Sarajevo 0 °C Utorak 11.12.


22.09.2018. / 13:38h Regija - Kontroverzni slovenski publicist

Hrvatska turneja za negiranje Jasenovca

Hrvatska turneja za negiranje Jasenovca
Kontroverzni slovenski publicist Roman Leljak najavio je turneju po Hrvatskoj na kojoj će predstaviti svoju novu knjigu i dokumentarac o ustaškom logoru Jasenovac.

Prema njegovim najavama po medijima, on negira da je Jasenovac bio i logor smrti, a broj žrtava smanjuje na nekoliko tisuća. Knjiga ovog negatora i revizionista, kako ga nazivaju ozbiljni znanstvenici, bit će među ostalim promovirana u prostorima u vlasništvu Katoličke crkve i javnim prostorima.
 
Bivši, kako navode mnogi izvori, djelatnik jugoslavenske kontraobavještajne službe KOS, osuđivani financijski prevarant, a posljednjih godina autor niza publicističkih radova o partizanskim likvidacijama zarobljenih pripadnika endehaških postrojbi i hrvatskihcivila u Sloveniji neposredno po završetku Drugog svjetskog rata ima novu temu – ustaški logor Jasenovac. Kaže da je prikupio 30.000 do sada nepoznatih dokumenata i da će u knjizi i DVD-u „Mit o Jasenovcu“ taj mit – demistificirati.
 
Prema onome što je najavio po medijima, on tvrdi da je Jasenovac bio samo sabirni i radni logor, a ne i logor smrti, broj žrtava smanjuje za nekoliko desetaka puta, pa umjesto 80.000 do 100.000 ubijenih i umrlih u Jasenovcu, što je brojka oko koje se slažu svi ozbiljni istraživači, on navodi da je broj žrtava svega par tisuća, a na dijelu logora preko Save u Gradini u Bosni i Hercegovini – svega 128!
 
Dalje, on tvrdi da u Jasenovcu nije bilo likvidacije djece, međutim znanstveno je verificirana brojka da je u Jasenovcu zbog bolesti, glasi i neljudskih uvjeta života umrlo ili bilo ubijeno 20.101 dijete, u najvećem broju djeca dovedena sa Kozare.
 
Povjesničar Hrvoje Klasić za Radio Slobodna Europa kaže kako nije čitao Leljakovu knjigu niti vidio dokumentarac, pa da ne može komentirati, ali da je sve što je od Leljakovih dosadašnjih nazovi historiografskih radova imao u ruci - „školski primjer povijesnog revizionizma i negacionizma.“ Primjerice, u emisiji u kojoj je gostovao zajedno s Klasićem Leljak je kazao kako postoji Titova čestitka iz svibnja 1945, u kojoj generalu Kosti Nađu čestita na likvidaciji 140.000 Hrvata. Čim je stigao kući, Klasić je provjerio taj podatak i ustanovio da taj dokument – ne postoji!
 
„Postoji telegram u kojem Tito čestita Kosti Nađu na uspješnim borbama za oslobođenje Jugoslavije. Niti se spominju brojke, niti se spominju Hrvati! Drugi je slučaj vezan uz njegov dokumentarni film o zločinima nakon Bleiburga gdje ima toliko materijalnih pogrešaka – od toga da kaže da se jedan komandant zvao Peko Dapčević Koča, pomiješao je imena, citirao je neke izjave o Marxu za koje je dokazano da su falsifikati…“, kaže on.
 
Ono što radi Leljak uobičajeno je u Hrvatskoj i svijetu kada se radi o revizionizmu, kaže Klasić, koji je - za razliku od Leljaka - znanstvenik.
 
„Uzmete dio nekog dokumenta i zanemarite ostatak, ili uzmete jedan cijeli dokument, ali zaboravite tisuću drugih i na temelju toga stvarate svoju konstrukciju. To je vrlo slično Jakovu Sedlaru i upravo to se radilo prilikom snimanja njegovog filma o Jasenovcu“, kaže.
 
Od takvog pristupa temama iz nedavne povijesti može biti samo štete, zaključuje Klasić:
 
„Mislim da je to jako štetno za ovakvo hrvatsko društvo koje pokazuje svu krhkost kada je u pitanju prošlost, tako da će ovakvi uradci samo još doliti ulje na vatru, one koji ne znaju – zbuniti, a one koji znaju – razočarati.“

Leljakova knjiga i dokumentarac biti će predstavljeni na niz lokacija po Hrvatskoj, velikim dijelom u prostorijama u vlasništvu Katoličke crkve – u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu, u Pastoralnom centru svetu Bono u Vukovaru, u Rijeci u svetištu u Auli svetog Ivana Pavla II na Trsatu,ali i u javnim prostorima – vinkovačkom kazalištu, sisačkom Hrvatskom domu i drugdje. Leljak je najavio da će krajem listopada knjigu i DVD predstavljati po Hercegovini.
 
Leljak se među ostalim pohvalio da je u banjalučkom arhivu našao kuharicu iz Jasenovca sa preko 300 recepata kolača, i da će je objaviti, vjerojatno kao dokaz kako se u Jasenovcu navodno dobro jelo. Međutim, činjenice su bitno drugačije. U vrijeme najveće gladi u logoru Stara Gradiška 1944. godine logorašica Anđela Heder je – da zavara glad – prikupila od drugih logorašica recepte i sakupila ih u malu rukom izrađenu knjižicu. Knjižica je sačuvana, u siječnju 2013. u jasenovačkom muzeju je priređena mala izložba o autorici, a posjetiteljima su ponuđeni kolači ispečeni po njenim receptima.

 

(Vijesti.ba / RSE)


Komentari - Ukupno 50

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još