Sarajevo 3 °C Ponedjeljak 19.11.


30.06.2018. / 19:58h BiH - Etnopolitike počele sa bojkotom EU

Zbog nedefiniranih stavova Brisela porastao euroskepticizam u BiH

Zbog nedefiniranih stavova Brisela porastao euroskepticizam u BiH
Podrška građana Bosne i Hercegovine ulasku zemlje u Evropsku uniju sve je manja. Posljednje istraživanje „Stavova građana o članstvu u EU i procesu integrisanja“ kojeg je provela Direkcija za evropske integracije (DEI) pokazalo je da bi 56,5 posto građana BiH na referendumu o članstvu, glasalo za ulazak BiH u Evropsku uniju.

Najveću podršku članstvu u EU, prema istraživanju DEI, dali su građani Brčko Distriktu 75,5 posto dok je ta podrška u entitetima manja, u Federaciji BiH 70 posto, a u Republici Srpskoj tek 30 posto.

O razlozima rasta "euroskepticizma" u Bosni i Hercegovini za Vijesti.ba govorili su Rasim Ibrahimagić ispred Inicijative za monitoring EU integracija BiH i Danijal Hadžović novinar i politički analitičar.

Ibrahimagić ističe da se podatak o smanjenju podrške građana i građanki Bosne i Hercegovine ulasku naše države u Evropsku uniju ne može posmatrati izolovano i okarakterisati kao odbacivanje ideje o integraciji BiH u EU, već više kao prisutnost jednog trenda kritičkog promišljanja o samoj Evropskoj uniji i cjelokupnom procesu integracija.

"Ovaj podatak, dakle, treba posmatrati najprije u kontekstu samog stanja unutar Unije, sve više prisutnih internih problema, nemogućnost rješavanja zajedničkih izazova, rast populističkih pokreta unutar sve većeg broja zemalja Unije, ali i neodlučnosti Unije da se jasno odredi prema dezintegracijskim procesima koji kontinuirano tinjaju unutar Bosne i Hercegovine", smatra Ibrahimagić.

Hadžović navodi da je sasvim logična stvar da i u BiH pada podrška članstvu u EU, jer je Unija u dubokoj krizi i među ljudima širom kontinentna sve je manje optimizma i entuzijazma po pitanju njene budućnosti.

"Imate izlazak Velike Britanije iz EU, u Italiji je na vlast došla koalicija lijevih i desnih euroskeptičnih populista, u čitavoj istočnoj Evropi na vlasti su izrazito konzervativne euroskeptične stranke, koje prihvataju evropske fondove ne i evropske vrijednosti, u Austriji je na vlasti izrazito desničarska koalicija, u Njemačkoj je neizvjesna pozicija Angele Merkel...  Prije nekoliko godina smo mogli govoriti o rastu euroskeptične populističke desnice u Evropi, danas je već  to jedna od najsnažnijih opcija na kontinentu koja u mnogih državama u rukama drži vlast. Da biste uopće i mogli imati jednu složnu, kohezivnu i uspješnu političku zajednicu, vi morate imati zajednički sistem vrijednosti, barem u onom pogledu prihvatanja zajedničkog konstitucionalno okvira jednakog za sve i nekog jedinstvenog političkog identiteta. To EU nažalost nikada nije uspjela ostvariti. Previše je tu različitih, međusobno nekompaktnih mentaliteta, kultura, vrijednosti, historija, stepena razvijenosti, različitih političkih i ekonomskih sistema koji se nisu uspjeli integrisati u potpuno funkcionalnu zajednicu. Prednosti poput zajedničkog tržišta i otvorenih granica nažalost nisu dovoljan motiv koji bi anulirao sve te unutrašnje suprotstavljenosti koje postoje u EU", kazao je Hadžović.

Ibrahimagić napominje da se informisanost stanovništva o Evropskoj uniji vremenom povećava, te su građani i građanke BiH svjesniji i negativnih posljedica koje članstvo može eventualno donijeti.  

Ipak, on smatara da građani u BiH od EU  zvaničnika još uvijek očekuju "udaranje po prstima" domaćih političara i političarki kada ovi ne obavljaju posao koji se od njih očekuje u procesu EU integracija, navodeći da to ipak nije slučaj.

"Iz Brisela je sve više prisutna politika popuštanja u želji da BiH uhvati korak za drugim zemljama regije u ovom procesu, pa makar i prividno", kaže Ibrahimagić.

Drugi kontekst koji je bitan za ovaj podatak, naglašava Ibrahimagić, je dovođenje procesa EU integracija do besmisla na domaćem lokalnom planu.

"Tromost naših institucija u rješavanju svih pitanja u vezi sa evropskim integracijama dovodi do zasićenja opšte populacije samom ovom temom. Ni izjave pojedinih domaćih zvaničnika da bi zarad rješavanja parcijalnih interesa čak stopirali i evropski put nikako ne doprinosi boljem stavu opšte populacije o samom ulasku u EU", kazao je Ibrahimagić.

Hadžović također smatra da drugi faktor sve manjeg oduševljenja prema EU u BiH treba tražiti i u samom pristupu EU prema našoj zemlji. On ističe niz političkih pitanja u BiH prema kojima EU nema jasan stav.

 "Evo ja sada postavljam pitanja, šta je to EU konkretno ponudila našoj zemlji? Koja je to vizija evropske Bosne i Hercegovine? Koji je to sistem vrijednosti, kakav ekonomski model, kakvo uređenje? Je li u EU trebamo kao građanska država ili pak nekakva troetnička konsocijacija u kojoj bez obzira na demokratsku većinsku volju glas muslimana treba da vrijedi jednu trećinu glasa kršćanina, dok tzv. „ostali“ politički de facto i ne postoje? Je li BiH treba da bude „federalizirana“ (čitaj: troentitizirana) kako to izglasava Evropski parlament kao rezultat lobiranja HDZ-ovih zastupnika, ili su pak „konstitutivni narodi“ suprotstavljeni temeljnim principma EU, kako je to Evropska komisija nedavno poručila? Problem je što na ovo pitanje nećete dobiti odgovor, jer ni unutar same Evropske unije glede ovih pitanja i toga šta su EU vrijednosti, ako je ikada i postojao, više ne postoji  konsenzus, posebno otkako na čitavom kontinentu rastu i na vlast dolaze populisti čiji uspjeh upravo i počiva na negiranju nekih od onih vrijednosti koje su se nekoć smatrale osnovom EU", rekao je Hadžović.

Sa druge strane u parlamentarom životu BiH prije samo par dana desio se svojevrsni presedan kada je čitava jedna grupacija stranaka pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora brutalno izgonorisala obraćanje evropskih zvaničnika u federalnom parlamentu, bojkotujući i njih i sjednicu parlamenta, a želeći time izraziti svoje nezadovoljstvo podrškom Evropske unije koja se tiče donošenja Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata.

Takvo ponašanje kompletne jedne politike predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci okarakterisao je kao ravnodušnost te politike prema članstvu BiH u Evropskoj uniji uopće.

"Tim bojkotom Hrvati, koji u vrlo visokom procentu posjeduju i hrvatsko državljanstvo - pa su samim tim i već Evropljani, pokazuju da im je skoro pa svejedno šta će biti sa BiH i hoće li ona ikada ući u Evropu.Njihova matična domovina, kako je predstavljaju dok ne dođu do suda, pa onda pobjegnu u BiH da ne bi otišli u zatvor, već je u Evropi i sasvim im je svejedno hoće li, kada i kako BiH ući u Evropu", rekao je Finci.

Kada se sve u obzir, onda ne treba pretjerano ni da čudi što smo u posljednjih godina najveći angažman EU u BiH vidjeli oko toga da se pod svaku cijenu poveća akciza na gorivo. Tu se, naime, radilo o konkretnom interesu: obezbijediti dovoljno budžetskih sredstava kako bi se kredit mogao uredno servisirati evropskim bankama. Građani su s druge strane dobili znatno skuplje gorivo. I kad postave takve prioritete, kakva je onda to u konačnici poruka EU za građane BiH?

Stoga ne treba ni najmanje da čudi što sve veći broj građana gubi BiH entuzijazam prema EU i traži alternative u nekim drugim državama. Za povratak povjerenja građana u evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, po svemu sudeći biće potreban radikalniji zaokret Brisela u politici prema bh.zvaničnicima, ali i konkretniji potezi domaćih zvaničnika na putu BiH ka EU.

N.H.

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 33

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još