće više biti Aluminijev opskrbljivač električnom energijom. To je prelijevanje iz jednog u drugi džep između Aluminija i Elektroprivrede HZ-HB pod kontrolom i u organizaciji HDZ-a. Zbog toga je pokrenuta orkestrirana kampanja protiv Željka Komšića kako bi se skrenula pažnja sa problema u Aluminiju d.d. Mostar i odgovornosti Dragana Čovića za takvo stanje. Nerazumno je, da građani/poreski obveznici Federacije BiH plaćaju cijenu za počinjeni  kriminal u Aluminij d.d. Mostar.

Protesti „Pravda za Davida“

U Banja Luci je u periodu od 18-23.marta 2018.godine pod do sada nerazjašnjenim okolnostima ubijen 21-godišnji mladić David Dragičević. Sve upućuje da su u ubistvu suučestvovali pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske. Za neprocesuiranje i prešućivanje počinjenog krivičnog djela teškog ubistva odgovorni su pored pripadnika policije i Tužilaštvo Republike Srpske odnosno Okružno tužilaštvo Banja Luka, jer se radi o zataškavanju ubistva.

Otac ubijenog mladića Davor Dragičevićsuprotstavio se režimu Milorada Dodika i putem facebooka organizirao grupu „Pravda za Davida“, koja već više od 200 dana organizira dostojanstvene proteste u centru Banja Luke samo sa jednim ciljem, da se sazna istina odnosno utvrdi tko je ubica njegovog sina.

Kriminalni i korumpirani režim Milorada Dodika u početku se agresivno i primitivno suprotstavio namjerama oca Davora da utvrdi istinu, da bi se kasnije Dodik ignorantskim i primitivnim odnosom ophodio prema Davoru Dragičeviću i grupi „Pravda za Davida“.

Sjećanjem na ubijenog mladića Davida Dragičevića kroz aktivnosti grupe „Pravda za Davida“ više je učinjeno i doprineseno boljem sutra i stvaranju normalnog dekriminaliziranog društva od mnogih živih u Republici Srpskoj što je stvorilo neku novu nadu da dolaze neka bolja i sretnija vremena na prostorima BiH.

 Ubijanje normalnosti

Nacionalističko-profašističke političke strukture u posljednjih skoro 30 godina su Bosnu i Hercegovinu dovele na rub propasti. Pri tome su imale snažnu podršku crkava i vjerskih zajednica. Upravo u izbornom i postizbornom periodu istupaju izjave poglavara Rimokatoličke crkve u BiH (RKC) i Islamske zajednice u BiH, koji pokušavaju biti religijsko-politički komesari (moralisti) pojedinih političkih opcija. RKC je nacionalizirala katoličanstvo, koje je opće, univerzalno, svjetsko i time djeluje u suprotnosti sa doktrinom RKC, dok je Islamska zajednica BiH islam kao religiju prigrabila za sebe i koristi za ostvarivanje svojih interesa i ciljeva.

Analitičari smatraju, da u Bosni i Hercegovini političke i vjerske strukture pokušavaju kroz svoje višedecenijsko djelovanje ubiti pomisao na normalnost i normaliziranje odnosa i situacije u toj balkanskoj državi, držeći svoje građane odnosno birače i/ili vjernike kao taoce, koji služe za održavanje na vlasti kroz fenomen tzv. suvišnih ljudi. Potrebno je redefinirati ulogu bošnjaštva, srpstva i hrvatstva te ulogu i poslanstvo tri vodeće vjerske zajednice u BiH.

 Zaustaviti spiralu izbornih krađa

Na 8.Općim izborima u Bosni i Hercegovini izvršena je do sada najveća izborna krađa i prevara. Radi se o izbornoj krađi/prevari kod izbornih rezultata, koji ne oslikavaju stvarnu volju birača. Zbog toga je važno postojeće rezultate izbora ne priznavati, dok se ne izvrši ponovno prebrojavanje, utvrde nepravilnosti i utvrdi stvarna volja birača.

Strani zvaničnici treba da sačekaju sa upućivanjem međunarodnih čestitki navodnim pobjednicima izbora, jer se radi do sada nezapamćenoj izbornoj krađi i prevari.

Analitičari smatraju, da je moguće očekivati masovne proteste, jer se mora jednom zauvijek zaustaviti spirala izbornih prevara i krađa. CIK i birački odbori su nosioci tih kriminalnih aktivnosti. Ukoliko se izborna krađa i prevare ne zaustave i sankcioniraju  na ovim izborima, sadašnja opozicija nikada više na nekim novim izborima neće imati šansu da postane izborni pobjednik. Opozicija i građani moraju javno izraziti svoje nezadovoljstvo i upotrijebiti sva zakonita sredstva da dokažu, da su oni pobjednici izbora. Očito je, da se promatračima izbora uključujući i misiju OSCE/ODIHR za slabo obavljen posao mogu pripisati brojni nedostaci.

(Vijesti.ba)