14°C
Mostar 16°C
Tuzla 17°C
Banja Luka 18°C
Bihać 16°C
Powered by Dark Sky

06.08.2018 / 20:01 BiH - Obilježavanje u Prijedoru

26 godina od zatvaranja logora Omarska, traži se više od 700 žrtava genocida

26 godina od zatvaranja logora Omarska, traži se više od 700 žrtava genocida
Foto: Vijesti.ba
Danas se navršila dvadeset i šesta godišnjica od zatvaranja zloglasnog logora "Omarska".

Koncentracioni logor "Omarska" ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme agresije na BiH. Logor su organizirale lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. 
 
Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana. Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima. 
 
Danas je u organizaciji udruženja logoraša "Prijedor 92" i udruženja logoraša "Kozarac" pod pokroviteljstvom Saveza logoraša regije Banja Luka obilježena 26.godišnjica početka raspuštanja logora Omarska kad je najveći broj logoraša iz Omarske deportovan u logor Manjača i logor Trnopolje, dok je manje grupa logoraša ostala do 23.avgusta 1992 da bi se medijima prikazalo da logor Omarska nije ono što je prikazano ranije nego nešto sasvim drugo. Tada su logoraši dobili krevete i posteljine itd.

mirsad-duratovic-kozarski
 
Mirsad Duratović predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Vijesti.ba da je danas nizom obraćanja preživjelih logora obilježen dan zatvaranja logora.
 
"Obratila su se tri autora koji su napisali knjige o logoru Omarska, dva bivša logoraša koji su to što su preživjeli u Omarskoj i u drugim logorima autobiografski ukoričili u dvije knjige. Predstavljena je i knjiga magistra Jasmina Medića koji je dijete ubijenog logoraša, a također obratila se i bivša logorašica Nusreta Sivac, a prisustvom nas je počastio i naš uvaženi akademik Abdulah Sidran koji je obratio govorom na temu genocida koji je počinjen u Prijedoru", kazao je Duratović.
 
Naveo je da je to treći dan obilježavanja i da manifestacija nije jednodnevna.
 
"Pozvali smo ljude da svjedoče kako bi procesi koji su u toku na Sudu BiH se priveli kraju i kako bi odgovorni za zločine dobilli što veće kazne. Procesi nisu završeni a bez svjedoka Tužilaštvo ne može ništa napraviti", dodao je.
 
Teret presuda pripadnicima Vojske i Policije RS-a ukupno je 122. godine. Duratović navodi da je i jedan od njih sam osuđen na 122.godine i svi u zbiru po 122.godine ni to ne bi bila pravda za sve ono što su učinili.
 
"Teško je doći do pravde, ali smo zadovoljni što je došlo do procesa, i da je jasno utvrđeno ko su počinioci a ko su žrtve. Ne možemo reći da smo zadovoljni kaznama, jer ne mogu se učešća u ubistvima na stotinama i hiljadama ljudi osuditi na petnaestak godina, nakon dvije trećine kazne ga pustiti da danas šeta Prijedorom kao slobodan građanin, a mi još uvijek kosti žrtava nismo pronašli. Svi osuđenici i pred haškim tribunalom su danas slobodni ljudi. šetaju Prijedorom, a mi još tragamo za 700 žrtvama", kazao je Duratović.
 
Dodao je da su svjesni ograničenosti Suda BiH, da se procesi odugovlače ali da ipak ako logoraši budu insistirali na tome da se procesi vode i budu prijavljivali direktne izvršioce toliko će ih biti i osuđeno.
 
(Vijesti.ba)

Izdvajamo