Sarajevo 25 °C Nedjelja 22.04.


15.04.2018. / 22:27h Intervjui - Mirko Šarović za Vijesti.ba

Ne živi se od galame onih koji truju atmosferu i blokiraju EU put BIH

Ne živi se od galame onih koji truju atmosferu i blokiraju EU put BIH
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u intervjuu za Vijesti.ba govori o predstojećem sastanku u Ljubljani o poslovanju koncerna "Agrokor", izvozu jabuka u Rusiju, novom režimu u trgovini sa Turskom, ali i kočničarima evropskog puta BiH, kao i trogodišnjem radu aktuelnog saziva Savjeta ministara BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Početkom sedmice putujete u Sloveniju. Koji je povod putovanja?

ŠAROVIĆ: Da, u ponedjeljak putujem u Ljubljanu, gdje ću prisustvovati novom ministarskom sastanku o situaciji u vezi sa poslovanjem koncerna "Agrokor". Sastanak, kojem će prisustvovati resorni regionalni ministri, biće održan u utorak, 17. aprila, a domaćin je ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Slovenije Zdravko Počivalšek. Nova ministarska konferencija uslijediće nakon određenog perioda kada tema poslovanja "Agrokora" nije bila u fokusu interesovanja.

Na tom sastanku mi bismo trebali da sagledamo trenutno stanje u sistemu ''Agrokora'' i mjere koje su preduzete u posljednjem periodu. Poseban fokus biće na pitanjima uspješnosti rebrendiranja ''Mercatora'', te stanju dugova prema dobavljačima, ali i procjena dalje dugoročne održivosti sistema. 
Ovom prilikom mi ćemo iznijeti stajališta po pitanju firmi kćerki ''Agrokora'', te da li je došlo do stabilizacije ili pogoršanja u njihovom radu, da li je dug prema dobavljačima povećan ili smanjen. Posebno važno pitanje za BiH je proces rebrendiranja ''Mercatora''.

- Nedavno ste se u Moskvi susreli sa rukovodstvom Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije, a cilj sastanka bio je ukidanje zabrane izvoza jabuka iz BiH. Hoće li ishod biti pozitivan po bh. proizvođače?

ŠAROVIĆ: Sastanak u Moskvi bio je vrlo kvalitetan i za našu delegaciju prilično uspješan. Ruska strana izrazila je zadovoljstvo svime što smo mi, kao zemlja, odnosno Ministarstvo, u posljednje vrijeme učinili na unapređenju sistema, posebno kada je u pitanju trgovina voćem i povrćem sa Rusijom. To se odnosi na procedure, izdavanje fitosanitarnih certifikata, ali i onih koji se odnose na bh. porijeklo.

Zajednički smo konstatovali da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odnosno Uprava za zaštitu zdravlja i bilja, koja je kontakt tačka i odgovorna za implementaciju protokola koji smo potpisali sa Rusima, ima sada kompletan uvid u broj i površinu zasada sa voćem i povrćem, kao i uvid u listu izvoznika i njihove kapacitete. U stanju smo da garantujemo da sistem funkcioniše, kako to i traži ruska strana. To je ključni napredak. 

Unapređenje sistema već funkcioniše na izvozu kruške i drugog voća, koje nije bilo pod sankcijama. Ispitali smo sistem i konstatovali da funkcioniše, te da daje rezultate. 

Ipak, prije ukidanja zabrane izboza ruska strana želi još jednom da dođe u BiH, kako bi se na licu mjesta uvjerila u stanje o kojem smo govorili. Vjerujem da će do njihove posjete doći vrlo brzo i mi ubrzano radimo na tome. 

- Dobru vijest donijeli ste sa putovanja iz Turske. Naime, u Istanbulu je otvoreno privredno predstavništvo BiH, koje je prvo predstavništvo Spoljnotrgovinske komore BiH (STKBiH) u inostranstvu. Koliko je ovo značajan korak i kakve efekte očekujete? 

ŠAROVIĆ: Ovim predstavništvom upravljaće STKBiH, a Ministarstvo je sa svoje strane obezbijedilo logistiku, tačnije obezbijedili smo finansiranje najmanje dvije godine i osoblje, dok je turska strana besplatno dala prostor i plaća sve druge troškove. 

Bili smo brži od Srbije, kojoj je Turska takođe stavila na raspolaganje benefite kao BiH. No, mi smo ranije završili registraciju i osposobili predstavništvo da radi. Smatram da će ovo predstavništvo dati dalji podsticaj našoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji. 

Naš fokus će, osim trgovine, biti turizam i investicije. Prilikom nedavne posjete BiH, turski premijer je rekao da bi turskih investicija u BiH bilo i deset puta više kada ne bi bilo loših primjera turskih investicija, odnosno kada bi bile ispunjene obaveze koje stoje pred BiH. Očito je da je sada na nama da popravimo određene stvari kada je u pitanju investiciona klima. U tom smislu ćemo iskoristiti i predstavništvo koje smo otvorili u Istanbulu. 

- Kada govorimo o Turskoj, nedavno ste zatražili hitne konsultacije sa nadležnim organima ove države u vezi sa novim režimom u trgovini uljem, brašnom, šećerom i mesom. O čemu se radi?

ŠAROVIĆ: Reagovao sam na odluku turske strane, koja je objavljena u danu kada smo otvorili predstavništvo u Istanbulu. Ta odluka odnosi se na pitanje dalje trgovine sa nekoliko važnih proizvoda - ulje, šećer, brašno i glukozni šećer. 

Pretpostavljam da je javnosti poznato da smo, kroz ranije pregovore, obezbijedili značajne benefite za izvoz, posebno kada je u pitanju meso. Stoga bih želio naglasiti da sa Turskom imamo odličnu saradnju kada su u pitanju ekonomski i trgovinski odnosi. 

Posljednjom odlukom turska Vlada nam je povećala kvotu za meso na 13.000 tona, što je fantastično i to pozdravljam. Ovakav trend oni obezbjeđuju u narednih pet godina. Pored mesa, obezbijedili su najmanje 75.000 tona ulja i 85.000 tona brašna. 

No, reagovao sam na činjenicu da su Turci uveli nove procedure koje su, prema mom mišljenju, nejasne i nisu na vrijeme saopštene bh. strani. Zbog toga privrednici mogu da trpe štete, te sam morao da reagujem i zatražim hitne konsultacije. Na isti način reagujem i kada su u pitanju Srbija i Hrvatska, nema nikakve razlike. Tražimo da te procedure budu takve da ne otežavaju trgovinu sa Turskom. 

- Hoće li turska strana imati razumijevanje spram Vaših zahtjeva?

ŠAROVIĆ: Ja očekujem. Mislim da je potrebno ostaviti određeni prelazni period kako bi se bh. privrednici upoznali i prilagodili novom režimu.  

- Kakva su Vam očekivanja od sastanka Evropske komisije, koja će u utorak u Strasburgu usvojiti paket o proširenju? 

ŠAROVIĆ: Spadam u grupu ljudi koji misle da osim ekonomije, naš prioritet treba da bude EU put i da na to treba da usmjerimo svoju energiju. Čini mi se da nam Evropska komisija otvara vrata i stvara nam prostor. Sve zavisi od nas, barem je moj utisak takav.

Potpuno je jasno da je za normalne ljude u BiH teško vrijeme, stoga moramo ubijediti obične ljude da se ne živi od trenutne galame koja je na sceni. Tu galamu i usporavanje evropskog puta stvaraju i kreiraju ljudi koji ne znaju ništa konkretno da rade, niti imaju plan za budućnost. Oni stvaraju zatrovanu atmosferu koja je ključna smetnja na evropskom putu BiH.

- Još jedna evropska tema je predstojeći samit EU sa Zapadnim Balkanom, koji će biti održan 17. maja u Sofiji. Čime bi mogao rezultirati ovaj sastanak? 

ŠAROVIĆ: Smatram da je to važan trenutak i važno mjesto, s obzirom na to da Bugarska ima regionalni pristup i snažno podržava ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU. Čitav mandat predsjedavanja potrošili su na to i vjerujem da će sastanak u Sofiji biti kruna toga svega. 

Takođe, ovo je šansa da naša regija ne klizi unazad, naprotiv, da nam se svima otvore evropske perspektive i da to bude u fokusu našeg interesovanja. Vrijeme je vrlo rovito i od nas zavisi hoćemo li ga iskoristiti da krenemo u pravom smjeru. 

- Aktuelni saziv Savjeta ministara BiH uskoro obilježava tri godine rade. U suštini, jeste li zadovoljni rezultatima? Kako ocjenjujete protekle tri godine? 

ŠAROVIĆ: U više navrata rekao sam da rad Savjeta ministara BiH treba da ocijene drugi, oni koji gledaju sa strane. To ne treba da ocjenjuju pozicija i opozicija, jer su jedni uvijek subjektivni, a drugi kritikuju. To možda nije pravo ogledalo. Stoga, smatram da je ocjenjivanje rada zadatak drugih, poput analitičara i novinara koji se bave ovim pitanjima.

No, ako moram da ocijenim, mogu da kažem da sam zadovoljan atmosferom koja je vladala u Savjetu ministara BiH, uprkos mnogim teškoćama na političkoj sceni. Na neki način, bili smo oaza u kojoj su se političke turbulencije razblaživale i davali su nam prostor da možemo da radimo. 

Mislim da će na kraju, kada završimo svoj mandat, to ipak biti jedan pozitivan period u razvoju cijele zemlje, te da će biti rezultati koji će biti vidljivi i mjerljivi, te koji nam daju šansu za budućnost. 

O svom radu u Ministarstvu ne bih govorio, jer priželjkujem da to drugi kažu. Jedino što mogu reći jeste da mi je žao što određene stvari nisam uspio da završim. Naprosto, nije bilo volje i spremnosti da se neki projekti, zakoni i odluke usvoje, a bile bi od koristi društvu. To uvijek stoji na stolu u Ministarstvu, koje je svoj dio posla završilo. Ako se stvori prilika i tokom ove godine, kao resorni ministar uvijek ću to iznijeti na dnevni red, jer smatram da je to potrebno za ekonomiju ove zemlje i njen dalji napredak.

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 27

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još