Sarajevo 26 °C Ponedjeljak 16.07.


20.01.2018. / 21:00h Politika - Slaven Kovačević za Vijesti.ba

Poruka Vijeća Evrope je jasna: Evropski, a ne HDZ-ovi izborni principi

Poruka Vijeća Evrope je jasna: Evropski, a ne HDZ-ovi izborni principi
Doktor političkih nauka i stručnjak za geopolitiku i euroatlantske integracije Slaven Kovačević u razgovoru za Vijesti.ba analizira nacrt rezolucije Vijeća Evrope o BiH, u kojoj se, između ostalog kaže da bez temeljne ustavne reforme demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionisati, a BiH ne može postati istinski građanska država svih njenih građana.

Razgovarala: Nevena Ćosić
 
- Upoznati ste sa sadržajem nacrta rezolucije Vijeća Evrope o BiH. Šta biste izdvojili kao ključna upozorenja Vijeća Evrope BiH putem ove rezolucije? 
 
KOVAČEVIĆ:
Sadržaj nacrta rezolucije Vijeća Europe iz Strassbourga govori nam da su izvjestioci veoma dobro upoznati sa političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, posebno sa stanovišta vladavine prava koja podrazumijeva provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava u četiri predmeta: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku. Ono što jeste ključno odnosi se na univerzalni europski izborni princip, odnosno da svaki građanin mora imati pravo da bira i da bude biran u bilo koji organ vlasti, što Bosna i Hercegovina može obezbijediti jedino usaglašavanjem Ustava BiH sa navedenim presudama Europskog suda za ljudska prava, a nakon toga donošenjem potpuno novog izbornog zakonodavstva. Upozorenje je jasno ili Bosna i Hercegovina hoće primijeniti europske izborne standarde i principe ili od euro-atlantskih integracija nema ništa.
 
- Čini se da je fokus predložene rezolucije na ustavnim reformama i vladavini prava. Kakvu nam poruku Vijeće Evrope time šalje i zašto su akcenat stavili na ove teme?
 
KOVAČEVIĆ:
Vladavina prava veoma je ozbiljan institut u svakoj zemlji Europe, tako da se neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina, radi interesa pojedinaca iz reda pojedinih političkih elita, dobije bilo kakav popust u tome pogledu. Ako pojedini domaći zvaničnici pozivaju na provođenje Oduke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, onda je to nekonzistentno, jer s druge strane imate četiri presude Europskog suda za ljudska prava, koja se po njima trebaju ostaviti po strani, jer im vidno zadiru u osobne interese, koje oni to vješto upakiraju u politološki i pravno nepostojeći termin "legitimnog predstavljanja naroda" što je potpuno drugačije od "legitimnog političkog predstavljanja" kako to kaže Ustavni sud BiH ili recimo jedan od osnovnih demokratskih principa, gdje se takvo političko predstavljanje dobija glasom birača na izborima.
 
Kad pogledate kontinuitet razmatranja europskih institucija političkog stanja u Bosni i Hercegovini, onda još tamo od zaključaka Vijeća Europske unije iz Brusselsa od 16. oktobra 2017. godine, tada možete vidjeti da postoji jasan zahtjev za potrebnim garantiranjem svih građanskih prava i to od strane države, kao i da se politički akteri pozivaju da ne poduzimaju političke korake ili donose zakone koji će otežati provođenje četiri presude Europskog suda za ljudska prava. 
 
Ako pogledamo recimo presudu u predmetu "Zornić" tada Europski sud za ljudska prava nedvojbeno kaže da je Ustav BiH donesen pod prisilom, da je u pregovorima oko zaustavljanja rata, također pod prisilom nametnut termin "konstitutivni narodi" te se vlast u BiH poziva da prvo izmijeni Ustav BiH i uskladi ga sa presudama iz Strassboruga, pa da onda dođe i do reforme izbornog zakonodavstva. Ako neko misli da se radi o slučajnostima, da se baš ovi termini koriste i u nacrtu rezolucije Vijeća Europe iz Strassbourg-a taj se grdno vara. 
 
Da zaključimo kako je sad očevidno da politika HDZ-a i njihova ideja o izmjenama Izbornog zakona BiH, jednostavno rečeno, nije u skladu sa europskim izbornim principima i standardima, odnosno da tako nešto neće moći biti prihvaćeno od strane europskih institucija. To vam, dakle, znači da bez provođenja sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina ne može računati na kandidatski status, a samim time biće joj ugrožen u put ka euro-atlantskim integracijama.
 
- Nacrt rezolucije naći će se pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope 24. januara, uz moguće određene izmjene. U konačnici, šta će za BiH značiti njeno usvajanje?
 
KOVAČEVIĆ:
Iako u formalnim okolnostima rezolucije nisu obavezujuće, s druge strane u međunarodnom pravu one su jako važan sastavni i nezaobilazan element, tako da se one ne mogu ne poštivati. Vjerovatno će neko probati neke dijelove rezolucije promijeniti u korist nečeg što nije dijelom europskih vrijednosti, tako da sam uvjeren da u Vijeću Europe sjede ozbiljne osobe, koje neće dozvoliti da u svojim rezolucijama poništavaju osnovna ljudska prava i da u tekstu stoji nešto što dijelom europske pravne stečevine, bez obzira što bi neko radi osobnih interesa za takve formulacije bio zainteresiran. 
 
Ovo će biti svojevrstan test euro-atlantskog puta Bosne i Hercegovine, na način da se ona mora prilagoditi europskim vrijednostima, a ne donošenjem zakona vršiti udaljavanje od Europske unije. To znači u konačnici, da Bosna i Hercegovina mora akceptirati sve principe i vrijednosti iz europske pravne stečevine, ako misli dobiti status kandidata za Europsku uniju. Zato smatram kako se donosioci odluka u našoj zemlji nalaze na raskrsnici gdje jedan njen dio vodi u euro-atlantske integracije, Europsku uniju i NATO, dok njen drugi krak vodi u političku i ekonomsku izolaciju. 

Bez provođenja sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourgu, ovakva BiH neće se pomaći niti jedan jedini milimetar prema Europskoj uniji, jer shodno članu II/2 Ustava BiH, Europska konvencija za zaštitu ljudksih prava sa svim njenim protokolima, kao i drugi izbori iz međunarodnog humanitarnog prava imaju apsolutnu prednost nad sveukupnim zakonodavstvom u BiH, uključujući ustav i Odluke Ustavnog suda BiH. Određene domaće politike dobivaju obavezu za hitnom promjenom diskriminacijskog i segregacijskog političkog sistema kako bi postigli validnost za nastavak puta u euro-atlantske integracije.
 

 
(Vijesti.ba)