18.01.2018. / 22:46h Politika - Slobodna Evropa

Katolička crkva kontra politike Čović - Dodik: Zna li lider HDZ-a koliko je Hrvata u RS

Katolička crkva kontra politike Čović - Dodik: Zna li lider HDZ-a koliko je Hrvata u RS
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ponovio je u srijedu, nakon sastanka sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Sarajevu, da je zadovoljan izgradnjom objekata za Hrvate u Republici Srpskoj (RS) u posljednjih nekoliko godina, ali i radom tamošnjeg ministra za izbjegla i raseljena lica, koji je član Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), stranke čiji je predsjednik upravo Čović.

"Oko 6.000 objekata građana hrvatske nacionalnosti je izgrađeno u Republici Srpskoj u zadnjih nekoliko godina. Naš resorni ministar u Vladi Republike Srpske Davor Čordaš upravo je zadužen za taj resor i to je dio političke odluke kako bi dalje osnažili. Tu je najveći doprinos dala Republika Hrvatska, u tih zadnjih dvadesetak godina, naravno i institucije Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. I nastavit ćemo dalje, ali nećemo dozvoliti da neko na tome gradi neke politike unutar hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini", poručio je Čović.

Na koga se tačno odnosila Čovićeva poruka, nije najjasnije, ali je činjenično stanje, kada je riječ o povratku Hrvata i njihovom ostanku u RS-u, u nezavidnom nivou.

Samo tokom prošle godine banjalučki biskup Franjo Komarica je u nekoliko navrata upozorio vlasti RS-a da ništa nisu uradile na povratku građana hrvatske nacionalnosti u tom bosanskohercegovačkom entitetu, napominjući da je samo na području banjalučke biskupije uništeno ili oštećeno 95 posto crkvenih objekata.

"Skoro isto toliko procenata domaćih katolika, a to su desetine hiljada, nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja, sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena. Državu sačinjavaju njeni stanovnici, a ne prisilno ispražnjeni životni prostori! Nisam uvjeren da i Vi osobno želite ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke Crkve na području današnjeg RS-a u BiH!", poručio je banjalučki biskup.

"U ovom kontekstu, vjerujem da Vam je poznato koliko je Vlada RS-a za sve uništavanje privatne imovine svojim građanima platila odštete! Koliko je Vlada RS-a dala tijekom ovih poratnih godina potrebite i dužne političke, pravne i materijalne pomoći svima onima katolicima koji se svih poratnih godina uporno, ali bezuspješno trude oko ostvarenja svoga održivog povratka u rodni im kraj", naglasio je Franjo Komarica u pismo upućenom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.

O istom problemu, banjalučki biskup je razgovarao krajem godine i sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom.

Uprkos ovakvim "vapajima", vlast u RS-u se nije obazirala. Ali, nisu jedini.

Tom pitanju nikada ozbiljno nije pristupio ni Dragan Čović koji sebe često svrstava u red onih koji stoje na braniku "odbrane" hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Njegove političke veze sa Miloradom Dodikom rezultovale su i ocjenama koje je iznosio u javnosti o "opstanku" Hrvata u RS-u.

    Može li Čović uz pomoć Dodika dobiti treći entitet?

Tako je Čović polovinom 2017. godine, nakon susreta sa Dodikom, rekao da je zadovoljan onim što rade predstavnici Hrvata u RS-u na zaštiti interesa pripadnika svog naroda.

Odlazak Hrvata iz RS-a doveo je u vezu sa opštepoznatim činjenicama koje govore o odlasku svih naroda iz BiH, za koje je ustvrdio kako "nisu prepoznali vrijednost življenja u svojoj domovini".

Čović je i tada ponovio da je u RS-u izgrađeno na hiljade stambenih objekata za Hrvate, da su obnovljeni crkveni objekti, sve sa ciljem povratka stanovništva, a o pismu banjalučkog biskupa predsjedniku RS-a je kazao: "Nisam siguran da se javnom komunikacijom o tom sukobu može i pomoći u tom odnosu. Ogradit ću se kada je riječ o komunikaciji o tom problemu."

Koliko je biskup Komarica u pravu, najbolje svjedoče podaci iz posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, 2013. godine koji su pokazali da u RS-u živi samo 2,41 posto Hrvata.

U Banjaluci ih je 5.104, što je gotovo šest puta manje u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine.

Još gora situacija je u Bosanskoj Posavini, gdje je živjelo više od 310.000 stanovnika, od kojih su polovina bili Hrvati.

Na tom području, koje je u sastavu RS-a, danas ih ima oko šest posto.

Cijelo područje je zaraslo u šikare, brojna sela su pusta, a i oni koji su se vratili su, mahom, starije osobe.

 

Piše: Dženana Karabegović

(Vijesti.ba / RSE)


Komentari - Ukupno 62

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još