Sarajevo 26 °C Ponedjeljak 16.07.


21.01.2018. / 21:41h Politika - Odluka na razmatranju

Apelacija HDZ-a za zabranu pristupa Domu naroda svim građanima i političko sahranjivanje Hrvata Bosne

Apelacija HDZ-a za zabranu pristupa Domu naroda svim građanima i političko sahranjivanje Hrvata Bosne
Nakon što je službeno zaprimljena apelacija predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjane Krišto na Ustav Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na izbor delegata za Dom naroda iz svake županije, a kojom se traži ukidanje mogućnosti izbora delegata iz svih konstitutivnih naroda u svim kantonima Ustavni sud će prema proceduri najprije razmotriti udovoljava li svim zahtjevima ta apelacija.

U prethodnim danima u vezi apelacije Borjane Krišto oglasili su se pojedini politički subjekti, parlamentarci ali i pravni eksperti.

Najprije su županijski odbori Hrvatske stranke (HS) i HDZ 1990 Središnja Bosna javnosti su odaslali zajedničko reagiranje na apelaciju Borjane Krišto, predsjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenice predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, a u kojem zaključuju kako se radi o obespravljivanju i političkom sahranjivanju Hrvata u Bosni.

Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti  i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u reakciji iz Županije Središnja Bosna.

Iz ove dvije stranke zajedničkog su stava da je krajnje nekorektno i pravno dvojbena apelacija koju je čelnica Zastupničkoga doma Parlamenta BIH izamjenica HDZ BIH uputila Ustavnome sudu BiH na odredbe Ustava FBiH koje jamče izbor najmanje po jednoga izaslanika iz svakoga  konstitutivnoga naroda iz svih deset županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Smatramo kako se radi o grubom nasrtaju HDZ BIH na ustavno i izborno pravo naroda i građana, pa dakle i Hrvata, da bez obzira na brojnost i županiju u kojoj žive, biraju sebi  izaslanike u federalni Dom naroda, koji je ustavno utočište za  zaštitu ustavnih prava pripadnika konstitutivnih naroda, bez obzira koliko ih  negdje ima i kojoj županiji pripadaju.  Više nema nikakvih dvojbi, apelacija Borjane Krišto je konačno ogolila zle namjere vrha HDZ BIH da totalno obespravi i  politički sahrani Hrvate u Bosni.  Sreća je da je gospođa Borjana Krišto očigledno pravno  neuka, kao i njezini pravni sufleri, pa  smo čvrstoga uvjerenja kako se Ustavni sud BIH neće uopće miješati u tumačenje Ustava  FBiH”, ističu iz ove dvije stranke.

Ističu da “članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne prepoznaje izdaju i zavjeru interesa  Hrvata s područja Bosne poput one sa Travnikom”.

“Nije korektno i zapravo sramno je u izmjenama Izbornoga zakona predlagati izbor pet izaslanika iz Hercegovačkoneretvanske županije, a samo četiri iz Središnje Bosne. Podsjećamo samo zahvaljujući sumnjivim političkim trgovinama HDZ BiH Travnik nikada nije bio ustrojen kao Mostar, a redovito je bio predmetom političkoga potkusurivanja  i namirivanja u spletkama sa partnerskim bošnjačkim strankama. Članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja  Središnje  Bosne  smatra kako bi hrvatski predstavnici i pregovarači morali pokazati nacionalnu osviješćenost i  solidarnost pa bi, umjesto likvidiranja ustavnih prava Hrvata na pojedinim područjima trebali zagovarati izbor većega  broja izaslanika u Dom naroda s područja gdje su Hrvati brojno i politički inferiorni a to je, nažalost, područje Bosne.  Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti  i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u zajedničkom priopćenju iz ove dvije stranke a kojeg potpisuju predsjednik ŽO SB HS BiH Ivica Bilić i predsjednik ŽO SB HDZ 1990 Anto Bilić.

U intervju za Vijesti.ba potpredsjednik SDA Šefik Džaferović istakao je da apelacija gospođe Borjane Krišto nemoguća i da se svakom građaninu mora omogućiti pristup Domu naroda.

Naveo je da  podnijela apelacija koju je Krišto podnijela Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine pokušava se osporiti jedna ustavna norma da se iz svakog kantona i iz svake kantonalne skupštine, ako je izabran, u Federalni Dom naroda mora izabrati po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, naglasivši ta odbredba nije u suprotnosti sa Ustavom, naprotiv ona je u saglasnosti sa Ustavom BiH jer se njome osigurava ravnopravnost svih naroda i građana u FBiH, rekao je Džaferović za Vijesti.ba.

Džaferović je podsjetio da Federacija BiH nije Federacija naroda, nego Federacija kantona, a u njoj žive konstitutivni narodi i ostali građani, i odredba da iz svakog kantona mora biti izabran po jedan delegat u Dom naroda ako je izabran u kantonalnu skupštinu, odslikava i karakter Federacije.

Smatra da apelacija neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda.

"Dom naroda je zakonodavni dom u punom kapacitetu, jednako kao i Predstavnički dom, s tim što je njegova specifičnost da osim te svoje zakonodavne aktitvnosti štiti i vitalne interese konstitutivnih naroda uz odgovarajuću aktivnost Ustavnog suda. Dakle nije to isključivo etnički dom jer je njegova obaveza osim zaštite vitalnog nacionalnog interesa i donošenje zakona. Tom domu, tako koncipiranom mora se omogućiti pristup svakom građaninu. Ukoliko bi se isključila ova odredba Ustava onda bi to podrazumjevalo i promjenu karaktera Doma naroda. Tako da je mislim da apelacija iz ovih razloga neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda BiH", rekao je Džaferović

- Tu ustavnu normu nije moguće osporavati apelacijom pred Ustavnim sudom BiH, smatra Džaferović.

"Jednostavno, radi se o ustavnom aranžmanu koji je propisan Ustavnom Federacije a koji je u skladu sa Ustavom BiH. To bi bilo isto kao kada bi sada nekog od nas podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti postojanja kantona ili ovakvog karaktera Doma naroda", rekao je Džaferović.

Dodao je da se u bilo kakve kalkulacije i ocjene u vezi s tim da li se radi o političkom pritisku HDZ-a na Ustavni sud. Međutim Džaferović navodi da se to može posmatrati u kontekstu aktuelnog procesa rasprave o Izbornom zakonu

 "Želim da govorim jezikom onoga što imamo zapisano u Ustavu i da iznesem mišljenje na to što proizilazi iz Ustava. Šta su njeni motivi, to ne znam. Može se to posmatrati u kontekstu aktuelnog procesa rasprave o Izbornom zakonu. Postoji naravno i Prijedlog zakona koji je podnio Klub zastupnika SDA koji uvažava ovo o čemu sam govorio i za kojeg mislim da bi trebao da bude prihvaćen", rekao je.

Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić u razgovoru za Vijesti.ba kazao je da se apelacijom pokušava osporiti ustavna odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ustavnost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, ustave entiteta i ustave kantona.

"Ono što Ustavni sud nije mogao uradi a to je da proglasi član 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine da nije u skladu sa Evropskom konvencijom, iz prostog razloga što Ustavni sud ne može da mijenja ustavne odredbe ustava čiji je on Ustavni sud. Onda ne bi bio sud nego zakonodavac", rekao je Ibrahimagić.

Ibrahimagić se osvrnuo i na različite interpretacije same presude Ustavnog suda iz decembra 2016.godine, po kojima jedni naglašavaju da je Ustavni sud bukvalno donio odluku kojom se zabranjuje izbor delegata iz svih konstitutivnih naroda u Dom naroda. Smatra da to nije tačno.

"Ovdje se radi da je Ustavni sud procijenjivao prema Evropskog konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i prema toj povelji Ustavni sud je donio jednu takvu presudu. Međutim sa stanovišta multietničke strukture BiH ta odredba iz Ustava Federacije nije loša, ona na neki način želi da u domu naroda budu predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Ako imamo deset kantona od čega su četiri kantona većina Hrvati a u šest kantona većina Bošnjaci to može značiti da se željelo da tu hrvatsku većinu u domu naroda ne čine samo Hrvati iz ova četiri kantona nego da jednostavno imaju pravo i Hrvati sa drugih područja i drugih kantona, ukoliko ih ima izabranih da budu predstavljeni u domu naroda. Mislim da je tu Ustavni sud, tako da kažem, bio na jednoj granici da li da to uvaži ili ne uvaži ili. Dom naroda po mom mišljenju trebao bi da maksimalno predstavlja narode ali u svim dijelovima BiH a ne samo tamo gdje je neko u većini. HDZ uglavnom hoće da Hrvati iz onih kantona gdje nisu u većini ne dolaze u dom naroda", kazao je Ibrahimagić.

N.H

(Vijesti.ba)