Sarajevo 10 °C Srijeda 26.09.


11.09.2018. / 00:18h Regija - Američki republikanski senator

Ron Johnson: Njemačka ima crvene linije u pitanju Srbije i Kosova, SAD ne

Ron Johnson: Njemačka ima crvene linije u pitanju Srbije i Kosova, SAD ne
Rekao bih da je Njemačka podvukla crvenu liniju u odnosu na to koliko će daleko ići u rješavanju pitanja odnosa Srbije i Kosova, dok Sjedinjene Američke Države nisu, kaže američki republikanski senator i predsjedavajući Odbora za unutrašnju sigurnost Ron Džonson (Ron Johnson), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On dodaje da je američki stav prilično konzistentan po pitanju moguće promjene granica između Kosova i Srbije, a to je da rješenje mora doći od strana u sporu.
 
Džonson u Beogradu boravi u ponedjeljak, nakon posjete Grčkoj, Makedoniji i Kosovu.

U intervjuu za RSE govori i o uticaju Moskve na Balkanu, odgovara na pitanje da li će predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) posjetiti regiju, ali najprije poziva Kosovo i Srbiju da se ugledaju na trenutno aktuelni primjer rješavanja višedecenijskog spora Grčke i Makedonije:

“Ovo je trenutak za uspostavljanje stabilnosti, većeg mira i prosperiteta. Proveo sam dva dana u Grčkoj, jedno prijepodne u Makedoniji, jedno veče na Kosovu i sada sam u Srbiji. Grčka i Makedonija imaju realnu šansu da riješe spor vezan za promjenu imena države koji traje dvadeset sedam godina. Smatram da obje zemlje imaju veoma odvažne premijere koji sagledavaju šta je u interesu naroda. Mislim da taj primjer može koristiti Srbiji i Kosovu koji, po meni, vode veoma ozbiljne pregovore kako bi riješili međusobni višegodišnji sukob."
 
RSE: Od vaše prethodne posjete Srbiji u februaru, dogodilo se nešto što niko nije očekivao, a to je otvaranje diskusije o potencijalnoj izmjeni granica između Srbija i Kosova. Zbog toga vam moram postaviti sljedeće pitanje – da li je to prihvatljivo za zvaničnike SAD-a?
 
Džonson: Mislim da je naš stav prilično konzistentan, a to je da rješenje mora doći od strana u sporu, iako se do tog rješenja neće lako doći. Rešenje mora doći od strane rukovodstva i naroda Srbije i Kosova. SAD se tu samo kako bi podržale i ohrabrile rješenje spora. Želimo da rukovodstvu obje strane damo prostor da budu fleksibilni i kreativni, da pronađu rješenje za ovaj izuzetno težak problem. Ja sam ovdje prevashodno kako bih pružio takvu vrstu podrške i podstreka.
 
RSE: Kakav ste utisak stekli, da li su srpski i kosovski zvaničnici zaista ozbiljni kada kažu da bi podjela mogla biti rješenje višedecenijskog problema?
 
Džonson
: Mislim da su ozbiljni kada je riječ o pronalaženju rešenja. Ponavljam, mi nećemo ništa nametati, rešenje mora proizaći iz tih razgovora. Ja razumijem zabrinutost ljudi i ta zabrinutost je legitimna zbog opasnosti domino efekta, ali rješenje ćemo prepustiti rukovodstvu Srbije i Kosova i potom ćemo to rješenje razmotriti i izraziti naš stav i potencijalnu zabrinutost po pitanju istog.
 
RSE: Mnogi su eksperti, aktivisti i politički analitičari koji otvoreno upozoravaju na opasnost negativnih posljedica na region, na Balkan. Šta mislite o takvoj vrsti komentara?
 
Džonson
: Mislim da je takva vrsta zabrinutosti legitimna, ali isto tako vjerujem da su srpski i kosovski lideri toga takođe svjesni, te to mora biti ukalkulisano u svaku vrstu rješenja. Ali ponavljam, mi nismo ovdje da bismo diktirali o čemu treba diskutovati, šta treba razmotriti i kakvo konačno rješenje treba da bude. Mi smo ovdje da ohrabrimo i pružimo podršku.
 
RSE: Da razmotrimo i drugačije gledište. Neke države, prije svega Njemačka, kategorički je protiv bilo kakve promjene granica između Srbije i Kosova. U čemu se konkretno razlikuju stav Njemačke i SAD-a?
 
Džonson:
Rekao bih da su oni povukli crvenu liniju, dok mi nismo. Ali mi veoma podržavamo dijalog koji predvodi Evropska unija u smislu približavanja dvije strane. Pozdravljamo taj dijalog, ali ne podvlačimo nikakvu crtu.
 
RSE: Siguran sam da ste vidjeli da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proveo ovaj vikend na Kosovu. Tokom protesta u sjevernom dijelu Mitrovice, koja je podijeljen grad, on je spomenuo Slobodana Miloševića kao, citiram, “velikog srpskog vođu”. To je izazvalo mnoge negativne komentare širom regiona u protekla dva dana. Šta mislite o tome? O takvom zaključku, opisu Slobodana Miloševića?
 
Džonson
: Drago mi je da je predsjednik Vučić mogao da ode na Kosovo i izrazi svoje stavove. Nisam imao priliku da pročitam cijeli njegov govor i ne bih da dajem bilo kakav komentar prije nego što se upoznam sa kontekstom i njegovim govorom u cijelosti.
 
RSE: Ali da li vas je takav zaključak iznenadio?
 
Džonson
: Ja ne bih tako opisao Miloševića.
 
RSE: Kako biste ga vi opisali?
 
Džonson
: Ne bih ga opisao kao velikog vođu.
 
RSE: Ovih dana vodi se diskusija o novom kursu Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji. U julu nakon posjete Vašingtonu predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, na primjer, izjavila je da je administracija predsjednika Trampa spremnija da sasluša poziciju Srbije u vezi sa Kosovom nego što je to bio slučaj ranije. Da li je pitanje Kosovo otvoreno za Sjedinjene Američke Države?
 
Džonso
n: Premijerka je bila u Vašingtonu kako bi prisustvovala obilježavanju sto godina od kada je [28. predsjednik SAD, prim. aut.] Vudro Vilson podigao srpsku zastavu iznad Bele kuće, prepoznajući ogromnu žrtvu koju su podnijele Srbija i njen narod tokom Prvog svjetskog rata. Vjerujem da je premijerka prepoznala, uzimajući u obzir kontekst, sam događaj i prisustvovao velikog broja kongresmena, inače i sam sam prisustvovao ceremoniji, dubok nivo podrške za srpski narod u njihovom naporu da stabilizuju situaciju u svojoj zemlji, ovdje na Balkanu i ostvare prosperitet i bolje mogućnosti. To je priznanje da je Amerika uz srpski narod i mi želimo da vidimo uspjeh ove nacije.
 
RSE: U izvještaju organizacije Fridom haus (Freedom House) stoji da je Srbija od država u regionu nazadovala u pogledu demokratije u 2017. godini, više nego druge zemlje u regionu. Da li se slažete sa tim? Navode, između ostalog da je Aleksandar Vučić jedan od političara koji je odgovoran za to.
 
Džonson
: Nisam pročitao taj izvještaj. Koliko ja shvatam, predsjednik Vučić je posvećen članstvu Srbije u Evropskoj uniji (EU), a naravno ukoliko imate želju da postanete članica EU, morate da se pokažete u smislu demokratskih institucija, vladavine prava, nezavisnog sudstva, slobode medija. Ukoliko je to težnja predsjednika Vučića, očigledno je da će morati da se uskladi sa zahtjevima Evropske unije. Mislim da je to veoma dobro za Srbiju.
 
RSE: Kakva su vaša očekivanja u pogledu predstojećeg referenduma u Makedoniji?

Džonson: Bio sam ohrabren tokom razgovora sa premijerom Zaevom, kao i sa opozicionim liderima, ne baš sa liderima, ali sa predstavnicima opozicionih stranaka u Parlamentu. Oni ohrabruju ljude u Makedoniji da izađu na referendum i izraze svoju volju i na taj način saopšte svojim liderima šta je to što oni misle o sporazumu [oko imena, prim. aut.] I to je nešto što ja svakako pozdravljam. Imate pravo glasa, bilo bi šteta da ne iskoristite to svoje pravo. Postoji uvjerenje da će referendum proći, nadamo se da neće biti bojkota i da će na birališta izaći veliki broj glasača. To bi bilo odlično.
 
RSE: Šta će biti poruka administracije SAD-a svim onim građanima Grčke koji su masovno protestovali zbog ovog referenduma, zbog sporazuma koji su postigli premijeri Grčke i Makedonije Aleksis Cipras i Zoran Zaev?
 
Džonson
: Prije svega, kada protestujete, vi iskazujete svoje pravo kao slobodan čovjek i to je dobra stvar. Vjerujem da bih se obratio onim građanima Grčke i građanima Makedonije koji ne podržavaju sporazum, jer to je nepopularno u obje države. I vrlo često, otkako sam se obreo u politici, kada rješenje nije popularno na obje strane, možda je to upravo znak da ste našli pravo mjesto za postizanje rješenja. Ovo su problemi koji dugo traju i za njih nema lakog rješenja. Stoga bih želio da pohvalim političku hrabrost dvojice premijera koji su postigli dogovor o nečemu za šta su znali da neće biti popularno među narodom u Grčkoj ni među narodom u Makedoniji i to nam možda upravo pokazuje da je to pravo rješenje. Zaista imam osjećaj da će jednom, ako ovaj sporazum bude ratifikovan, narod Grčke i Makedonije shvatiti da je to bila ispravna stvar.
 
RSE: Razgovarajmo o uticaju Moskve u ovom regionu. Gdje prepoznajete, da tako kažem, negativan dio ruskog uticaja u ovom regionu – u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, na Kosovu, u BiH?
 
Džonson:
Pre svega, to je za žaljenje, jer bih zaista želio da Rusija prihvati pruženu ruku zapada i da u potpunosti integriše svoju ekonomiju sa zapadom, da prekine sa agresijom – kao što je invazija na Gruziju, nelegalna okupacija Krima, invazija na Ukrajinu, zamrznuti konflikt u Transnistriji (regija u Moldaviji, prim.aut.), miješanje na Baltiku, širom regiona, pa i u našoj zemlji. Nažalost, oni imaju on-line uticaj. Želio bih da Rusija bude prijateljski rival, ali je nažalost prije suparnik.
Oni u Istočnoj Evropi, zaista ne nude ništa u kontekstu ekonomskog prosperiteta. Destabilizuju situaciju. To je, ponavljam, za žaljenje. Nadam se da će Vladimir Putin promijeniti mišljenje i shvatiti da je za Rusiju najbolji put saradnja. Dakle, ne destabilizacija, već saradnja sa državama kao što su i Srbija i SAD i evropske sile, kako bi pomogli da se uspostave mir i stabilnost u Evropi i u svijetu.
 
RSE: Da li ste zabrinuti zbog veza koje Rusija pravi sa nacionalističkim, desničarskim organizacijama ovdje u Srbiji, sa organizacijama koje demonizuju NATO, multikulturalnost... Da li to predstavlja opasnost po regionalnu stabilnost?
 
Džonson
: To jeste opasno po regionalnu stabilnost. Ponavljam - u ovom trenutku Rusija ne nudi ništa pozitivno. Oni imaju on-line uticaj, a jedino što mogu da ponude je destibilizacija. Ako pogledate EU i SAD - zapad, te ekonomije predstavljaju trideset triliona, dok je Rusija vjerovatno ispod dva triliona. Dakle, ekonomska budućnost Srbije, Balkana i Evrope, vjerovatno se nalazi u zapadnim demokratijama i slobodna tržišta kapitala pružaju čitav niz mogućnosti.
 
RSE: Da li se slažete sa ekspertima koji vjeruju da Rusija Balkan doživljava kao teren za ispitivanje granica mogućnosti?
 
Džonson
: To bi moglo biti ono što rade. Lično vjerujem da je njihova namjera destabilizacija. Oni ne nude ništa više od toga.
 
RSE: U augustu 2017. sugerisali ste predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se odupre ruskom zahtjevu po pitanju Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu. Da osoblju tog centra ne odobri diplomatski imunitet. Do danas se to nije dogodilo. Vjerujete li da se na osnovu toga može zaključiti da je Vučić prihvatio vaše sugestije?
 
Džonson:
Ne, vjerujem da je predsjednik Vučić donio svoju odluku. Ja sam iznio moj savjet. Mi, naravno, cijenimo činjenicu da nije dao diplomatski status tom humanitarnom centru, pod znacima navoda.
 
RSE: Šta je vaša najveća zabrinutost po pitanju centra u Nišu?
 
Džonson
: To zaista nije humanitarni centar. To je pokušaj dalje destabilizacije regiona.
 
RSE: Zbog čega to mislite?
 
Džonson
: Zato što vjerujem da je to suština programa Rusije i Putina.
 
RSE: Srbija se pridržava takozvane politike balansa, po pitanju NATO-a, Rusije, osim Evropske unije možemo reći. Mislite li da politika dvije stolice funkcioniše?
 
Džonson
: Vjerovatno ne, s obzirom na način kako se Putin i Rusija ponašaju trenutno. Ali, kao što sam ranije rekao, ja bih volio da imamo bolje odnose sa Rusijom, da nam Rusija ne bude protivnik. S moje tačke gledišta, to potpuno zavisi od ponašanja Putina i Rusije. Lopta je u njihovom dvorištu. Ukoliko hoće bolje odnose, moraju se ponašati bolje.
 
RSE: Da li će američki predsjednik posjetiti Srbiju. Po lokalnim provladajućim medijima on bi trebalo da dođe na Balkan do kraja 2018. godine.
 
Džonson:
Ja ne utvrđujem njegov raspored, ali bih volio da se to dogodi. Razlog zbog kog sam ja ovdje i zbog kog tako puno političara i članova naše administracije obraća pažnju na Srbiju i Balkan je u tome što smo zaista shvatili da je momenat takav da se mnoge dobre stvari mogu dogoditi i da želimo da to podržimo.
 
RSE: Gdje je Balkan na listi prioriteta administracije Donalda Trampa?
 
Džonson
: Mogu govoriti o mojim prioritetima. Ne mislim da sam neku zemlju u Evropi posjetio vise od tri puta. A ovdje sam sada po treći put. Jasno je da je ova regija visoko na listi mojih prioriteta, takođe i pomoćnika državnog sekretara Vesa Mičela (Wess Mitchell) imajući u vidu i njegove posjete.
 
RSE: Ovo je jako zanimljivo. Donald Tramp je iznenadio mnoge žitelje Balkana sa izjavom da su Crnogorci agresivni ljudi, koji mogu izazvati Treći svetski rat. Mogu li vas zamoliti za komentar te izjave?
 
Džonson
: Prije svega, ja sam predsjedavao Podkomitetom u vrijeme prijema Crne Gore u NATO. Takođe sam predsjedavao kada je Senat tu odluku ratifikovao sa 98 prema 2. Očigledno je da podržavam članstvo Crne Gore u NATO-u. Posmatram Crnu Goru kao našeg prijatelja i saveznika.
 
RSE: Mogu li vas onda pitati, da li je Donald Tramp bio ozbiljan?
 
Džonson:
Morate razgovarati o tome sa Donaldom Trampom. Ja samo iznosim moje mišljenje.

 

(Vijesti.ba / FENA)


Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!