20.01.2018. / 22:00h Intervjui - Omer Ibrahimagić za Vijesti.ba

Kada se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, u Ustavu neće biti ni Bošnjaka ni Srba ni Hrvata

Kada se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, u Ustavu neće biti ni Bošnjaka ni Srba ni Hrvata
Kada budu provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić Finci. Zornić i Pilav, u ustavu se Srbin, Bošnjak i Hrvat neće uopće pominjati, samo bi se jednom rečenicom reklo da članovi Predsjedništva ne mogu biti iz iste etničke grupe, a time se daje mogućnost i nacionalnim manjinama da konkurišu za šefa države, kazao je za Vijesti.ba profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.

Razgovarao: Nihad Hebibović 

- Predsjedavajuća Predstaničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto uputila je apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj traži da Ustavni sud zabrani izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Kako gledate na ovu apelaciju gospođe Krišto?

IBRAHIMAGIĆ: Apelacijom osporavaju ustavnu odredbu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ustavnost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, ustave entiteta i ustave kantona. Ono što Ustavni sud nije mogao uradi a to je da proglasi član 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine da nije u skladu sa Evropskom konvencijom, iz prostog razloga što Ustavni sud ne može da mijenja ustavne odredbe ustava čiji je on Ustavni sud. Onda ne bi bio sud nego zakonodavac. Apelacija koja je otišla je legitimna ali vidjet ćemo kakav će biti rezultat, odnosno ocjena Ustavnog suda.

- Postoje različite interpretacije same presude Ustavnog suda iz decembra 2016.godine. Jedni naglašavaju da je Ustavni sud bukvalno donio odluku kojom se zabranjuje izbor delegata iz svih konstitutivnih naroda u Dom naroda. Da li je to tačno?

IBRAHIMAGIĆ: Ne, ovdje se radi da je Ustavni sud procijenjivao prema Evropskog konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i prema toj povelji Ustavni sud je donio jednu takvu presudu. Međutim sa stanovišta multietničke strukture BiH ta odredba iz Ustava Federacije nije loša, ona na neki način želi da u domu naroda budu predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Ako imamo deset kantona od čega su četiri kantona većina Hrvati a u šest kantona većina Bošnjaci to može značiti da se željelo da tu hrvatsku većinu u domu naroda ne čine samo Hrvati iz ova četiri kantona nego da jednostavno imaju pravo i Hrvati sa drugih područja i drugih kantona, ukoliko ih ima izabranih da budu predstavljeni u domu naroda. Mislim da je tu Ustavni sud, tako da kažem, bio na jednoj granici da li da to uvaži ili ne uvaži ili. Dom naroda po mom mišljenju trebao bi da maksimalno predstavlja narode ali u svim dijelovima BiH a ne samo tamo gdje je neko u većini. HDZ uglavnom hoće da Hrvati iz onih kantona gdje nisu u većini ne dolaze u dom naroda.

- Oba doma imaju zakonodavnu funkciju. Da li sada postoji imperativ da se dom naroda pretvori samo u mehanizam zaštite nacionalnih interesa?

IBRAHIMAGIĆ: Mi smo dva entiteta uredili asimetrično. RS je unitarni entitet a Federacija je složena zajednica odnosno entitet. Vijeće naroda u RS nije dom naroda. Ono ima ovlaštenja samo da pokreće postupke vezane za ispitivanje vitalnog nacionalnog interesa. Po mom mišljenju na državnom nivou bi više odgovaralo jedno takvo vijeće ili dom naroda koji bi pokretao samo postupke za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, a da predstavnički odnosno dom građana donosi odluke demokratskom većinom.

- Zašto je kod nas nemoguć taj demokratski proces odlučivanja prostom demokratskom većinom i zašto to ne može biti u BiH?

IBRAHIMAGIĆ: On je disrkriminiran članom 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine, jer preambuli stoji da su Ustav donijeli Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali i kao građani Bosne i Hercegovine. Prema tome nisu Ustav donijeli samo predstavnici naroda nego i građani BiH. U normativnom dijelu ustava nema nijedne riječi o građanima. Preambula jeste sastavni dio ustava ali u normativnom dijelu čitava vlast je data etnicitetima. To je ono što je fatalno za Bosnu i Hercegovinu kao državu.

- Može li Bosna i Hercegovina funkcionisati sa takvim principom i šta je po Vašem mišljenju rješenje?

IBRAHIMAGIĆ: Ne. Rješenje je u tome da Bosna i Hercegovina može profunkcionirati samo u slučaju da entiteti ne budu etnički entiteti. Zato HDZ traži entitet. Međutim organizacija Bosne i Hercegovine na tri etnička entiteta ustvari znači negaciju nezavisnosti i suverenost Bosne i Hercegovine jer ta tri entiteta hoće da budu države unutar države Bosne i Hercegovine, i one onda objektivno oduzimaju suverenitet BiH. Prema tome ako se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava onda bi u tome slučaju građanska komponenta dobila jako mnogo na snazi.

- Da li se zbog toga opstruira provođenja tih presuda?

IBRAHIMAGIĆ: To je osnovni razlog opstrukcija, zato što RS ne želi da prizna Bosnu i Hercegovinu kao državu. Mislim je politika Čovića i Dodika na neki način zakočila taj proces, odnosno ta politika vlasti etničkih grupa. Kada budu provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić Finci. Zornić i Pilav, u ustavu se Srbin, Bošnjak i Hrvat neće uopće pominjati, samo bi se jednom rečenicom reklo da članovi Predsjedništva ne mogu biti iz iste etničke grupe, a time se daje mogućnost i nacionalnim manjinama da konkurišu za šefa države.

(Vijesti.ba)