19°C
Mostar 29°C
Tuzla 25°C
Banja Luka 23°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

17.05.2018 / 20:32 BiH - Huskić i Ćerimagić za Vijesti.ba

Analitičari o Samitu: Umjesto riječi preći na konkretna djela

Analitičari o Samitu: Umjesto riječi preći na konkretna djela
Foto: Vijesti.ba
Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana je neupitna, ali u proces daljeg proširenja Evropske unije novim članicama treba ići oprezno, poručili su danas zvaničnici EU i zemalja članica u Sofiji, na samitu EU - Zapadni Balkan.

Domaćin skupa bio je premijer Bugarske Bojko Borisov, a okupio je šefove država ili vlada zemalja članica EU i čelnika šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Delegaciju naše zemlje predvodio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Učesnici Samita usvojili su Sofijsku deklaraciju kojom je EU potvrdila jasnu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, a države tog regiona da je ta perspektiva njihov strateški cilj.

Mršavo osmišljena Reformska agenda

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić smatra kako je trenutno u većini zemalja članica EU vrlo nepopularno pružati podršku proširenju EU.

- To se jasno vidi iz sadržaja rasprava o otvaranju pregovora o članstvu s Albanijom i Makedonijom, a koje se ovih dana vode u glavnim gradovima zemalja članica EU. U tom svjetlu, okupljanje i poruke EU lidera u Sofiji su i hrabre i odgovorne. Ali, građani regiona odavno nisu impresionirani riječima i žele konkretne promjene nabolje u svakodnevnom životu - rekao je Ćerimagić za Vijesti.ba.

Prema njegovim riječima, Samit u Sofiji, obećanja o većim investicijama, ali i nedavna strategija Evropske komisije koja je obećala intenzivniji i obimniji rad sa zemljama zapadnog Balkana, BiH su zatekli u godini kada gleda na posljednje četiri godine i obećanje velikih rezultata u provedbi Reformske agende, kada očekuje objavu mišljenja o zahtjevu za članstvo u EU, ali i Općih izbora, pa onda koalicionih pregovora i sastavljanja novih vlada.

adnan-cerimagic-cms

- Bilo bi dobro da taj splet okolnosti BiH, ali i Evropska komisija i zemlje članice EU, prepoznaju i iskoriste da do 2022. godine naša zemlja ostvari konkretan i značajan napredak, onaj koji će osjetiti i građani i privreda, ali i sama EU - navodi Ćerimagić.

Ako se vratimo u maj 2014. i strašne poplave koje su došle nakon protesta u februaru, nastavlja, mnogi su u EU i u samoj BiH prognozirali svakakve crne i najcrnje scenarije, od ustavnog i političkog, pa do društveno-ekonomskog kolapsa.

- U maju 2018. vidimo da je BiH još uvijek tu, da je zahtjev za članstvo u EU predan, da su pitanja na Upitnik odgovorena, usvojeno nekoliko strateških dokumenata. pripremljeno nešto planova za infrastrukturne projekte, i da je došlo do određene provedbe mršavo osmišljene Reformske agende. Ali, i da građani i privreda ne osjete skoro nikakve promjene u svakodnevnici - mišljenja je Ćerimagić.

Naglašava kako se u ovom trenutku, uoči izbora, o BiH ponovo - kako u njoj samoj, tako i u EU - govori u crnjim i najcrnjim scenarijima za period do 2022. godine.

- Ali, ako smo šta naučili iz posljednje četiri godine, onda je da svi - kako EU, tako i sama BiH - moraju biti ambiciozniji, te od vlada i parlamenata u BiH tražiti da urade puno više. Zato bi bilo korisno da Evropska komisija svoje mišljenje o BiH objavi do novembra ove godine, pa da sve nove bh. vlade kao bazu za svoje koalicione sporazume i rad uzmu nalaze i preporuke iz tog mišljenja, od zaštite potrošača i sigurnosti hrane, do unapređenja javne uprave i sigurnosti saobraćaja, te da dio programa vlada bude i sve ono što EU nudi BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana u narednom periodu, od današnjeg i londonskog obećanja ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju, do rigoroznijeg, dubljeg i jasnijeg rada na vladavini prava i borbi protiv korupcije - istakao je Ćerimagić.

Smatra da bi uz jedno takvo, u odnosu na posljednje četiri godine, ambicioznije opredjeljenje novih bh. vlada mogao doći i kandidatski status, na način kako su ga dobile i Crna Gora, Srbija i Makedonija.

- Otvaranje pregovora bi onda moglo doći kada bh. vlade urade svoj obimniji domaći zadatak, te ostvare napredak u provedbi planiranog. S jednim takvim, puno ambicioznijim i širim planom, od Evropske komisije u februaru obećanom posvećenijem i kvalitetnijem praćenju stanja zemalja zapadnog Balkana, građani i privreda u BiH bi se mogli nadati pozitivnoj promjeni u svakodnevenici. To je na kraju krajeva i cilj današnjeg okupljanja i politike EU u BiH i regionu - poručio je Ćerimagić.

Tvrdoglavo ignorisanje suptilnih signala

Politički analitičar Adnan Huskić u razgovoru za Vijesti.ba današnje okupljanje u Sofiji ocijenio je izuzetno značajnim, prije svega što se radi o prvom Samitu te vrste još od Soluna 2003. Međutim, iako je na ovom skupu ponovo naglašena evropska budućnost država regiona, on prema Huskićevom mišljenju ne donosi ništa revolucionarno.

Huskić ističe kako trenutna pozicija u kojoj se nalazi BiH najbolje svjedoči o tome koliko je ona (ne)uspješna u izvršavanju svojih obaveza na svom evropskom putu.

- BiH je realno vrlo malo ili gotovo ništa uradila da riješi neke od uslova koje je EU ranije navodila kao ključne. Dakle, to je pitanje ustavne reforme, tačnije implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“. A znamo da su se u međuvremenu pojavile i još dvije presude koje se manje-više dotiču slične materije. Znači, kad se radi o poštivanju odluka ovog suda, BiH nije učinila ništa - upozorava Huskić.

adnan-huskic

U međuvremenu, EU je ipak otkočila proces i na kraju aktivirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bez da smo implementirali pomenute presude.

- Na neki način nam je i politički bilo sugerirano da je prerano za podnošenje aplikacije za članstvo, ali je svejedno i to prihvaćeno. Jednako tako nam je na kraju i kroz sam proces popunjavanja odgovora na Upitnik postalo jasno da postoje vrlo ozbiljni strukturni problemi u BiH u načinu funkcionisanja Mehanizma koordinacije. Međutim, mi te sve neke suptilne signale vrlo tvrdoglavo ignorišemo i nadamo se da će uvijek EU biti ta koja će reći: „OK, hajde eto, zarad nečega, daj da im ponovo malo (pro)gledamo kroz prste“ - navodi Huskić.

U periodu prije nego što dobije tačan datum otpočinjanja pregovora s EU, naglašava, BiH bi morala riješiti sveobuhvatnu reformu načina odlučivanja u BiH, odnosno postizanja političkog koncensuza oko pitanja evropskih integracija.

- Status kandidata mi još možemo i dobiti, nije ništa sporno. Ponovo će se neko moći zakititi perjem i reći: „Evo dobili smo status kandidata“. Međutim, za otpočinjanje pregovora BiH će morati zaista da napravi neke suštinske iskorake i za to će nam sasvim sigurno trebati nekoliko godina - zaključio je Huskić.

D.K.

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo