Sarajevo 22 °C Srijeda 20.06.


12.06.2018. / 10:13h Intervjui - Bruce Berton za Vijesti.ba

Kriza nije neizbježna, Izborni zakon moguće riješiti za sat vremena

Kriza nije neizbježna, Izborni zakon moguće riješiti za sat vremena
Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Bruce G. Berton u otvorenom razgovoru za Vijesti.ba govori o političkim blokadama i izmjenama Izbornog zakona BiH, prihvatljivim rješenjima za izmjene ZKP-a, ali i odgovara na pitanje da li će uloga međunarodne zajednice biti aktivnija ukoliko ne dođe do domaćeg kompromisnog rješenja.

Sa ambasadorom Bertonom, između ostalog, razgovarali smo i o migrantskoj krizi, te aktivnostima Misije OSCE-a u BiH kada je u pitanju borba protiv korupcije. Pitali smo i da li su aktuelni predstavnici vlasti najsvjetliji primjer borbe protiv ove pošasti bh. društva.

Razgovarala: Nevena Ćosić   

- Nakon što ni posljednja u nizu rundi pregovora političkih stranaka sa predstavnicima Venecijanske komisije nije dala rezultate, da li je  iluzorno očekivati domaće rješenje za izmjene Izbornog zakona i hoće li međunarodna zajednica reagovati u slučaju paralize vlasti?

BERTON: Ne smatram da je nemoguće doći do kompromisa. Do rješenja se može doći, čak u roku od sat vremena, ukoliko lideri zaista iskažu volju da dođu do kompromisa. Kao što je to slučaj sa mnogim drugim pitanjima, vrlo je teško postići kompromis u ovoj zemlji. Ponekad se to smatra slabošću, a posebno u toku izborne godine.

Sigurno je da građani zaslužuju bolje, zaslužuju poštene i slobodne izbore. Takođe, građani zaslužuju da organi vlasti budu formirani nakon izbora. Građani ne zaslužuju ništa manje od toga.

Rješenje ili paraliza

- Nakon posljednjeg sastanka predstavnika pet političkih stranaka u FBiH sa ekspertima Venecijanske komisije bilo je govora o navodnom privremenom rješenju za izmjene Izbornog zakona, koje su usaglasili predstavnici međunarodne zajednice i većina stranaka u FBiH, izuzev HDZ-a BiH, koji je bio protiv. O kakvom rješenju je riječ i kako ga Vi tumačite?

BERTON: Čuo sam određene glasine, ali nisam bio detaljno upoznat o takvim diskusijama. Što se nas tiče, nije prekasno da se dođe do rješenja, naročito za pozicije koje se ne biraju direktno. Poznato mi je generalni stav da Izborni zakon ne treba mijenjati tokom predizbornog perioda, ali za one pozicije koje se ne odnose na direktan izbor, kao što je federalni Dom naroda, mislim da nije kasno.

Kriza u BiH nije neizbježna. Smatram da domaći politički lideri vrlo dobro znaju šta su mogućnosti i da mogu doći do rješenja, ukoliko ulože napor. Međunarodna zajednica želi da pomogne tako što će omogućiti diskusiju, ali neće nametati rješenja. Prema našem mišljenju, veća šteta bi bila ukoliko se odbije mogućnost da se naprave izmjene i dopune Izbornog zakona, nego ako se do njih dođe kasnije, čak i u toku izborne godine.

Nepostizanjem rješenja možemo doći do zakonodavne paralize, a to je nešto što BiH sebi ne može priuštiti. Da ne govorim o tome kakvu bi to poruku poslalo EU, imajući u vidu težnju BiH ka pridruživanju Uniji.

- Zvaničnici HDZ-a BiH i HNS često u javnosti Misiji OSCE-a u BiH prebacuju odgovornost za umanjivanje prava Hrvata, odnosno "dekonstituiranje". Tvrdi da se naime, i to vrlo glasno, da je međunarodna zajednica, uključujući i OSCE, u prošlosti donosila pogrešne odluke, naročito kada je riječ o Izbornom zakonu, te da su te odluke išle u korist Bošnjaka, a na štetu Hrvata. Da li je to tačno?

BERTON: Ne, to nije tačno. Od prvog trenutka fokus Misije OSCE-a u BiH jeste da se dođe do poštovanja ljudskih prava svih građana, bez obzira na njihovo vjersko ili etničko porijeklo, kao i političku opredijeljenost, odnosno kojem glasačkom tijelu pripadaju. U našem radu vodimo se Dejtonskim mirovnim sporazumom, zatim odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH.  

Za nas to ne predstavlja nikakvo "dekonstituisanje", odnosno urušavanje konstitutivnog statusa. No, to se možda odnosi na period kada zakonodavci nisu činili dovoljno da implementiraju odluke Ustavnog suda BiH. Ponovo bih da naglasim da u radu Misije OSCE-a u BiH težimo da obezbjedimo jednakost svih konstitutivnih naroda.

berton-nevena-1

- Zbog čega se sada Misija OSCE-a fokusira na, uslovno rečeno, tehničko nadgledanje izbornog procesa, kada je ova organizacija u prošlosti aktivnije sudjelovala, pa čak i kreiranju Izbornog zakona?

BERTON: Misija OSCE-a je prisutna u BiH  od 1995. godine i dio našeg izvornog mandata ticao se izbora. No, 2002. godine formirana je Centralna izborna komisija (CIK) BiH i mi smo te nadležnosti predali domaćim vlastima. Misija OSCE-a u BiH i dalje prati pitanja izbora, ali fokus se promijenio. Sada je fokus na tehničkim poboljšanjima koja bi doprinijela transparentnosti i sigurnosti izbora.

Naša Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) će takođe biti u BiH neposredno prije izbora i tokom njih. Obavljaće zadatke koje inače obavlja u smislu posmatranja izbora.

- Postoji li zabrinutost Misije OSCE-a zbog eventualne mogućnosti netransparentnosti i izbornog inženjeringa na izborima u oktobru, budući da tehničke izmjene Izbornog zakona, koje između ostalog predviđaju uvođenje video-nadzora i skenere glasačkih listića, nisu usvojene?

BERTON: U svakom slučaju, zabrinutost postoji. Poznato je da je povjerenje javnosti na vrlo niskom nivou kada je u pitanju provođenje izbora. Slobodni i pošteni izbori su od  fundamentalnog značaja za društvo i državu da uvijek postoji bojazan  da bi taj proces neko mogao zloupotrijebiti. Napori koji unapređuju transparentnost i sigurnost izbora, poput uvođenja video-nadzora na glasačkim mjestima, skeniranja glasačkih listića, te uzimanja otisaka prstiju, teoretski su jako dobra ideja. Nadamo se da ne postoji niko ko se protivi takvim unapređenjima, bilo da je riječ o lokalnim liderima ili o predstavnicima međunarodne zajednice, ali je problem samo u implementaciji tih mjera.

Sam prijedlog tehničkih izmjena Izbornog zakona koji je bio u parlamentarnoj proceduri zapravo nije dao CIK-u BiH dovoljno vremena za uspostavljanje, testiranje i neku vrstu pilot-projekta, a da ne pominjem na koji način bi bili postavljeni skeneri i video-nadzor na glasačkim mjestima. U tom smislu, CIK-u BiH nije dato dovoljno vremena.

Prijedlog HDZ-a mimo EU standarda

- Druga goruća tema su izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku (ZKP). Devet ambasada u BiH, OHR i OSCE direktno su saopštile kako su HDZ BiH i SNSD stranke u kojima ne postoji istinski interes za pitanje izmjena ZKP-a. U zajedničkoj izjavi nedvosmisleno ste poručili kako je jasno da ove dvije stranke ne brine to što će njihovo nedjelovanje ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. Koliko je ovo direktno označavanje krivca važno, budući da to ranije nije bila praksa stranih diplomatija?

BERTON: Slažem se da je to pismo sadržavalo snažne izjave. U međunarodnoj zajednici postojala je bojazan  da će Ustavni sud BiH staviti van snage odredbe ZKP-a, koje je ranije proglasio neustavnim, te da bi to dovelo do pravnog haosa. Za nas u međunarodnoj zajednici bilo je važno da ne dođe do tog pravnog haosa, uključujući i to da međunarodna zajednica jasno istakne koga smatra odgovornim za zastoj u usvajanju izmjena ZKP-a. Zapravo se i u ovom slučaju ne radi o nametanju, nego pokušavamo da pomognemo u  jačanju domaćih institucija, kako bi one provodile zakone i pravila koja pomažu BiH.

- Kako tumačite odgovor koji je stigao od lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića? On je u pismu predstavnicima međunarodne zajednice, između ostalog, poručio da ovakav stav međunarodne zajednice "nema nikakve veze sa stvarnošću", da je "tendenciozan i ničim utemeljen". On smatra da su ovakvi  istupi međunarodne zajednice "zasnovani na nepotpunim informacijama, nepotrebno doprinose stvaranju negativne percepcije javnosti", te da njeni predstavnici "izvan svih standarda sudjeluju u politizaciji jednog važnog unutardržavnog pitanja u predizbornoj kampanji", čime postaju "dio nje, što je apsurdno".

BERTON: Reći ću samo da se nama sudi po našim djelima, a ne po našim riječima. Ostavio bih  izjavu međunarodne zajednice onakvom kakva jeste.

- Očekujete li da će izmjene ZKP-a biti usvojene, odnosno da će domaći politički akteri iznaći rješenje koje je prihvatljivo svima, a koje će biti u skladu sa međunarodnim standardima?

BERTON: Očekivao bih da dođe do izmjena ZKP-a. Između prijedloga koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri može doći do određenog usaglašavanja, jer se oni tiču dvije teme. Prva tema su posebne istražne radnje, a druga tema tiče se zaštite svjedoka.

Dva prijedloga izmjena ZKP-a su bliska i mogu se usaglasiti kada je u pitanju zaštita svjedoka. Što se tiče posebnih istražnih radnju, prijedlog SDA je usaglašen sa evropskim standardima, dok prijedlog HDZ-a BiH to nije.

Postojala je radna grupa koja se bavila usaglašavanjem ovih prijedloga. OSCE je u toj radnoj grupi bio posmatrač. Mi smo zabrinutost po pitanju odredbi o posebnim istražnim radnjama iskazivali još u januaru, te nekoliko puta kasnije. Dogovoren je određeni tekst sa kojim mi nismo mogli da se složimo, imajući u vidu međunarodne standarde. No, smatram da bi trebalo doći do usaglašavanja i teksta zakona koji bi ispunio te međunarodne standarde.

berton-nevena-2

Migrantska kriza

- Jedan od zaključaka PIC-a odnosi se i na migrantsku krizu kojom je BiH pogođena. Politički direktori Upravnog odbora PIC-a pozvao je političke i institucionalne lidere u BiH da provedu Akcioni plan hitnih mjera Vijeća ministara BiH za rješavanje humanitarnih i sigurnosnih aspekata sve većeg priliva migranata u BiH. Jeste li zadovoljni načinom na koji bh. vlasti tretiraju pitanje migranata i postoje li eventualno preporuke Misije OSCE-a koje bi trebalo da usvoje?

BERTON: Misija OSCE-a u BiH podržava implementaciju Akcionog plana hitnih mjera Vijeća ministara BiH i prepoznajemo da je ovo pitanje za organe vlasti na državnom nivou. Iako je to državno pitanje, mi podržavamo i ohrabrujemo saradnju sa organima vlasti na lokalnom nivou tj na svim nivoima. Misija OSCE-a u BiH nije vodeća organizacija po ovom pitanju, već su to UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije. No, ono što druge organizacije, za razliku od OSCE-a, nemaju jeste terensko prisustvo, naročito u mjestima kao što je Drvar kroz koji prolazi mnogo migranata na putu ka svom cilju. Misija OSCE-a u BiH ima osam terenskih kancelarija i možemo pratiti ne samo kuda migranti idu i šta rade, nego i da li je odnos prema njima human i da li je zadovoljavajući odgovor organa vlasti.

- Kakvi su zaključci? Je li se pokazalo da je odgovor vlasti BiH zadovoljavajući kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava migranata?

BERTON: Kada je u pitanju humanost prema migrantima, mislim da je dosadašnji odgovor razuman, s obzirom na kapacitete koje na raspolaganju imaju organi vlasti u BiH, poput broja policajaca Granične policije, centara za prihvat migranata, uzimanja biometrijskih podataka i slično. Smatram da bi situacija bila mnogo teža u slučaju većeg priliva migranata, jer institucije nemaju kapaciteta da  odgovore na veći priliv migranata.

Korupcija podriva demokratiju

- Misija OSCE-a je, u skladu s reformskom agendom BiH, pojačala aktivnosti na polju borbe protiv korupcije. Na šta se to konkretno odnosi?

BERTON: Misija OSCE-a u BiH je u proteklih godinu i po povećala opseg svojih aktivnosti, naročito u vezi sa  projektom koji finansira SAD, a koji se odnosi na monitoring predmeta borbe protiv korupcije. U okviru tog projekta analizirali smo završene predmete borbe protiv korupcije u proteklih sedam godina, te smo iznijeli određene preporuke, koje se odnose na usklađivanje zakona na svim nivoima, te jačanje kapaciteta sudija i tužilaca da se bave najsloženijim predmetima borbe protiv korupcije.

Italija ove godine predsjedava OSCE-om. U saradnji sa njima, počeli smo, a uskoro ćemo i završiti, projekat čiji je cilj definisati šta su zadaci organa vlasti na zakonodavnom i izvršnom nivou u borbi protiv korupcije. Takođe sarađujemo  sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kako bismo ustanovili šta je potrebno za poboljšanje njihovog rada, ne samo u zakonodavnom smislu, nego i u smislu poboljšanja rada sa antikorupcijskim timom.

- Nedavno ste upozorili da je korupcija prijetnja dugoročnoj stabilnosti BiH. U kojoj mjeri ovakva upozorenja relevantnih međunarodnih organizacija dopiru do odgovornih ljudi na vlasti  u BiH?

BERTON: Korupcija je prijetnja jer podriva demokratiju, slabi ekonomiju, te strane tj sve vrste investicija. Ako želite da imate funkcionalnu, demokratsku državu, morate imati vladavinu prava, a da ne pominjem smanjenje nivoa povjerenja koji obični građani imaju u svoje organe vlasti.  Mi shvatamo da je nivo korupcije u BiH takav da će iskorjenjivanje ove pošasti potrajati. Taj napor je dugoročan i uključivaće ne samo međunarodnu zajednicu, građane, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, nego i političke lidere i vođe institucija. Upravo te vođe bi trebalo da budu najsvjetliji primjer.

- Prema Vašem mišljenju, može li se konstatovati da politički lideri i vođe institucija danas nisu taj najsvjetliji primjer o kojem govorite? To bi Vam sigurno kazali brojni građani BiH.

BERTON: Mislim da je pošteno reći da korupcija prožima sve nivoe bh. društva.


(Vijesti.ba)