Sarajevo 16.7 °C Ponedjeljak 28.05.


16.05.2018. / 15:56h Intervjui - Tanja Fajon za Vijesti.ba

Na Balkanu retorika eskalira u sukobe, političari time manipuliraju

Na Balkanu retorika eskalira u sukobe, političari time manipuliraju
Potpredsjednica evropskih socijalista i zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon u intervjuu za Vijesti.ba govori o euroatlantskom putu BiH, neophodnosti izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, zapaljivoj retorici političara, problemu odlaska mladih, Samitu EU i zapadnog Balkana planiranom za 17. maj u Sofiji...

Razgovarao: Delvin Kovač

- Samit EU i zapadnog Balkana bit će održan sutra u Sofiji. Kakve poruke možemo očekivati sa tog skupa?

FAJON: Tako je, dugo očekivani Samit EU - zapadni Balkan je pred vratima. Mnogo godina poslije Samita u Solunu očekujem da će lideri vrlo jasno i konkretno podržati budućnost država zapadnog Balkana unutar Evropske unije. Ja u srijedu putujem u Sofiju, gdje će Stranka evropskih socijalista održati susret sa liderima iz naše političke porodice iz regiona i iz EU, na kojem ćemo još jednom izraziti jasan stav: zapadni Balkan je dio Evrope, budućnost regiona u EU nema alternativu. Naravno, deklarativno izjašnjavanje kako lidera EU, tako i lidera zapadnog Balkana mora da ide uporedo sa konkretnim rezultatima.

Krajem juna planiram posjetu u Sarajevu i iskreno se nadam da ćemo do tada imati dobre vijesti po pitanju proširenja EU i zapadnog Balkana, kao i konkretno BiH.

- Opšte je poznato da vi godinama podržavate BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji. No, koliko je BiH zapravo trenutno udaljena od Evrope?

FAJON: Vjerujem da je - ako pitamo ljude, građane BiH - veoma blizu i da oni sebe vide kao Evropejce, kao i da ne vide alternativu približavanju i članstvu u Evropskoj uniji. Koliko je BiH 'tehnički' i realno spremna da se pridruži EU - to je već sasvim drugo pitanje. Nažalost, napredak BiH je spor i mukotrpan, prevashodno zbog kompleksnog uređenja države i napornog puta do postizanja dogovora, što se često odražava u različitim stavovima članova Predsjedništva.

Već ispunjenje upitnika Komisije je trajalo veoma dugo, ali je dobra stvar što je u tom procesu zaživio mehanizam kordinacije, što u prijevodu znači da država može da govori jednim glasom o pitanjima EU.

- Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju u regionu zapadnog Balkana, s obzirom na opšteprisutnu zapaljivu retoriku kojom mnogi potenciraju mogućnost novog rata? Trebaju li građani BiH strahovati od novih sukoba?

FAJON: Posljednjih mjeseci smo svjedoci širenja zapaljive retorike u većini zapadnobalkanskih država, pojava koja nije strana tokom predizbornog perioda. Mislim da je realnije ocijeniti da političari nažalost to koriste za skupljanje političkih poena i manipulaciju ljudima, nego predvidjeti nove sukobe. Tačno je da je Balkan osjetljivo područje gdje događaji brzo eskaliraju u sukobe. Kao što je rekao Winston Churchill: „Balkan proizvodi više istorije nego što je može potrošiti.“

- Koliko je za BiH u tom smislu važan ulazak u EU i NATO?

FAJON: Ako se nadovežem na prethodno pitanje u vezi zapaljive retorike i sklonosti ka sukobima, mislim da su euroatlantske integracije veoma važne za BiH. Vjerujem da bi kao članica EU, BiH unutar svojih granica, kao i ostale države u regionu između sebe, bile manje sklone ka stalnim komešanjima, upotrebi zapaljive retorike i reciklaži sukoba iz prošlosti. Vjerujem da bi ljudi u ekonomskom i socijalnom smislu živjeli bolje, te bi nacionalistički i etnički motivisani konflikti bili u drugom planu. Također, i proces pomirenja u regiji, koji je dio procesa približavanja EU, ima jako bitnu ulogu.

- Smatrate li da Bosni i Hercegovini treba drugačije ustavno ustrojstvo/rješenje od trenutnog, s obzirom na to da preovladava mišljenje kako je Dejtonski sporazum nefukcionalan i da BiH s njim nema budućnost?

FAJON: To je pitanje koje već godinama lebdi nad glavom mnogih aktera u međunarodnoj zajednici. Sasvim logično, s obzirom na to da BiH ima dva entiteta, 10 kantona, Distrikt Brčko, 13 ustava, 14 zakonodavnih tijela i vlada, više od 150 ministara i preko 600 parlamentaraca. Potpuno je jasno da je u ovakvoj državi teško promijeniti i samo jedan zakon ili pravilo, a da ne pričamo o strateškim, dugoročnim i vizonarskim odlukama. Smatram da su izmjene Dejtonskog sporazuma potrebne, međutim moramo veoma dobro da razmislimo kako i na koji način. Do tada bi lideri BiH trebalo da daju sve od sebe da postanu fleksibilniji i konstruktivniji kada je u pitanju donošenje dogovora i sklapanje kompromisa. Zbog toga su izabrani i to duguju svojim državljanima.

- Lideri pet političkih stranaka iz FBiH nisu uspjeli postići dogovor oko izmjena Izbornog zakona. Šta možemo očekivati od oktobarskih izbora?

FAJON: Konstruktivan pristup, koji vodi do kompromisa i dogovora, to je ono što u ovoj priči nedostaje. Da postoji politička volja, došlo bi do dogovora o izmjeni Izbornog zakona. Ovako ćemo vjerovatno ponovo dugo posmatrati blokadu konstituisanja vlasti nakon oktobarskih izbora.

- S obzirom na to da je, prema mišljenju mnogih, u BiH već počela predizborna kampanja, koliko BiH u takvom okruženju može napredovati do kraja ove godine?

FAJON: Ponavljam, ako postoji politička volja, onda BiH može puno napredovati. Na kraju krajeva, sve te promjene, izmjene zakona, postepeno usvajanje novih standarda su tu zbog BiH i njenih državljana, ne zbog Brisela ili Evropske unije. Zbog složene strukture BiH su izbori vrlo česti, a predizborne kampanje dugotrajne, tako da ako situaciju posmatramo iz tog ugla, onda je teško da se ikada bilo šta promijeni. Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH ukazuje na to da je određen napredak postignut, međutim nedovoljan i postoji još mnogo područja gdje je potreban rad.

- Je li Bosni i Hercegovini neophodno pojačano prisustvo međunarodne zajednice, s obzirom na to da u brojnim pitanjima bh. političari ne mogu postići konsenzus?

FAJON: Od okončanja rata Dejtonskim sporazumom BiH je na neki način osuđena na pojačano prisustvo međunarodne zajednice. Ja vjerujem da bi predstavnici međunarodne zajednice voljeli da vide odlučnost i spremnost na dogovor kod lidera BiH, međutim često smo svjedoci upravo suprotnom scenariju. Volim ovu zemlju i njene ljude i drago mi je što imam priliku da se bavim BiH, ali isto tako priznajem da je ponekad veoma frustrirajuće to što se stiče utisak da predstavnici vlasti nisu toliko spremni da rade za ljude, već za lične interese.

- Iz Bosne i Hercegovine, ali i zemalja iz regiona, mnogo mladih odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim životom. Kako riješiti taj gorući problem?

FAJON: Odliv mozgova je veliki problem svih država zapadnog Balkana. Mladi, čija je motivacija ubijena nedostatkom mogućnosti za kvalitetne i dobre poslove, kao i uslove rada, bježe u inostranstvo gdje na osnovu svojih znanja i sposobnosti dobijaju mnogo bolje uslove. Tako države postepeno ostaju bez najvećeg potencijala za njihov razvoj. Mnogo njih bi voljelo da se vrate u svoje države ukoliko su im obezbijeđeni osnovni uslovi i zbog toga je važno raditi na poboljšanju kako vladavine prava, tako i ekonomskih i socijalnih uslova.

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 18

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još