12.02.2018. / 15:28h Ljepota i Zdravlje - Tehnologija Crispr-Cas9

Kineski naučnici prepravljaju ljudske gene i liječe rak

Kineski naučnici prepravljaju ljudske gene i liječe rak
Kineski naučnici prepravljaju ljudski DNK uz pomoć tehnologije Crispr-Cas9, koju samostalno razvijaju.

U onkološkoj bolnici u gradu Hangdžou pokušavaju da „natjeraju“ organizam da se bori protiv zloćudnih ćelija zahvaljujući promjenama koje naučnici unose u DNK pacijenta.
 
Zamjenik glavnog ljekara bolnice u gradu Hangdžou, lekar Vu Šisju, u intervjuu za Sputnjik ističe da su eksperimenti prošli uspješno. Metoda je efikasna u slučaju liječenja raka i, po mišljenju ljekara, manje je opasna po zdravlje pacijenta od klasične hemioterapije. Pa ipak, Šisju je oprezan i ograđuje se imajući u vidu da je još uvijek mali broj pacijenata podvrgnut liječenju uz pomoć nove metode.

Tehnologija Crispr-Cas9
 
Tehnologija Crispr-Cas9 je osmišljena 2012. godine u SAD. Cas9 je specijalna bjelančevina, koja je povezana sa radom adaptivnog imunog sistema CRISPR. Uz pomoć ove bjelančevine mogu se izdvajati strani fragmenti DNK u organizmu, odstranjivati i čak mijenjati za nove.
 
U SAD i Evropi ova tehnologija se mnogo godina testirala na uzetom biomaterijalu u laboratorijskim uslovima. U Kini, u onkološkoj bolnici Hangdžou i u još nekoliko medicinskih ustanova ovu metodu testiraju na pacijentima.
 
Proces počinje uzimanjem krvi. U laboratoriji se uz pomoć tehnologije Crispr-Cas9 izdvaja dio DNK koji usporava organizam da se bori protiv kancerogenih ćelija. Taj dio se isjeca i odstranjuje.
 
Zatim se krv koja sadrži modifikovanu strukturu DNK ponovo transfuzijom vraća u organizam pacijenta. Pretpostavlja se da se tako organizam navodi da se bori protiv bolesti i da pobjeđuje maligne ćelije.
 

Etička strana
 
Naučnici sa Zapada su ipak uzdržani, zbog etičke strane ove metode. Postavljaju pitanje koliko je opravdano iz moralne perspektive da se naučnici mješaju u genom čovjeka i mijenjaju ga.
 
Još uvijek nije postignut konsenzus među svjetskim naučnicima. Kineski ljekar Šisju, sagovornik Sputnjika, smatra da je najvažnije dati bolesnom čovjeku posljednju šansu. Osim toga, ovi eksperimenti se, naravno, sprovode samo uz saglasnost pacijenta.
 
"Zasad je u istraživanju učestvovao 21 pacijent. Efikasnost metode je zasad oko 40 odsto. Jedan čovjek je poslije primjene ove metode proživio još 11 mjeseci i još uvijek je među nama. Počeli smo eksperimente u martu prošle godine. Svi pacijenti koje podvrgnemo ovoj metodi boluju od raka digestivnog trakta. Dosad su svi oni već prošli nekoliko tura hemioterapije, zračenja, bili operisani. Učesnici našeg istraživanja, naši pacijenti, dosad su praktično iskusili sve poznate metode liječenja. Da nisu uključeni u eksperimentalni program, nekima od njih ne bi bilo pomoći", ističe Šisju.

Ne može se još tvrditi da je metoda efikasna
 
Naravno, prošlo je malo vremena da bi sa sigurnošću mogli govoriti i tvrditi da je potpuno efikasna nova metoda koju testiraju kineski ljekari. Osim toga, u eksperimentima je učestvovalo relativno malo pacijenata.
 
"Prema rezultatima kojima raspolažemo u ovom trenutku, možemo reći da se radi o pouzdanoj metodi, ali ne možemo sa sigurnošću tvrditi koje onkološke bolesti se najefikasnije liječe uz pomoć Crispr-Cas9. Metoda prekrajanja genoma DNK, kako pokazuje naša praksa, kao i iskustva drugih kineskih medicinskih ustanova, potpuno je bezbjedna. U svakom slučaju, manje je štetna nego terapija lijekovima i hemioterapijom. Od neželjenih efekata javljaju se osip na koži i povišena temperatura tijela“, objašnjava Šisju.
 
Metodom Crispr-Cas9 mogu se liječiti i druge bolesti, ne samo kancer. Stručni časopis „Nejčer“ piše da je grupa kanadskih naučnika koristeći Crispr-Cas9 uspjela da modifikuje i gen receptora za HIV. Na taj način, teoretski, tijelo čovjeka može se  "prepraviti" da bude otporno na ovaj opasni virus.

Genetski inženjering
 
Pa ipak, svjetska naučna zajednica se sa zadrškom odnosi prema genetskom inženjeringu. U SAD su za bilo kakve manipulacije ovog tipa neophodne dodatne dozvole nadležnih ustanova.
 
Osim toga, američki naučnici navode i određene rizike u primjeni nove tehnologije. To je najprije opasnost od netačnog prepravljanja gena. Neki naučnici ukazuju na to da čitave generacije potom mogu (pre)nositi ove pogrešno „dizajnirane“ gene. Upravo u tome i leži najveća potencijalna opasnost: mogućnost da neko namjerno napravi i „dizajnira“ pogrešnu kombinaciju gena. Sa druge strane, doktor Šisju smatra da ova bojazan ne bi smjela da uspori sve napore ljekara i naučnika da nađu lijekove za dosad neizliječive bolesti.
 
(Vijesti.ba / Sputnjik)

 


Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!