20.01.2018. / 17:25h BiH - Analiza sukoba penzionera i sindikata

Ljevica mora prestati podržavati sindikalne aristokrate na račun radnika i penzionera

Ljevica mora prestati podržavati sindikalne aristokrate na račun radnika i penzionera
Prije par dana iz Saveza samostalnih sindikata BiH najavili kako će se članovi njhovog rukovodstva u srijedu okupiti pred Parlamentom FBiH kako bi protestvovali protiv novog zakona o PIO. Naime, ovaj zakon je u srijedu na dnevnom redu vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Sindikat traži da prijedlog bude povučen iz procedure, potvrdio je za medije potpredsjednik SSSBIH Selvedin Šatorović.

Sa druge strane iz Udruženja penzionera FBiH ističu da su začuđeni i iznenađeni ovakvim potezom Sindikata.

"Mi smo iznenađeni činjenicom odnosno informacijom da Sindikat sada najavljuje proteste, i ne znamo zašto nisu reagovali ranije, kada je prijedlog zakona bio u nacrtu. Posebno nas iznenađuje ovakav stav jer se zakon direktno ne odnosi na radnike, a zakonom je omogućeno i to da se može mijenjati opća vrijednost boda kojim se utvrđuje visine penzije, što ranije nije bilo moguće", kazao je za Vijesti.ba predsjednik Udruženja penzionera Federacije Mehmedalija Rapa.

Rapa je za Vijesti.ba rekao i to da je ovako zakonsko rješenje u skladu sa evropskom regulativnom, ali i podcrtao da Sindikat najavom protesta vrši politički pritisak na rad Parlamenta Federacije.

Naveo je da ovim zakonskim rješenjem nije moguće da bilo ko dobije veću penziju nego što je imao platu, da je zakon je daleko socijalno pravedniji te ide u pravcu socijalne jednakosti.

Stoga nas posebno čudi, dodaje Rapa, da je sindikat protiv socijalne jednakosti.

Iako se na prvi pogled običnom građaninu ovaj sukob između predstavnika penzionera i sindikata može činiti kao svjesno sukobljavane ove dvije društvene kategorije od strane vlasti, koje navodno koriste protivriječnost interesa penzionera i interesa sindikata, realnost je ipak nešto drugačija.

Naime, radi se o tome da jedna skupina aristokrata koja parazitizira na mitu progresivnom sindikalnom i radničkom djelovanju zastupa tek privilegirani dio "radništva", onaj koji je mahom uposlen u javnom sektoru ili narodski rečeno "državnim jaslama".

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je glavni motiv penzionera dugoročna stabilnost penzionog fonda.

"Penzioneri traže usvajanje novog zakona čisto radi dugoročne stabilnosti čitavog sistema, i to je rekao bih glavni motiv penzionera. U tome kontekstu treba razumijeti rukodovstvo predstavnika penzionera i da se to ne shvaća kao neko podilaženje vlastima nego jednostavno kao zaštitu svojih prava", kaže Čavalić za Vijesti.ba.

Dok sa druge strane, dodaje Čavalić, nisu do kraja jasne namjere sindikata osim što oni u konačnici ako analizirate rad sinidkata, ali ono što se može donijeti kao osnovni zaključak jeste da rade isključivo u korist određene populacije zaposlenih a to su u suštini zaposleni u javnom sektoru.

"Stvara se iluzija u javnositi da su to sindikati iz nekih prošlih vremena, ali to su danas interesne grupacije. Legitimno je da postoje ali treba je tretirati kao takve a ne kao grupaciju koja štiti prava svih radnika i zaposlenih", rekao je Čavalić.

Darjan Minov, izvršni direktor Liberalnog foruma smatra sukoba sindikalista i penzionera postoji iz dva osnovna razloga. Prva grupa razloga vodi se oko same koncepcije penzijskog sistema koji u dosadašnjim ali i predloženim rješenjima favorizuje trenutne na štetu budućih penzionera, odnosno sukob kratkoročnih i dugoročnih rješenja.

Minov posebno ističe da različite grupe budžetskih korisnika, to jeste sindikati, stalno pred Vladu ispostavljaju zahtjeve a da pri tome ne mogu shvatiti da se budžet ne može, kako je kazao, napuhati po želji svih.

"Druga je grupa vezana za općenito nerealistične zahtjeve koje pred Vladu Federacije konstantno postavljaju različite grupe budžetskih korisnika a koje kao da ne vjeruju da budžet ima svoje zakonitosti i pravila te da se ne može napuhati po željama svih. Sukob koji se sada generira između ovih skupina jeste posljedica neodlučnosti vlasti da poduzmu bolnije i oštrije poteze koji u isto vrijeme mogu osigurati kratkoročno povećanje trenutnih penzija te osigurati da se manje novca odliva na neka neutemeljena socijalna davanja ali i smanjiti opterećenja na rad i generirati nove lične i budžetske prihode koji će ojačati ekonomiju i samim tim i kapacitete za ispunjavanje zahtjeva", kazao je Minov

Na nesreću, dodaje Minov, čini mi se da će i ovaj put proizvesti samo medijsku buku a ne i koncepcijski dijalog o načinu izlaska iz permanentne krize i jačanja privatnog setora koji nam je prijeko potreban.

"Jedino takvim dijalogom može se riješiti problem starenja stanovništva i niske stope aktivnosti i izbjeći crni scenario u kom za penzije neće imati ko zarađivati", rekao je Minov za Vijesti.ba.

Međutim, koliko god to zvučalo nevjervatno, posebno za predstavnike Saveza samostalnih sindikata BiH, u Bosni i Hercegovini, postoje i rađaju se sindikati u realnom sektoru, koji predstavljaju radnike u realnoj proizvodnji.

Jedan od takvih sindikata je Sindikat trgovine na čijem se čelu nazalazi Mersiha Ferhatović Beširović koja u razgovoru za Vijesti.ba ističe da je potpuni je non sens prije svega da penzioneri i sindikati budu na različitim stranama i da je vrlo čudno kako se sindikat o ovome počeo oglašavati tek sada kada je zakon de facto već u parlamentu.

"Prije manje od mjesec dana gospoda iz sindikata na pitanja o ovome zakonu izjavljivali da uopšte nisu ni pročitali isti. Već pola godine se vrlo aktivno priča i javnosti o ovome zakonu a sindikat ga je tek nedavno pročitao i shvatio da nije dobar i da mu se ne smije dozvoliti da dođe do parlamenta", kaže za Vijesti.ba predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.

Naglašava da je ovo još jedna od unaprijed izgubljenih bitaka poput zakona o radu jer izvesti i stotinu hiljada ljudi na proteste a da rezultat bude nula je naravno ništa drugo nego ponovno uništavanje ugleda sindikata ako ga više uopšte i ima.

Navodi da je postavlja pitanje kompetentnosti ljudi koji vode Savez samostalnih sindikata.

"Mišljenje nas iz STBiH je da je zakon mnogo lošiji od prethodnog i da zaista dovodi u pitanje odlazak u penzije generacija koje će na tržistu rada biti jos 20 ili 30 godina", kazala je.

"Međutim ovdje se postavlja pitanja kompetentnosti ljudi koji vode savez sindikata i dokle će sudbina radnika ove zemlje zavisiti od predizbornih i stranačkih računica koje onda sindikat ponovo po instrukcijama treba da plasira kao neki program ili kobajagi brigu o radnicima", dodala je.

Ono što me najviše šokira je sto je i sindikat počeo poput svojih stranačkih uzora sa predizbornim lažima ovaj put u službi ličnog EPP-a pred kongres saveza krajem sljedećeg mjeseca, zaključila je predsjedica sindikata trgovine - dodaje Beširović.

Sa druge strane sindikat se javno hvali da raspolaže sa političkom podrškom, što je nedavno kazao i sam predsjednik sindikata Šatorović. Očito je da ta podrška dolazi od strane onih opcija koje su tradicionalno naklonjene sindikalnom pokretu. Međutim, od sindikata kao radničke organizacije ostala je, a to je danas i više nego očito, samo tradicija.

Te opcije staju na stranu preplaćenih sindikalista koji su ljevičarskom teriminologijom rečeno danas potupuno reakcionaran element, iz najmanje dva razloga.

Prvi razlog leži u tome što jedan dio njihovog članstva također obitava na budžetu, pa se iz toga razloga ne žele zamjeriti svome članstvu a drugi razlog jeste mnogo dublji. On je i socijalne i ekonomske i političke prirode. Opcije koje se izdaju za alternativnu jednostavno nemaju namjeru mijenjati postojeću socijalnu politiku, odnosno imaju namjeru, ukoliko se dohvate vlasti, da nastave kupovinu socijalnog mira i da obrazuju vlastitu glasačku mašineriju preotimajući budžetske korisnike na svoju stranu

Ali pred njima ogroman izazov jer postojeći sindikati, mahom u javnom sektoru ( u privatnom ih skoro i nema) baza su nacionalističkih politika i njihova stranačka mašinerija.

Stoga ljevica ako želi biti iskrena pred građanima ove države, kod takvih sindikata nema šta tražiti. Osim, naravno ako se ne radi o njihovim konkretnim uskostranačkim interesima. Ako je tako, onda bi to trebali saopćiti građanima; podržavamo preplaćene sindikaliste, da bi sutra većina građana, odnosno radnika, svojim porezima na plate i doprinose održavala birokratski aparat koji želimo preoteti od postojećih vlasti.

N.H

(Vijesti.ba)