Sarajevo 20 °C Ponedjeljak 18.06.


23.02.2018. / 17:04h Intervjui - Borenović za VIjesti.ba

Dodik nema izbora, u oktobru se odlučuje o njegovom odlasku sa političke scene

Dodik nema izbora, u oktobru se odlučuje o njegovom odlasku sa političke scene
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović u otvorenom razgovoru za Vijesti.ba upozorava da Milorad Dodik prvi političar iz RS koji je, zalaganjem za stvaranje trećeg entiteta i potpisivanjem Prudskog sporazuma, jasno izrazio stav da je spreman na raspakivanje Dejtonskog sporazuma.

Ko sada odgovara za kriminal u bivšoj Jugoslaviji? Niko, jer te države nema. Dakle, radi se vjerovatno o vrlo opasnim namjerama koje dobijaju svoje obrise. Lažna politika deklarativne zaštite interesa RS, a sve suštinski radite protiv RS. Čak se ide toliko daleko da se zagovara nova organizacija i novi entiteti, što znači da ćete RS dovesti u puno slabiji položaj nego što je danas, naglašava Borenović.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Konstantno naglašavate potrebu saradnje i fokusa na EU integracije. Međutim, politička realnost, posebno u izbornoj godini,  Vas uslovno rečeno demantuje. Sjednica NSRS dokazuje kontinuitet političkih sukoba, oštre retorike, zategnutih odnosa... Je li iluzorno očekivati promjenu u političkom diskursu u narednim mjesecima, odnosno do oktobarskih izbora?   

BORENOVIĆ: U RS postoji sukob dva potpuno različita politička koncepta: jednog, vladajućeg koncepta koji intenzivno vodi RS ka izolaciji, anarhiji, sukobima, enormnom zaduživanju i ekonomskom devastiranju, i drugog koncepta koji želi red, poštovanje prava, razumniju i normalnu budućnost, ekonomski i demografski oporavak. To je koncept koji zagovaramo. Upravo zbog toga stalno insistiramo da se razgovara o temama ekonomskog razvoja RS, zdravstvu,obrazovanju,poljoprivredi, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, demografiji...

Međutim, svjesni smo da će vladajuće stranke na svaki mogući način pokušati da skrenu pažnju javnosti sa gorućih ekonomsko-socijalnih problema sa kojima se RS intenzivno suočava. U tom smislu, vjerovatno će tražiti i povoljne sagovornike iz FBiH kako bi se što više pričalo o stvarima koje nemaju svakodnevni životni karakter. To je politička borba. Mi želimo da pričamo o rješenjima u budućnosti, odgovornosti, rezultatima, a vladajuće stranke žele da pričaju o sukobima, tenzijama i prošlosti.

- Nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a, biće jasno ko su kandidati Saveza za promjene za pojedinačne funkcije na oktobarskim izborima. PDP je ranije obznanio da će jedan kandidat biti Mladen Ivanić. Prema Vašem mišljenju, ko bi uz njega mogao biti dobitni kandidat za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH?

BORENOVIĆ: Stav PDP-a je jasan i idemo sa Mladenom Ivanićem, jer je on kandidat koji može pobijediti u utrci i za jednu i za drugu poziciju. Čekamo da se o ovom pitanju odredi naš koalicioni partner SDS.

Nakon toga, svi zajedno treba da zajedničkim snagama stanemo iza oba kandidata opozicionog bloka. PDP će jednakim intenzitetom, bez bilo kakve kalkulacije, stati iza oba kandidata, kako bismo pobijedili na sljedećim izborima. Potrebna nam je pobjeda i za predsjednika RS i za srpskog člana Predsjedništva BiH, kako bismo ušli u proces sveobuhvatne obnove ekonomskog i socijalnog života u RS, a samim tim i u BiH.

PDP je spreman za izbore. Imamo kandidata za jednu od pomenute dvije pojedinačne funkcije. Naš motiv dodatno je jači, jer je poznato da će kandidat vladajućeg režimskog bloka biti Milorad Dodik. Takođe, PDP ima odličan program koji smo testirali u razgovoru sa ciljnim grupama, predstavnicima raznih sektora i oblasti.

PDP-ov program obnove RS je u svojih pet segmenata ukazuje kako i na koji način vidimo rješenje ključnih problema. On se tiče ekonomske obnove, moralne obnove, demografske obnove, vladavine prava i obnovljanja stabilnog političkog ambijenta. Najvećim dijelom odredili smo i ključne ljude koji će nositi i biti na izbornim listama.

U ovaj izborni proces ulazimo zaista potpuno spremni, svjesni izazova koji nas čekaju. Svjesni smo da će ovo za nas biti politička bitka za pobjedu ili poraz, za šansu ili za gubitak mogućnost da nešto uradimo, za razliku od drugog bloka kojem će izbori biti, stiče se utisak, kao neki sudnji dan, borba za život ili smrt. Vidimo da sve čine kako bi se održali na vlasti.

Na samoj sjednici NSRS uputili su u hitnu proceduru nekoliko vrlo diskutabilnih odluka koje će RS i njene građane opteretiti za više od milijardu KM. To rade u svrhu pokušaja uticaja i kupovine izbora.

-  Je li PDP-u ijednim dijelom sporno što SDS, kao najveća opoziciona stranka, ima prvenstvo izbora kandidature?  

BORENOVIĆ: Među nama je vrlo korektna komunikacija, saradnja i dogovori. Svi procesi idu mnogo lakše u odnosu na period prije četiri godine. Vrlo jasno smo ponudili kandidata koji ima dovoljno mudrosti, odgovornosti i ozbiljnosti, kao i punu spremnost da na oktobarskim izborima bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH.

Ponavljam, očekujemo da se SDS odredi o ovom pitanju, kako bismo nakon toga mogli kreirati zajedničku kampanju kada su u pitanju inokosne funkcije. Ne vidim nijedan razlog za bilo kakve trzavice, jer je i SDS potvrdio da je jedan od kandidata Mladen Ivanić. Predsjednik NDP Dragan Čavić jasno je rekao da čeka usaglašavanje SDS-a i PDP-a. Dogovor je izvjestan, čeka se ime iz SDS-a.

- Pomenuli ste kandidaturu Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH. Je li Vas to iznenadilo?

BORENOVIĆ: Dodik nema izbora. On je svjestan da su ovo izbori na kojima će se odlučiti o njegovom definitivnom odlasku sa političke scene, te o oslobađanju stega građana RS od čovjeka koji nas je posljednjih godina vodio u pogrešnom pravcu svađa, izolacije, sukoba. Doveo je RS u takvu situaciju da gotovo da nema ozbiljnijeg prijatelja, osim Srbije koja mora biti prisutna kao naš više nego prijatelj. Vidimo da nas drugi obilaze u širokom luku.

Dobro je što imamo naše predstavnike u zajedničkim institucijama BiH koji pokušavaju svojim autoritetom da u Banjaluku i RS, barem kroz organizacije skupova regionalnog i evropskog karaktera, pošalju sliku da smo za saradnju, te da je Banjaluka dio šireg evropskog konteksta, da mi ne želimo svađu i sukobe, kao i da ne želimo da saradnja sa jednima isključuje saradnju sa drugima.

- SNSD je u Parlamentu BiH glasao protiv inicijative kojom se vlasti četiri kantona u entitetu Federacija BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba. Umjesto toga, predsjednik ove političke partije i predsjednik RS daje podršku za stvaranje trećeg entiteta u BiH. Znači li ovo da se Dodik zalaže za raspakivanje Dejtona i koliko je to opasno za RS?

BORENOVIĆ: Da, ovim se Dodik indirektno zalaže za raspakivanje Dejtona. On je to prvi put formalno uradio potpisivanjem Prudskog sporazuma. Dodik je prvi političar iz RS koji je potpisivanjem sporazuma jasno dao svoj stav da je spreman na raspakivanje Dejtona i da RS bude jedna od tri, četiri ili više jedinica koje će biti slabije od onoga što je danas RS.

To je za nas potpuno neprihvatljivo i protiv je interesa RS. Zaista me čudi da SNSD i HDZ BiH u intenzivnoj komunikaciji i saradnji, protiv koje nemam ništa, nisu riješili ključno pitanje koje zavisi isključivo od njih - konstitutivnost Srba u kantonima u kojima je HDZ na vlasti, čak zajedno sa SNSD-om. SNSD je svojim glasanjem pokazao da je protiv Srba u FBiH, što je nonsens, ne samo politički, nego ljudski prije svega.

Upravo to pokazuje stvarnu namjeru SNSD-a. Imam osjećaj da je to nešto što već dugo godina naziremo. Možda to nije samo rasprakivanje Dejtona, nego pokušaj pravljenja nekih novih unutrašnjih odnosa u BiH u kojima bi RS izgubila svoj titular, te potencijalno u godinama iza toga vjerovatno niko ne bi snosio odgovornost za ono što je unutar RS činjeno svih ovih godina.

Navodim primjer: ko sada odgovara za kriminal u bivšoj Jugoslaviji? Niko, jer te države nema. Dakle, radi se vjerovatno o vrlo opasnim namjerama koje dobijaju svoje obrise. Lažna politika deklarativne zaštite interesa RS, a sve suštinski radite protiv RS. Čak se ide toliko daleko da se zagovara nova organizacija i novi entiteti, što znači da ćete RS dovesti u puno slabiji položaj nego što je danas.

Mi smo za puno poštovanje Dejtonskog sporazuma, dvoentitetsko uređenje, konstitutivnost tri naroda i  poštovanje prava ostalih naroda. Mislim da je to dovoljno širok prostor da ozbiljni, odgovorni i racionalni ljudi donose odluke i rade u interesu građana BiH.

- PDP je dugogodišnja članica Međunarodne demokratske unije (IDU). Ove sedmice ste prisustvovali godišnjem Izvršnom sastanku lidera IDU-a. Koje su teme bile dominantne na ovom skupu i generalno koliko je značajno članstvo u ovoj organizaciji?

BORENOVIĆ: Važno je biti dio svjetskih političkih organizacija. PDP je više od deset godina dio Međunarodne demokratske unije, organizacije koja okuplja partije centra i desnog centra iz cijelog svijeta. Osim toga, dio smo Evropske narodne partije koja okuplja partije sličnih orijentacija u Evropi.

Članstvo u ovim političkim porodicama pokazuje da smo dio demokratskih tokova, te da kao stranka možemo potpuno ravnopravno razgovarati o aktuelnim globalno-političkim pitanjima, ekonomskim izazovima, procesu stvaranja stabilnijeg i sigurnijeg ambijenta za život, ali i o izazovima sa kojima se svijet suočava.

Za nas je najbitnije čuti iskustva država koje su prolazile kroz određene krizne periode. Korisno je čuti na koji su način određene evropske zemlje riješile pitanja velike ekonomske krize, reforme koje su provodile, izborile protiv korupcije,kao kako su se odnosile spram važnih unutrašnjih pitanja. Na ovogodišnjem Izvršnom sastanku lidera IDU-a bilo je govora o pitanjima fragmentacije i suverenitetu pojedinih država. Vrlo je bitno da možemo reći svoje stavove, te da smo uvažavani od kolega i prijatelja iz političkih partija iz cijelog svijeta.

Mišljenja sam da je ovo potvrda naše opredijeljenosti da budemo dio normalnog i razvijenog društva u kojem postoji red, pravila i standardi, društva kojem svi težimo.

- Ovom prilikom susreli ste se i sa premijerom Španije Marijanom Rahojem. Kakvi su utisci i o čemu ste razgovarali?
 
BORENOVIĆ:
Španija, kao zemlja domaćin, omogućila nam susret sa premijerom Rahojem, te da čujemo određene poruke, ali i da se lično predstavimo kao neko ko je spreman da sutra u punom kapacitetu sarađuje sa ovim državama. Susret premijera i delegacije u kojoj sam bio upriličen je u premijerskoj palati.

Imali smo priliku da čujemo iskustva Španije, posebno ona koja se tiču prevazilaženja velike ekonomske krize, koja je iz njih. Španija je danas na putu snažnog razvoja, država koja iz godine u godinu bilježi bolje ekonomske pokazatelje. Mi hoćemo da poslije izbora kreiramo modernu,efikasnu i poštenu javnu administraciju koja će otvoriti prostor za nova ulaganja posebno u energetski sektor i drvnu industriju gdje i Španija pokazuje svoje interesovanje.Sa trenutnom političkom garniturom u Srpskoj to nije moguće.

Imali su situaciju sa Katalonijom, koja je takođe interesantna za nas. Španije je jedna od pet evropskih zemalja koja ne priznaje samoproglašeno Kosovo. BiH takođe ne priznaje Kosovo i sa te strane, imamo mnogo zajedničkih političkih stavova.

- U Banjaluci Vas očekuje konferencija o EU integracijama: "Zapadni Balkan i članstvo u EU: Jača regionalna saradnja u cilju bržeg procesa evropskih integracija". Hoće li razgovori i diskusije biti na tragu onoga što je nova Strategija EU za Zapadni Balkan?
 
BORENOVIĆ:
Smatram da je pitanje evropskih integracija nešto što povezuje sve nas u BiH, ali i u regiji. To je segment u kojem postoji najveći dio zajedničkih imenitelja, te da na tim principima treba da sarađujemo i sagledamo iskustva regionalnih zemalja u procesu EU integracija. BiH je na začelju. Vrlo je važno da u Banjaluci otvorimo ta pitanja.

RS vrlo intenzivno radi na procesu harmonizacije, odnosno usklađivanja našeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. To je posao koji ide dosta dobro i korektno, tu nema pozicije i opozicije, svi zajedno smo na jednom putu - putu pune implementacije evropskih standarda, pravila, kriterijuma i procedura u naše zakonodavstvo i društvo u cjelini.

Za nas je neophodno da dostignemo evropske standarde i pravila, puno poštovanje vladavine prava, te da po ekonomskim kriterijumima budemo što bliže EU. U tom slučaju, manje je bitno pitanje kada ćemo konkretno postati članica EU. Onog trenutka kada budemo imali dostojne plate i penzije približne onima u EU, bićemo spremni da postanemo punopravan član EU. Naše zakonodavstvo treba da u potpunosti prilagodimo evropskom, jer je to obaveza koju smo prihvatili i koja je korisna za nas.

Smatram da se na putu evropskih integracija treba da okrenemo budućnosti, ne samo saradnji, nego i procesima koji nas čekaju, a najveći dio cijelog procesa zavisi od nas samih. Vrlo je važno da budemo dio tih tokova i da što više energije trošimo na buduće događaje koji će nam donijeti korist. U to sam ubjeđen.


(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 42

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još