16.01.2018. / 22:00h Intervjui - Ekskluzivni intervju za Vijesti.ba

Željka Cvijanović otvoreno o planovima, dugu, koaliciji, opoziciji, Rusiji i Americi, kandidaturi ...

Željka Cvijanović otvoreno o planovima, dugu, koaliciji, opoziciji, Rusiji i Americi, kandidaturi ...
Premijerka RS Željka Cvijanović u ekskluzivnom razgovoru za Vijesti.ba govorila je o planovima Vlade RS za 2018. godinu i da li će oktobarski izbori uticati na njihovu realizaciju, ali i kandidaturi, odnosima u vladajućoj koaliciji i politici opozicije u RS. Tema razgovora su i navodi o paravojnim formacijama u RS, te uticaju Rusije, ali i situacija u regiji i otvorena pitanja u BiH.

VIJESTI.BA: U godini pred nama, šta su ključni planovi Vlade RS i može li na njihovu realizaciju uticati činjenica da je 2018. izborna godina?

CVIJANOVIĆ: Izborna godina će svakako uticati na rad svih institucija, s obzirom na činjenicu da ćemo imati nekoliko, uslovno rečeno, "mrtvih" mjeseci, recimo avgust koji je po definiciji vrijeme odmora ili septembar kada počinje predizborna kampanja. Dakle, imaćemo periode u kojima neće biti zasijedanja parlamenta i sve naše aktivnosti moraće biti završene u julu. To samo po sebi implicira koja nam je dinamika rada. Ambicija Vlade jeste da se nastave aktivnosti na jačanju ekonomske stabilnosti Republike. U mnogome smo promijenili tu sliku i izašli smo iz ogromnih problema koji su nas pratili 2015. i 2016. godine, čime sam izuzetno zadovoljna. 

Podsjetiću da je 2015. godina bila jako teška, s obzirom na sve posljedice krize koje su već bile prisutne, a na sve to, imali smo i poplave 2014. godine, što se negativno odrazilo i na stanje u samoj 2015. Naredne, 2016. imali smo veliki zahvat kada smo isplatu penzija prebacili na trezorski sistem. Samo po sebi, to je predstavljalo određene poremećaje i nama su bila potrebna dva do tri mjeseca da uhvatimo ritam kada su u pitanju ostala budžetska plaćanja. Nakon što je ta kriza prevaziđena, stvari su krenule uzlaznom linijom, što je bilo očito tokom 2017. i na početku 2018. godine. U periodu 2015 - 2016 bilo je nezamislivo da izdvajamo novac za neke stvari, a danas to sasvim lagodno radimo. Recimo, nije nam problem da uđemo u rekonstrukciju Banskog dvora, što je orgoman zahvat i zahtjevaće 10 miliona KM, od čega je za prvu fazu potrebno 2,5 miliona KM, a mi smo ta sredstava izdvojili. Osim toga, na sastanku sa načelnicima opština na području Istočnog Sarajeva i sa gradonačelnikom dogovorila sam da će Vlada RS finansirati svu infrastrukturu u vezi sa organizacijom EYOF-a. 

Osim toga, Vlada RS od aprila planira i povećanje penzija za dodatnih dva posto, nakon što smo u oktobru imali povećanje od tri posto, a prije toga i druga povećanja. Oko 17,5 posto ukupno će predstavljati povećanje imajući u vidu sva povećanja u prethodnom periodu. U periodu krize smo povećavali penzije i tu praksu ćemo nastaviti u budućnosti. Penzioneri u RS znaju da je opredjeljenje Vlade da se konstantno i permanentno radi na poboljšanju njihovog materijalnog statusa i tu nemamo nikakvu dilemu. Takođe, određeni novac iz budžeta stavićemo na raspolaganje boračkim kategorijama, tako da su i oni dobili dodatnih dva posto u 2018. godini za porodične i lične invalidnine. Zajedno sa svim prethodnim povećanjima, ovo će biti ukupno preko 16 posto povećanja. Dakle, opredjeljenje Vlade je da polako, ne ugrožavajući cjelokupan sistem, za svaku od ranjivih kategorija obezbjeđuje povećanje. To smo pokazali u godinama iza nas i nema dileme da ćemo to nastaviti i u 2018. godini i nakon nje.

Pred nama je i završetak krupnih infrastrukturnih projekata, te nastavljamo aktivnosti kada je u pitanju izgradnja autoputa Banjaluka - Doboj. U 2018. planirano je okončanje svih radova, što znači da će taj veliki projekat biti završen, a istovremeno otpočeće dugi infrastrukturni projekti. Takođe, ove godine privodimo kraju ogromne poslove na Kliničkom centru u Banjaluci, a posebno me raduje što idemo planiranom dinamikom izgradnje nove bolnice u Istočnom Sarajevu. Važno nastojanje je da se dublje uđe u određene sektore. Recimo, u zdravstvenom sektoru poslagali smo određene stvari i polako, ali sigurno izlazimo iz problema, koji su bili akumulirani godinama. Svi smo posvećeni stabilizaciji zdravstvenog sektora. 

U svakom slučaju, očekuje nas završetak nekih projekata, ali tu nećemo stati, jer otvaramo nove teme, nove mogućnosti i nove projekte.

VIJESTI.BA: Dakle, fokus Vlade je na ekonomskoj stabilnosti. Jesu li tačne informacije o rekordnoj zaduženosti RS na početku 2018. godine i kako tumačite tvrdnje opozicije i pojedinih ekonomskih analitičara da RS ne može preživjeti bez tranše MMF-a?

CVIJANOVIĆ: Bez tranše MMF-a funkcionisali smo i u prethodnom periodu. Do sada smo trebali da povučemo orgoman novac, ali se to nije desilo zbog blokada koje su postojale na nivou BiH. Jedan od uslova bio je Zakon o akcizama i sve što je u vezi s njim. Te pretpostavke se tek sada stiču. I dalje tvrdim da bi bilo dobro da smo povlačili tranše MMF-a, jer smo imali super povoljan aranžman, uz minimalna opterećenja i povoljne rokove. Bio je povoljan jer je aranžman sa MMF-om usko povezan sa reformskom agendom i smatralo se da treba da budu blaži uslovi kako bi se odblokirao reformski proces i kako bismo lakše mogli ostvarivati ciljeve definisane agendom. 

No, ponoviću da smo i do sada funkcionisali bez tranše MMF-a. Naravno, navodna prezaduženost omiljena je tema opozicije i ne sporim im da o tome pričaju. Međutim, postoje dvije stvari koje treba znati. Prvo, prema bilo kojim međunarodnim kriterijumima RS nije prezadužena. Ne nalazi se u kategoriji visoko zaduženih ili rizičnih i riječ je o umjerenoj zaduženosti. Drugo, primjetna je tendencija pada zaduženosti, prema našim strateškim dokumentima i kroz program ekonomskih reformi koji je predviđen za naredni trogodišnji period. Vidite da se zaduženost dovodi pod kontrolu i ima, kako sam rekla, tendenciju opadanja, a ne rasta. 

Iza nas je kritično vrijeme kada je u pitanju sistem plaćanja, ali i zaduživanje. Ne postoji zemlja koja se ne zadužuje za provođenje određenih strateških projekata. To tako funkcioniše i ne obraćam mnogo pažnju na ono što govori opozicija. Kada su u pitanju ekonomski analitičari koje pominjete, dalo bi se prodiskutovati o mnogima od njih u kontekstu toga da li su samo ekonomisti po struci ili su zaista eksperti i analitičari. Naš interes u Vladi jeste da možemo da vratimo više novca nego što povlačimo, a taj trend zadržali smo i u najtežim periodima. Otprilike vraćamo 100 miliona više u odnosu na sredstva koja povlačimo. Sva plaćana su redovna i ništa nije ugroženo. 

VIJESTI.BA: Kako funkcioniše vladajuća koalicija u RS, posebno na relaciji SNSD - DNS? To se ponovo problematizuje zbog rudnika "Ljubija". 

CVIJANOVIĆ: DNS je naš koalicioni partner i dalje će to biti. Ne vidim apsolutno nikakve suštinske probleme u funkcionisanju naše koalicije. U našim odnosima ništa se nije promijenilo i tijesno sarađujemo. Kao neko ko vodi koalicionu Vladu, možda sam neko ko je najpozvaniji da pričam o ovoj temi i da eventualno nešto kritikujem. Nemam šta da kritikujem. Mi smo pripdanici tri različite partije koje čine koalicionu Vladu, a da smo u svemu istomišljenici, bili bismo članovi jedne političke partije. 

Budući da se radi o tri političke partije, mogu samo da izrazim zadovoljstvo činjenicom da odlično funkcionišemo i da je to najistestiranija koalicija na ovim prostorima koja nepromijenjeno traje već 20 godina. Naravno, o nekim pitanjima imamo različite stavove, ali se nikada nije desilo da ih u konačnici ne usaglasimo. Prema tome, ne postoji kriza o kojoj se stalno priča i fabrikuje neko potencijalno neslaganje. Zadovoljna sam našim funkcionisanjem i jako cijenim naše kolege iz DNS-a i SP-a. Mnogo toga smo zajedno uradili, donijeli smo mnoštvo teških odluka u vrlo teškim periodima i uspjeli smo da održimo sistem. Zašto bih imala nešto protiv njih?

VIJESTI.BA: Ipak, pojedinci iz opozicije najavljuju mogući "treći politički blok" u RS koji uključuje i DNS.

CVIJANOVIĆ: Simpatično mi je što opozicija stalno navija za to kako treba da izvuče DNS iz vladajuće koalicije, te da sa ovom strankom napravi neki, za sada vrlo imaginarni, politički blok. To je imaginacija. Opozicija ne može da izmjeri svoju snagu zbog svih potresa koji su im se dešavali u posljednje vrijeme. Dovoljno je da pogledate kakav proces je otvoren unutar SDS-a, koji je najveći koalicioni partner u okviru opozicione koalicije i očito je da ni oni sami ne znaju čime raspolažu u određenim opštinama. Osim toga, predsjednik DNS-a Marko Pavić je iskusan političar koji sigurno mnogo bolje zna da posloži stvari nego svi opozicionari zajedno. 

VIJESTI.BA: U kontekstu oktobarskih izbora, javnosti je najatraktivnije pitanje kandidature za pojedinačne funkcije. Stoga Vas pitamo - hoćete li biti pretendent na neku od njih?

CVIJANOVIĆ: Ja to ne znam, jer na stranačkim organima unutar SNSD-a nismo razgovarali o toj temi. To je tema koja će se, vjerovatno, otvarati u martu ili aprilu. Sada Vam ne mogu dati odgovor na to pitanje. Uskoro će se navršiti pet godina otkako sam predsjednik Vlade RS, što je samo po sebi bilo vrlo izazovno i teško. Mandat sam dobila u izuzetno teškim vremenima i mogu biti zadovoljna činjenicom što je danas finansijska slika RS puno drugačija. Priča o kandidaturama niti zavisi od mene, niti je do sada bila tema naših razgovora. 

U kontekstu kandidatuje, moram reći da ovu godinu ne doživljavam kao izbornu, jer sam previše usmjerena na to da posao u Vladi RS završimo na način da možmo ostaviti puno stabilniju Republiku u narednom mandatu, a to će i dalje biti SNSD-ova vlast sa istima partnerima.

VIJESTI.BA: Znači li to da će SNSD u martu ili aprilu predstaviti kandidate?

CVIJANOVIĆ: Ne, nego su ta dva mjeseca obično vrijeme kada se na stranačkim organima raspravlja o ovoj temi. Dakle, ne mogu potvrditi kada će kandidati biti poznati. Ne razmišljam o kandidaturi niti sam opterećena tim pitanjem. 

VIJESTI.BA: Pojedini mediji, ipak, o Vama razmišljaju kao o mogućem kandidatu za predsjednicu RS. 

CVIJANOVIĆ: O sebi sam čitala i slušala da sam budući predsjedavajući Savjeta ministara BiH, zatim da ću ponovo ići u trku za člana Predsjedništva BiH, te da ću biti kandidat za predsjednika RS, kako ste pomenuli. Sve su to nagađanja, jer mi još ne znamo šta će biti. Sve će zavisiti od političke odluke SNSD-a čiji sam član. To je to. 

VIJESTI.BA: O odnosu u regiji pitaćemo Vas u kontekstu predstojeće posjete predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović BiH. Prema Vašem mišljenju, što bi srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić trebalo da delegira kao osnovnu temu sastanka sa hrvatskom predsjednicom?

CVIJANOVIĆ: Vlast u RS nema problem sa bilo kojim susjedom. Ne mislimo da stvari treba rješavati kroz povišenu temperaturu i tenziju, vrijeđanjem, atakovanjem i slično. Smatramo da svako ozbiljno pitanje treba da bude tema razgovora ozbiljnih ljudi koji sjede za jednim stolom i pokušavaju to da riješe. Postoje pitanja koja opterećuju odnose u regiji, ali unutrašnje odnose u okviru BiH. Želim vjerovati da svaki sastanak sa svakim predstavnikom, liderom i funkcionerom iz bilo koje susjedne zemlje treba da služi u svrhu postizanja boljih rješenja za sve. 

Ne možemo se pretvarati i zatvarati oči pred činjenicom da rješenje određenih problematičnih pitanja u BiH zavisi i od toga kako se ponašaju naši susjedi, koji tome mogu doprinijeti ili ne. Posjetu predsjednika Hrvatske, kao i posjete funkcionera drugih država, želim posmatrati kao nešto što je u funkciji uspostavljanja normalnijih odnosa i u regiji, ali i određenoj pomoći koju treba da damo jedni drugima. 

Koja pitanja će na sastanku sa predsjednikom Hrvatske delegirati Mladen Ivanić, to zavisi od Mladena Ivanića. Ja na to ne mogu uticati, jer se sa mnom o tome ne konsultuje. Bilo bi normalno i pristojno da, kada imamo takve zvanične posjete, zajednički definišemo određene stavove, te da se svi u okviru BiH uključe kako bi delegirali određene probleme. 

Ono o čemu bih ja željela da se intenzivnije priča sa Hrvatskom jeste pitanje rješavanja određenih infrastrukturnih projekata, kako da olakšamo život građanima, kako da konačno dobijemo most u Gradišci, te kako da u Novom Gradu riješimo pitanje mosta i eventualno vraćanje u igru priče o tome koje kategorije treba da bude granični prelaz tamo. To su očekivanja građana i voljela bih da to Hrvatska prepozna kao našu potrebu, kao što smo i mi u RS prepoznali potrebu Hrvatske o gradnji Pelješkog mosta. Rekli smo da to ne treba da bude nikakav problem, ali da, ako se BiH u bilo kojem segmetnu osjeća ugroženom, opet je to stvar o kojoj treba razgovarati, a ne samo galamiti. 

zeljka-nevena

Premijerka RS u razgovoru sa novinarkom Vijesti.ba

Strašno me nervira razmaženost BiH u regionalnim odnosima. Stalno su je tapšali po ramenu i milovali po glavi, čak i kada smo bili najgori, pa BiH ima pravo da galami na bilo koga. Kada je bila aktuelna priča o Sutorini, to je bila Crna Gora, sada u vezi sa Pelješkim mostom paljba je na Hrvatsku... Tadašnji predsjednik Vlade, a sadašnji predsjednik Srbije dođe da se pokloni žrvama u Srebrenici, a onda prođe onako kako je prošao - kamenovanjem. 

Takvu BiH ja stvarno ne podnosim - razmaženu, koja stalno zahtjeva neku pažnju, a nikada nije u stanju da pruži ruku i da razgovara zrelo. Stalno se očekuje da nas neko razumije. Mislim da su svi ljudi iz regije pokazali koliko razumiju BiH, samo je sada stvar da BiH pokaže da ima normalan odnos prema svojim susjedima. Sve je stavljeno u neku dimenziju histerije. Ako neko uradi nešto što se nama ne sviđa, odmah krene paljba, umjesto da krene snažna diplomatska inicijativa i da se preko raznih naših institucija uspostave mostovi, pripremi teren i da onda neka tema bude od dobrobiti za sve, a ne samo za jedne. 

Takvu BiH, rekla sam, ne podnosim. Voljela bih da su ovdje stvari drugačije, te da se sa mnogo više realnosti može pristupiti i našim susjedima, regionalnoj saradnji i regionalnoj politici, a pogotovo bih voljela da unutar BiH postoji svijest o tome da mi treba da zaštitimo svakoga na politički način kako bi se svako osjećao barem dovoljno komotno. Ovako, od svega praviti krizu ne vodi ničemu. 

VIJESTI.BA: U najnovijem izvještaju Američkog kongresa o ruskom uticaju u svijetu, između ostalog, kaže da, gdje se kaže da Rusija preko RS može da zaustavi put BiH ka NATO-u. Kako tumačite to, ali i česte navode o ruskom uticaju u RS?

CVIJANOVIĆ: Mi imamo jako dobre odnose i saradnju sa Ruskom Federacijom. To se manifestuje putem određenih investicija. Moram istaći i da Rusija vrlo dosljedno brani poziciju Dejtona, što znači i RS, a nikada nisam čula da ova država osporava poziciju BiH. To se nikada nije desilo. Priča o navodnom ruskom uticaju je predimenzionirana i smatram da se njom nastoji privući pažnja na to da bi se Amerika trebala više angažovati i slično. 

Stav Vlade RS je da je sa aspekta poslova koje moramo uraditi naš aktivizam najveći u partnerstvu sa EU, a s obzirom na to da imamo određene obaveze koje izvršavamo i da imamo najtješnju komunikaciju. Sa Ruskom Federacijom, ponoviću, imamo odlične odnose i nikada nije bilo nikakvih političkih uticaja niti političkih uslovljavanja. Jako cijenimo što Rusija razumije poziciju RS i što su vrlo hrabro branili dejtonske pozicije u Savjetu bezbjednosti UN-a, crpeći informacije koje smo dostavljali u izvještaju RS koji tamo šaljemo. 

Priča o tome kako neko koristi ovog ili onog igrača kako bi uradio ovo ili ono...Izvinite, smatram da to služi za neke druge svrhe, nego što pokazuje istinsko stanje na terenu. Skoro sam kazala da smo suviše mali da bismo predstavljali bilo kakvo oruđje ili poligon u razmiricama na globalnom nivou. Tamo postoje neki igrači, a mi apsolutno nismo dio te priče. Imajući to u vidu, vjerovatno postoji razlog zbog kojeg neko želi da privuče pažnju na RS i da je označi kao neki potencijalni problem, a to opet dovodeći u vezu sa Rusima i nekim ruskim uticajem.

Nikada nisam primjetila bilo kakvo uslovljavanje koje je dolazilo od Rusa, niti bilo kakvu sugestiju koja bi trebalo da bude usmjerena protiv bilo koga. Rusija brani poziciju Dejtona, a samim tim i BiH i FBiH i RS. Taj odnos pokazali su i kada su odlučili da Klirinški dug isplate u novcu, po čemu smo bili zaista unikat u odnosu na druge zemlje u regiji. Strpljivo su čekali da mi u ovoj državi, ovakvoj kakva jeste, odigramo sve ružne političke igre, te nam na kraju dali novac. 

Više toga novca otišlo je u FBiH, nego u RS. Moglo se postaviti pitanje da li je FBiH veći miljenik? Ako sve teme otvaramo, što stvar ne bismo posmatrali i na taj način?! Navodni ruski uticaj je vrlo ozbiljna kvalifikacija, one su ili naručene ili se plasiraju sa određenim ciljem. 

RS je važno da sa svima ima dobre odnose. No, moram istaći i činjenicu da je lagodnije razgovarati sa ljudima koji vas razumiju i koji vas ne posmatraju kao krivca. Mnogo je ugodnije razgovarati sa predstavnicima država koji razumiju stvari ovdje, koji su realni i koji apriori ne postavljaju unaprijed krivca, kao što to rade neki drugi. Ne boluju od toga da li ste na ovom ili onom nivou, ako žele da saznaju istinu. Ja to cijenim. Cijanim sagovornike koji su tragači za istinom. 

VIJESTI.BA: Za kraj - kako vidite navode o postojanju paravojnih formacija u RS? Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da je organizacija "Srbska čast" paravojna formacija, da su njeni članovi osuđivani kriminalci i da nose oružje za likvidaciju. 

CVIJANOVIĆ: To je vještački isprodukovana priča koja bi se mogla povezati sa mnogim drugim pokušajima, između ostalog, da se RS pokaže u nekom posebnom svjetlu. Institucije RS usmjerene su na Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, koje kaže da paravojnih formacija nema, te da u slučaju da se pojave i da su aktivne na teritoriji RS, odmah bi bile razoružane i tretirane u skladu sa zakonskim okvirom. Dakle, za mene je relevantno ono što kaže ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač, a ne ono što kaže neko drugi u BiH. Sasvim je jasno zašto je to tako. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)